Razgovor:Hip-hop

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hip-hop.
Rad na člancima

Nije riječ o kulturnom pokretu već o supkulturi. Literatura nije navedena, a izvor je subjektivan. --Josinj (razgovor) 14:19, 28. svibnja 2010. (CEST)

Točno, obožavateljski skupni blog ne može biti pouzdan izvor, pa makar i s njihovim dopuštenjem, no na hrvatskoj Wikipediji takvih smjernica još nema. Pronađi što je u tekstu subjektivno i označi prikladnim predloškom. ♫ Rosierrazgovor 14:27, 28. svibnja 2010. (CEST)
A kako bi bilo članak prevesti s neke od Wikipedija gdje je članak kvalitetno napisan ili dopuniti prema nekoj vjerodostojnoj literaturi? --Roberta F. 14:30, 28. svibnja 2010. (CEST)

Premještanje[uredi]

Premještanje na hip-hop.

  • Lelija Sočanac: Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima : prilagodba posuđenica, Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2005., str. 199., ISBN 953-167-180-X
Wikicitatihip-hop ('vrsta popularne plesne glazbe socijalno i politički angažiranih tekstova i pravilnih izmjena ritmova')34
(Sočanac, 2005., str. 199.)

Možda bi trebalo pisati i malim početnim slovom jer se glazbeni pravci pišu inače tako, primjerice džez, džez-glazba.[1]

  1. Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan. Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 216., ISBN 953-0-40017-9
  2. Uostalom Slovenci imaju hip-hop. Face-smile.svg

    I HJP potvrđuje.

    Premještanje bih obavio sam, ali je netko išao raditi preusmjeravanje s boljeg na lošiji naziv.

    Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 08:42, 8. studenog 2010. (CET)

    Nema slovenska wiki mali slovom, pogledaj. A što se tiče Hpj, u rječnicima se riječi/natuknice uvijek pišu malim slovom, ovo je enciklopedija, mi naslove članaka pišemo velikom slovom. Molim admine da ovo vrate na izvorni naslov. Ovo je van pravila.
    --Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 20:31, 29. studenog 2010. (CET)
    (1) nemoj govoriti o van pravila, jer nešto može biti samo i isključivo samo izvan pravila.
    (2) to nije izvan pravila jer o tome pravila nema. Dakle enciklopedijska natuknica i naslov mogu biti i trebaju biti, te u većini slučajeva i jesu – isti. U ovom slučaju t.zv. naslov članka je samo ispisan malim početnim slovom kako bi se čitateljima dalo do znanja pravilan način porabe.
    (2a) U enciklopedijama su obično sva slova pisana veliko i tiskano (tj. masno otisnuta), a ovo je ipak Wikipedija.
    (3) U rječnicima se također neke početne riječi pojedinih rječničkih članaka pišu velikim početnim slovom.
    (4) I ponavljam, tu nema ništor protivnoga nekome pravilu i redu. Enciklopedijska natuknica je samo (i uvijek će biti) početni dio prve rečenice koju članak ima. Ništor više – manje.
    (5) Sama činjenica da ti ovdje govoriš o nekom kršenju pravila je nekonstruktivna, kao i sažetak koji svojim tonom (i taktom) ukazuje na neke probleme.
    (6) Naslov stoji odvojen od samoga tijela članka (sadržaja). Taj naslov ne završava točkom, znači – nije rečenica. Naslov je samo odrednica po kojoj se neki članak stavlja u niz. I također, naslov olakšava pronalaženje, ali i daljnje citiranje u okviru wikipoveznica.
    Zaključno: Nema ništor pogrješnoga u načinu na koji je oblikovan ovaj pojedini naslov. -- Bugoslav (razgovor) 20:48, 29. studenog 2010. (CET)
    Slažen se sa suradnikom Gdje je nestala duša svijeta. Ovo sa malim slovom je potpuno besmisleno. BlackArrow (razgovor) 20:50, 29. studenog 2010. (CET)
    Srećom nismo demokracija, pa da bismo dizanjem ruku došli do rješenja koje nema veze niti s pravilima, niti s opravdanošću porabe određenih predložaka. Do sad je članak bio pod netočnim naslovom, koji nije bio niti usklađen s hrvatskim pravopisanjem.
    Tvoje javljanje, suradniče BlackArrow, a bez nekih vjerodostojnih izvora nije konstruktivno.
    Toliko o tomu. -- Bugoslav (razgovor) 20:56, 29. studenog 2010. (CET)
    Oćemo onda sve žanrove pisati malim slovom, pošto se vodimo ovim pravilom? Oćemo onda i npr. imena domaćih životinja pisati malim slovom jer su opće imenice? Glupost. Zna se čemu služi predložak {{malim slovom}}. Za nešto tipa ovo.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je BlackArrow (razgovordoprinosi) 21:03, 29. studenog 2010.

