Razgovor:Dubrovački dijalekt

Pošto sam dubrovčanin, koje to "crnogorske posuđenice" dubrovački govor sadrži??? S obzirom da Dubrovačko područje nije nikada graničilo s Crnogorskim (sve do uključivanja Boke 1945. u njen sastav), ne vidim logiku niti ikakve posuđenice.
Jedina dodirna točka je u činjenici da skup "dj" daje "đ"... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.85.217 (razgovor • doprinosi) 14:38, 5. siječanj 2007.

Dubrovački dijalekt ne postoji pa predlažem brisanje ove natuknice. Možda bi se i moglo govoriti o nekom podvarijetetu koji je podskup jednog većeg dijalekta, ali o dijalektu sasvim sigurno ne. Dakle, ovdje je bila riječ o diletantskom uvođenju natuknice. Moglo bi se eventualno pisati o osobinama dubrovačkog GOVORA
Za one koji žele provjeriti navedeno, neka prelistaju knjigu
Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija I.
Prema predloženoj i među najvećim dijelom dijalektologa prihvaćenoj podjeli riječ je o ISTOČNOHERCEGOVAČKO-KRAJIŠKIM DIJALEKTOM (NOVOŠTOKAVSKI (I)JEKAVSKI DIJALEKT).
Da stvar bude bolja, riječ je o najraširenijem dijalektu srednjojužnoslavenskoga dijasistema. Za one koji budu pisali o tom dijalektu najbolje je rasprostranjenost navesti prema Liscu (str. 98.) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.129.109 (razgovor • doprinosi) 21:18, 24. siječanj 2007.

Ispravka: Govor zapadnog dijela Pelješca (pa tako i Orebić) pripada čavavskom-ikavskom dijalektu (u što se možete uvjeriti na bilo kojoj karti dijalekata hrvatskog jezika) i taj govor ima poprilično štokavskih utjecaja. Govor istočnog dijela otoka pripada novoštokavskom-ijekavskom dijalektu te se nikako ne može govoriti o dubrovačkom "dijalektu" nego o dubrovačkom govoru. Antun — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.108.154 (razgovor • doprinosi) 03:11, 2. travanj 2007.

meko je ś, bilježito za hercegovačke govore (śeme i sl.), čista izmišljotina... a Lisac je krele, kojima je stalo do valjanog opisa pogledat će u Dubrovački dijalekat kako se danas govori Pera Budmani. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.165.120 (razgovor • doprinosi) 09:56, 29. travanj 2007.

śastanak??? Da mi je samo znati koji glupan je to mogao napisati. Slažem se u potpunosti s Antunom. Članak se treba zvati "Dubrovački govor" i dajte ga malo bolje urediti; makar ovaj dijalekt toliko zaslužuje. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.244.208.198 (razgovor • doprinosi) 15:44, 2. srpanj 2007.

Evo vam poveznica na Liščev članak. [1]. Kubura 16:24, 2. srpanj 2007. (CEST)

Ne bih želio biti neuljudan, ali ne vidim kako Liščev članak dokazuje da je itko ikad u Dubrovniku mogao govoriti śastanak... Dapače, nitko nikad na cijelom štokavskom i čitavom srpsko-hrvatskom dijalekatskom području nije govorio śastanak. To je ili izmišljotina ili izliv neobične gluposti. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.244.208.198 (razgovor • doprinosi) 21:27, 12. srpanj 2007. (CEST)

Meko ś nastaje u nekim (i)jekavskim dijalektima od š koje se nađe ispred j, a koje je najčešće iz kratkoga jata, zamijenjenog sa je. U riječi sastanak nečeg takvog nema ni od korova, pa se meko ś ovdje nije moglo pojaviti ni magijom, a kamoli kakvom čudnovatom glasovnom promjenom. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.244.208.198 (razgovor • doprinosi) 17:31, 23. srpanj 2007. (CEST)

Ljudi moji, ovo je nevidjena glupost. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 87.116.153.248 (razgovor • doprinosi) 19:29, 24. studeni 2007.

