Razgovor:Deoksiribonukleinska kiselina

ne piše da su to jedine poznate molekule sposobne za autoreplikaciju... to je najvažnije, životno najvažnije

DNA nije kratica, DNA je simbol. Kemijsku nomenklaturu određuje hrvatsko kemijsko društvo u suradnji sa IUPAC-on. Ako neko oće raspravljati o kemijskoj nomenklaturi neka se obrati hrv. kem. društvu.

Animacija od 1MB

Mislim da baš i nije u redu da na početku stranice bude tako velika animacija. Još uvijek postoje ljudi koji koriste modem, a njima učitavanje ove slike traje nekih 5 minuta! Osim toga, članak je i ovako i onako povelik. Pa mislim da bi zato bilo dobro staviti nepomičnu sliku s poveznicom na animaciju unutar okvira. --Stevo-88 00:15, 8. lipanj 2007. (CEST)

Na Wikipediji ima sve više animacija, kao i članaka većih od 32 kb, ne možemo sve skratiti ili izbaciti sve animacije. --Roberta F. 23:20, 11. lipanj 2007. (CEST)

Razlika između 32 kB i 1 MB je ogromna. Sve i da velika većina koristi broadband, nemaju svi flatrate obračun. Endimion17 (razgovor) 19:29, 22. kolovoz 2008. (CEST)

Kratica DNA-DNK

Nek se uzme u obzir moje mišljenje, ko biologa, da bi kratica trebala biti DNA, a ne DNK. Naime to je kratica, poput npr. NATO - mi isto za kraticu stavljamo NATO iako bi to bio preveeno Sjevernoatlantski savez (ili čak preciznije Organizacija sjevernoatlantskog sporazuma). No,pritom nitko nije skratio NATO kao SAS ili OSAS i sl. ... Nigdje nisam primijetio da se strana skraćenica nekog vrlo važnog pojma, koja kao takva već ima svoje međunarodno značenje, "pohrvaćuje".— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.0.185.208 (razgovor • doprinosi) 17:34, 25. travanj 2008.

Tu se slažem, a dodajem da se u školskoj literaturi osnovne i srednje škole koristi kratica DNA.--Tonian١ 18:49, 25. travanj 2008. (CEST)

Križam sve, evo sad dobio novu knjigu u kojoj je DNK, tako da piše svatko kako mu dođe, promjena je vraćena na DNK, pa bolje da tako i ostane...--Tonian١ 01:50, 14. rujan 2008. (CEST)

Slažem se. DNA je međunarodna kratica i svugdje se tako piše. Besmisleno je prevoditi je. Zato ću i unijeti odgovarajuće izmjene. Endimion17 (razgovor) 19:29, 22. kolovoz 2008. (CEST)

opet vraćena kriva kratica

To što se koriste krive kratice u raznoj literaturi nije argument da je DNK točno napisana kratica. Stvari se čine krivo, stalno i posvuda.

Nastojanje da se hrvatski jezik koristi što više iznimno je pohvalno, ali u to ne spada mahnito pohrvaćivanje, a to se na našoj wikipediji zna dogoditi. Ovo je primjer uplitanja onog zajedljivog purizma u znanstveni pojmovnik.

Ne možemo pohrvaćivati međunarodne kratice, a kamoli nazive kemikalija. Prošlo je vrijeme pokušaja uvođenja jedika, svjetlika, smrdika, kremika, glinika, solika i čega već sve ne.

Oko ovoga je već bilo rasprava, posvuda. Ako ćemo stavljati DNK, onda ćemo morati prevoditi i CD, WWW, CCD, PCR i FBI u ZP (zbijena ploča), SRM (svjetski rasprostranjena mreža), NSU (nabojno-spregnuti uređaj), PLR (polimerazna lančana reakcija), FIU (federalni istražni ured).

DNA je kratica koja označava vrstu molekule, koja ima međunarodno ime. To jest deoksiribonukleinska kiselina, ali kratica joj je međunarodna, koliko god neki puristi (hrvatski, njemački, francuski, ...) bili temeljiti i bez osnova silovali znanstvene pojmove. Ne želim mijenjati stvar na svoju ruku, jer znam da će izbiti rat, no malo mi nedostaje da članak sredim za 5 minuta. Puna mi je kapa svega što smrdi na Laszla. Endimion17 (razgovor) 18:59, 6. srpnja 2009. (CEST) pa niste u engleskoj.....koristite DNK i tacka

Vratio sam međunarodno priznatu kraticu, DNA. Ako se tko želi svađati, imam hrvatski prijevod knjige "Stanica" Coopera i Hausmana, međunarodno priznat izvor informacija o DNA i svemu vezanom za nju, koji služi kao literatura na hrvatskim fakultetima. Nisam nigdje naišao na silovane kratice. Svugdje stoji DNA, RNA, mRNA, snRNA, tRNA, itd. Endimion17 (razgovor) 22:44, 13. rujna 2012. (CEST)

Nisu to nikakve silovane kratice. Netko se školovao prije tebe. I baš se rabila kratica DNK.

Ako je to neko novo djelo, vjerojatno je to pomodarstvo onih naših "znanstvenika" koji misle da će biti pametniji i svjetskiji ako se razbacuju engleskim.

Nije to ništa novo. Dosta je naših znanosti pogođeno tom maničnom anglofilijom. Tako se naše "mlade nove snage" laktaju da bi izbacili dokazane veličine. Jer su oni tako "svjetskiji" jer oni se prave važni što govore engleski pa će imponirati neobrazovanima i raznoraznim Ilustrissimima.