    Bugoslave nismo ni anarhija da svatko mijenja kako mu padne na pamet. Zajednica smo.--Braco (razgovor) 21:09, 29. studenog 2010. (CET)

    Slažem se sa suradnikom Gdje je nestala duša svijeta. Protiv premještanja. --Flopy razgovor 21:14, 29. studenog 2010. (CET)
    Također se slažem sa suradnikom Gdje je nestala duša svijeta. Ovo što je Bugoslav napravio nema nikakvog smisla.--frk@ 21:17, 29. studenog 2010. (CET)

    Odgovor[uredi]

       Zajednico, pogriješio sam. U krivu sam. Naslov bi trebao uvijek počinjati velikim početnim slovom, ako nema nekih posebnih okolnosti. Ono što sam ja načinio, stavljajući predložak {{malim slovom}} bilo je u duhu ove upute. Postavljanjem predloška naslov je i dalje "u sustavu" ostao zapisan velikim početnim slovom, te je samo prikaz bio izmijenjen.
       Predložak sam postavio isključivo zato što sam primijetio kod naših suradnika navođenje tih glazbenih pravaca velikim početnim slovom (slovima), primjerice ovdje.
       To me potaknulo na razmišljanje kako bi za riječi koje nam dolaze iz engleskoga jezika valjalo na neki način posebno upozoriti čitatelje da se te riječi pišu malim početnim slovom. Način koji sam upotrijebio nije bio najsretnije rješenje. To mi je jasno. Ipak, bio je to pokušaj povezivanja više mogućnosti (koje slobodna, otvorena enciklopedija nudi), u jedno (neuspjelo) rješenje.

       U mnogim sitnicama već imamo odstupanja od pravopisa, kao u slučaju kategorijâ gdje malo slovo p dolazi iza velikoga slova z, a iza toga malog slova dolaze velika ž i š (u potkategorijama), a kod članaka velika slova č i đ dolaze iza velikoga slova z.

       Sagledavajući tako, i ja sam odstupio od pravopisa postavljajući taj predložak. Iako mi je namjera bila upravo nasuprot tomu – više poštovanja prema pravopisu.

       U Wikipediji se članci nazivaju i stranicama (Sačuvaj stranicu; WP:ŠB), koji imaju naziv (Wikipedija nema članak s ovim nazivom.), ime (Članci obično počinju imenom članka…), ili naslov (Počnite uređivati novi članak upisavši njegov naslov).

       Moja je namjera bila isključivo dobra. Dok sam navodio podatak o Wikipediji na slovenskome jeziku, naveo sam [[:sl:Hip-hop|hip-hop]], dakle – nisam naveo kako na toj Wikipediji članak počinje malim početnim slovom. Način na koji je suradnik Gdje je nestala duša svijeta naglašavao pojedine svoje stavove – kao da je negdje pisala riječ odmah. Njegova argumentacija u smislu pogledaj Wikipediju na slovenskome jeziku, kao da je nisam pogledao, ili kao da nisam točno "citirao" njihov "naslov" – nije točna.

       Vjerujem kako, kad pravopis navodi o člancima ne misli na enciklopedijske natuknice koje su pisane većinom malim početnim slovom, a samo kad je riječ o imenima, tj. nazivima koji se inače pišu velikim početnim slovom – samo tada je i natuknica napisana velikim početnim slovom.

    Primjer iz:
       Bertoša, Miroslav; Matijašić, Robert. Istarska enciklopedija, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 2005., ISBN 953-6036-83-5.
    http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=129

    Slično se postupa i u ovoj publikaciji:
       Vujić, Antun (gl. ur.), Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, [elektroničko gradivo], Zagreb : Proleksis, Zagreb : Večernji list, 2009., ISBN 978-953-7224-22-6.

    Natuknica može ponekad stajati i "odvojeno" od ostatka teksta (kao kakav naslov), primjerice u ovoj enciklopediji:
       Karaman, Igor (gl. ur.), Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb : Školska knjiga, studenoga 1980.


       Iz tih razloga smatram korisnim razlikovanje velikoga i maloga slova u naslovima, imenima, odnosno nazivima članaka (stranica). Osobito u slučajevima kad riječi dolaze iz engleskoga jezika, skoro u nepromijenjenom obliku. To ne bi utjecalo na ostale opće imenice. Kako god bilo, više ne ću postavljati predložak {{malim slovima}}, dok se stvar ne odobri. Ponavljam, nisam mislio stavljati taj predložak svugdje, već samo u slučaju neprevedenih pojmova iz engleskoga jezika, a koji se u hrvatskomu jeziku imaju pisati malim početnim slovom i to u najmanjoj mogućoj mjeri (tamo gdje se primjećuju pogrješke).

       Ako uzmemo u obzir stalni pritisak engleskoga jezika, koji se kao najveća opasnost dosad nadvio nad hrvatskim jezikom, sasvim je opravdano početi razlikovati nazive članaka po velikim i malim početnim slovima.

       Ipak, ako se nekako mogu načiniti iznimke, kao u slučaju postavljanja predloška {{malim slovom}} u ovaj članak, to bi bilo dobro rješenje (za početak).

       Sadašnje stanje u Wikipediji ima praktično dva naslova, jedan koji se ističe i odvaja od ostatka teksta. I drugi, odnosno enciklopedijsku natuknicu koja se ovako određuje:

    WikicitatiNatuknica. Članci od kojih se sastoji gradivo Opće enciklopedije JLZ razvrstani su po abecednom redu njihovih naslova. U enciklopedijskoj terminologiji ti se naslovi nazivaju natuknice. One su otisnute poludebelim verzalom:…”
    (Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, III. izd., Dopunski [9.] sv.: A – Ž, Zagreb : JLZ »Miroslav Krleža«, travnja-prosinca 1988. (1977.–1988.), str. XII., ISBN 86-7053-012-0)

    A i od toga verzala se (u gore navedenoj publikaciji) odstupa kad su u pitanju osobna imena, jer se prezime navodi potpuno (sve) velikim slovima, a imena i nadimci samo velikim početnim slovom.

    Ispričavam se Braci, zato što je morao popravljati moje pogrješke.

    Eto, to bi bilo to. -- Bugoslav (razgovor) 11:05, 30. studenog 2010. (CET)