Što se tiče ovega, to nije moje dilo, nego jedneg drugeg suradnika [2].
Svi ovi primiri ne moradu bit nuždno dubrovačka specijalnost. Pogotovo ovo sa ribom. Nima baš svaka riba dubrovačku inačicu od imena.
"== Primjeri ==

• đe (gdje)
• kušin (jastuk)
• funjestra (prozor)
• uduniti (ugasiti)
• sumporin (šibice)
• fumati (pušiti)
• trpeza (stol)
• broka (kanta)
• śedi (sjedi)
• śastanak (sastanak)

Svaka riba ima dubrovačku varijantu imena:

• sopa (salpa)
• gruj (ugor)

Ovo uopće nisu dubrovačke posebnosti. Kubura (razgovor) 22:20, 30. ožujak 2008. (CEST)

Dubrovački jezik

Preimenovao sam članak zbog očite razlike u terminologiji između dijalekt i jezik - dubrovački nije ni govor ni dijalekt.

Unutar dubrovačkog postoji više govora (područje Grada - gradski govor, Konavle - konavoski govor, Primorje - primorski govor itd.) koji imaju neke manje razlike (npr. 'činut' i 'činit'), ali koji su svi srodni po stupnju sličnosti i zajedničkom nastanku i razvoju u istoj državnoj zajednici - Dubrovačkoj komuni, i kasnije Dubrovačkoj Republici. Njihov 'zajednički život' je trajao odkad su Slaveni došli u dubrovačku regiju (7. st.), pa sve do 19. st., jer iako su imali doticaja sa susjednim krajevima, što se očituje u zajedničkim glasovima sa Crnogorcima - ś, ź i з, i u zajedničkim riječima s Dalmatincima sa sjevera, ti dubrovački govori su uvijek bili posebni i držali se skupa. Taj 'zajednički život' svih govora na dubrovačkom području, od Pelješca do Konavala, okrunjen i potvrđen jezikom dubrovačkih književnika, zove se dubrovački jezik.

Koliko god su dubr. pisci težili ujednačavanju jezika s ostalim Južnim Slavenima uvijek je njihova posebnost bila očita, i zapravo je bilo donekle ironično da oni stvaraju gramatičke osnove jedinstvenog (južno)slavenskog jezika, oni koji su različitiji po jeziku od svih drugih Južnih Slavena, više nego što su svi oni ostali međusobno.

Evo dokaza jedinstvenosti i cjelovitosti dubrovačkog: provjerite imena etnika na dubrovačkom području - kad je za mušku osobu u etniku umetak -an (Dubrovčanin, Građanin, Župjanin, Konavjanin, Mjećanin, Gružanin itd.), uvijek je oblik etnika za žensku osobu bez -an (NE! Dubrovčanka, Građanka, Župljanka, Konavljanka, Mljećanka, Riječanka, Mokošićanka, Gružanka itd., DA! Dubrovkinja, Graćka, Župka, Konavoka, Mjećka, Rjèčka, Mokoška, Gruška itd.) Ovo ne postoji nigdje među Južnim Slavenima nego na dubrovačkom području, a dokaz je i mijenjanje imena mjestâ koja nisu u regiji tj. prilagođavanje prije spomenutom pravilu dubrovačkog ('Split, Splićanin, Splićanka' u 'Spjet, Spjećanin, Spjećka'). Ovo je samo jedan primjer, a njih je bezbroj, od najobičnijih riječi za svakidan, do onih neizgovorenih već desetljećima.

Dunkve, zato nije govor. A zašto nije dijalekt? Dijalekti se razlikuju prema upitnoj zamj. (što, ča, kaj) ili prema jatu (i, ije, e), što dubrovački čini dijelom novoštokavskog ijekavskog. Prema stupnju različitosti riječi, izgovora i gramatike kad se usporedi s ostalim novoštokavskim ijekavskim govorima/dijalektima/jezicima, prema povijesnom pravu dubrovačke državne zajednice i dubrovačke književnosti (jezikoslovac Max Weinreich: "Jezik je dijalekt koji ima vojsku i mornaricu")i prema citatima-naslovima djelâ navedenima u članku, on bi se trebao i morao zvati i zove se jezik.

I. S. Ragusinus. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ragusinus (razgovor • doprinosi) 07:42, 30. ožujak 2008.

Reference

Neki su mi govorili da stavim reference. Sve reference koje su potrebne sam već stavio, a ako je to pitanje u vezi ovih primjera dubrovačkog, onda tu referenci i nema jer je to moj originalni istraživački rad.

I. S. Ragusinus

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ragusinus (razgovor • doprinosi) 21:42, 30. ožujak 2008.