Potraži po katalozima pa ćeš naći gdje se u udžbeničkoj literaturi, magisterijima i doktoratima rabi naziv DNK. Kubura (razgovor) 03:21, 14. rujna 2012. (CEST)

Evo:
- Morfometrijski i kinetički parametri (AgNOR, DNK-citometrija) u citodijagnostici hiperplastičnog i malignog endometrija, disertacija Vesne Mahovlić, mentorica Snježana Škrablin-Kučić, 2010.
- Jeremy Narby: Kozmička zmija - DNK i podrijetlo znanja, prijevod s engl. Hrvoje Čargonja, Andrea Dusper, 2007.
- Varijabilnost mikrosatelitne DNK u populacijama divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne, autor Dalibor Ballian, članak u Šumarskom listu 2004.
- Primjena metode DNK u dijagnostici i identifikaciji kompleksa Mycobacterium tuberculosis u domaćih životinja, autori Željko Cvetnić, Silvio Špičić, Vera Katalinić-Janković, Brankica Capek, Boris Habrun i Mario Mitak, članak u Veterinarskoj stanici 2004.
- Fizikalna svojstva molekule DNK, autor Aleš Omerzu, članak u Matematičko-fizičkom listu 2004.
- Rosalind Franklin i velika DNK utrka, autor Jim Holt, tematski blok 3. programa Hrv. radija 2004.
- Vrijednost određivanja sadržaja DNK i stanične proliferacije u kongenitalnim tumorima : doktorska disertacija Ante Čizmića, 2003.
- Antropološka istraživanja populacijske strukture otoka Visa analizom polimorfizma visokopromjenjive DNK, magistarski rad Dina Pavičića 2003. - Promijenite svoju DNK, promijenite svoj život!: iscjeljivanje sebe, autora Roberta V. Gerarda, s eng. prevela Mirjana Gračan, 2002. - edukacijski portal Bioteka [1]
- hrvatski popularno znanstveni portal [2]
- Dielektrična relaksacija genomske deoksiribonukleinske kiseline [3], autori S.Tomić, S.Dolanski Babić, T.Vuletić, S.Krča, D.Ivanković, R.Žaja, R.Podgornik, L.Griparić (stranice Hrv. biofizičkog društva)
- Postupci pripreme zuba zaizolaciju deoksiribonukleinskekiseline (DNK) [4] u Acta stomatologica croatica
Dalo bi se još naći toga u tekstovima, jer ovo je ono gdje je samo naslov. Kubura (razgovor) 03:36, 14. rujna 2012. (CEST)

Pošto mi je rečeno da se neprimjereno izražavam, evo obrisani komentar lišen izražavanja.

Kritika je neosnovana iz razloga što kao dokaz podnosiš pseudoznanstveno-šarlatansku knjigu "Promijenite svoju DNK, promijenite svoj život!", članke, knjižice, popularno-znanstvene portale koji često objavljuju pseudoznanstveni sadržaj, disertacije i magistarske radove. To se između ostalog zove cherrypicking i spada u pogreške pri argumentaciji. Kao dokaz dajem Cooper-Hausmanovu "Stanicu" ("Cell"), jednu od najpriznatijih knjiga u svom polju, kao i činjenicu da se

Ako ćemo prevoditi međunarodnu kraticu oznake kemijskog spoja, onda trebamo prevoditi i, primjerice, SSB proteine (ili bjelančevine, kako je kome draže). SSB znači single-stranded binding i, prevedeno na hrvatski, kratica bi bila JVB od jednolančane vezne bjelančevine. Naravno, nikome ne pada na um da to ide prevoditi jer je iracionalno.

Nadalje, možemo prevesti i HNPCC-u (nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom) u NNKK.

Tu je i GTP (gvanozin-trifosfat) u GTF.

Bakterijski umjetni kromosom (BAC) u BUK.

SINE (kratki raspršeni elementi) u KRE.

GFP (zeleni fluorescentni protein) u ZFP, ili još bolje, zelena lučonošna bjelančevina, ZLB.

EGF (epidermalni faktor rasta) u EFR ili površinskokožni čimbenik rasta PkČR.

No radi li se to? Ne radi. Ne radi se jer onda nitko ne bi razumio što tu piše. Razlike od DNA tu nema, te vodeća literatura i znanstvenici ne koriste nikakvu "DNK" već DNA.

Radi se o međunarodno priznatom jeziku biokemije i molekularne biologije, a to je engleski jezik. U doba zamaha organske kemije, gdje je prednjačila Njemačka, uzeti su nazivi entgegen i zusammen za stereokemijske odrednice. U anatomiji su uzeti latinski nazivi. Ne radi se o germanofiliji ni latinofiliji. Ti nazivi se još uvijek koriste.

Eto toliko. Nadam se samo da se opis "pseudoznanstveno-šarlatanska" neće smatrati uvredom, iako je korištenje navedene knjige kao dokaz uvreda sama po sebi. Endimion17 (razgovor) 19:42, 19. siječnja 2014. (CET)

Gvanin

U udžbeniku iz Biologije za prvi razred srednje škole više puta piše da je naziv purinske dušične baze Gvanin, a ne Guanin.

--CorvusCorax 15:14, 9. prosinca 2009. (CET)