Wikipedija:Tečaj (Oblikovanje članaka)

Izvor: Wikipedija
Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Za uređivanje internet stranica obično je potrebno poznavanje HTML-a, na wikipediji to nije potrebno.

Wikioblikovanje

Pisanje članaka na wikipediji razlikuje se od pisanja u uređivačima teksta tipa OpenOffice.org Writer ili Microsoft Word (gdje primjenjujemo stilove, i na ekranu vidimo kako će tekst izgledati ispisan na papiru), sličnije je uređivanju teksta u LaTexu.

Wikipedija rabi jednostavan sustav označavanja:

1. Masna slova - masni font (bold) postiže se tako što se željeni tekst stavi između šest jednostrukih navodnika (tri s jedne strane, tri s druge strane teksta)

2. Kosa slova - kosi font (italik; kurziv) postiže se tako što se željeni tekst stavi između četiri jednostruka navodnika (dva s jedne strane, dva s druge strane teksta)

Ova dva oblikovanja funkcioniraju na isti način bilo gdje u tekstu.

3. Naslovi se dobivaju umetanjem == željenog naslova == između dvaju znakova jednakosti (dva s jedne strane, dva s druge), no znakovi jednakosti moraju biti na početku reda.

4. Odgovarajući se podnaslovi dobivaju s === trima === ili ==== četirima ==== znacima jednakosti.


Ova se tri oblikovanja ne morate truditi pamtiti, jer do njih uvijek možete doći klikanjem na sličice koje se nalaze iznad okvira za uređivanje teksta:

  • stari izgled

Oblikovanje2007.gif

  • novi izgled

Alatna vrpca vector 2010.gif

U novome izgledu dio alata skriven je ispod riječi "Napredno", "Posebni znakovi", a kratka objašnjenja otkrivaju se pritiskom pokazivača miša na riječ "Pomoć".


  • Novi se izgled može činiti kompliciran i njega možete isključiti povratkom na stari izgled u postavkama prikaza.


Početak članka

Članci obično počinju imenom članka napisanim masnim slovima, poslije čega slijedi kratka definicija pojma o kome se govori, kako je uobičajeno i u ostalim papirnatim i enciklopedijama na internetu.