Vandaliziranje, POV, OR

Molimo suradnika Ragusinusa da ne kljaštri članke ovakvim bedastoćama [3]. Dalmatoromanski jezik je istraženi jezik, i nima nikakve potribe ostavljati poveznicu na jezične nadgrane.
Dalje, dalmatoromanski jezik ne spada u granu romanskih jezika ka i talijanski, nego je srodan rumunjskem.
Dalje, ne znam koji mu je to "dubrovački jezik". Neka ostavi svoja osobna istraživanja i privatne željice (nešto je on priveć žvelat za umanjit pojavu riči "hrvatski jezik"). I Marulić je bia privađan na "toskanski jezik", pa zar ćemo pi**it da to nije talijanski? Kubura (razgovor) 22:20, 30. ožujak 2008. (CEST)

Za ispravit

• Dubrovački govor na zapad ide do polovice Pelišca (Janjina)-ne do Orebića.Na zapadu Pelišca se govori ikavski i čakavski. molin da se ne pišu takve gluposti i pogotovo ne administratori da podržavaju takvo što[4]

čakavsko područje

• Dubrovački govor je uvelike srodan sa istočno-hercegovačkim i to je potrebno napomenuti.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.10.201 (razgovor • doprinosi) 08:50, 27. travnja 2010. (CET)

Iz članka: Temelji se na ijekavici i štokavici uz veliku nazočnost čakavizama te ikavizama.
Josip Lisac, HRVATSKA DIJALEKTOLOGIJA 2. Čakavsko narječje: Zapadni Pelješac (Lovište, Kučište, Viganj, Orebić, Trpanj, Kuna, Pijavičino, Potomje) također možemo uvrstiti u čakavsko narječje,iako je u većini tih mjesta udio štokavizama vrlo znatan.
Dakle dubrovački dijalekt se temelji na ijekavici i štokavici uz veliku nazočnost ikavice i čakavice. Na Zapadnom Pelješcu se služe čakavskim uz veliki udio štokavizma. Ništa sporno.--Braco (razgovor) 10:55, 27. travnja 2010. (CEST) Dakle:

• Na Zapadnom Pelješcu se služe čakavskim uz veliki udio štokavizma.
• Dakle dubrovački dijalekt se temelji na ijekavici i štokavici!!

iz ove 2 premise nikako se "dubrovački dijalekt" ne može proširiti na Z. Pelišac.Niti to taj izvor kaže.Dakle to je besmislica

Molim navesti izvor za promjene koje radiš. Kad ovdje navedeš izvor članak će biti otključan. Dotada će biti zaključan.--Braco (razgovor) 11:44, 27. travnja 2010. (CEST)

Evo ti ga! daš nikom ovlasti pa nek pravi feštu.

ZP je čakavsko govorno područje a Dubrovački govor je štokavski! I nijedan jezikoslovac ne tvrdi da je ZP dubrovačko govorno područje-pa ni taj Josip Lisac!! Ja stvarno ne znan koji se to genijalac tako sitio??!!

Molim te ublaži malo retoriku jer ćeš biti blokiran. Niti si mi ti dao ovlasti, niti ja pravim feštu. Ne kažem da nisi u pravu ali bez kvalitetnog i lako provjerljivog izvora ne mogu reći niti da jesi. Dakle, izvor molim. Izvor u kojem će jasno stajati koje to područje pokriva dubrovački dijalekt.--Braco (razgovor) 11:53, 27. travnja 2010. (CEST)

Dakle-po 3 put:ne postoji izvor koji kaže da je Dubrovački dijalekt do Orebića!!!pa ni taj Josip Lisac to ne tvrdi. Jer to je očita glupost!!Dubrovački dijalekt je podrgrupa štokavskog a to ZP nikako nije! Što dokazuje ova karta! Na ZP se govori južnočakavski!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.10.201 (razgovor • doprinosi) 12:01, 27. travnja 2010. (CET)

Di to piše da su granice Dubrovačkog govora do Orebića??? Molimo izvor i citat??— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.138.7 (razgovor • doprinosi) 13:18, 20. svibnja 2010. (CET)

Zapadni Pelišac je čakavski, to je istina.
Samo bismo tribali izvor da je dubrovački dijalekt do Janjine. Kubura (razgovor) 05:08, 2. kolovoza 2010. (CEST)