Razgovor:Južni Slaveni

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Južni Slaveni.
Rad na člancima
Pismohrane:

tekst o Južnim Slavernima je kao tvrdnja neistinit jer opovrgava postojanje cijelog niza manjih skupina koje žive po navedenim državama i treba ga uništit... a ne uvijek ispravljati krive drine. Gdje su Goranci, Pomaci, i sve one zajednice za koje anonimus nije nikada čuo. Molim uništit. --Zeljko 15:24, 22. svibnja 2006. (CEST) Nisam vidio ono Južni jer me naljutio Bugarin... ali opet ostaju Pomaci i Goranci...možda još nešto... tako. --Zeljko 15:51, 22. svibnja 2006. (CEST)[odgovori]

loš tekst --Zeljko 14:19, 28. srpnja 2006. (CEST)[odgovori]


Bošnjaci[uredi kôd]

Kako bi prestali sa provokacijama, evo citata iz knjige Noela Malcolma. Bossanac 00:30, 8. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

To quote Noel Malcolm from the book "Bosnia A Short History":

"As for the question of whether the inhabitants of Bosnia were really Croat or really Serb in 1180, it cannot be answered, for two reasons: first, because we lack evidence, and secondly, because the question lacks meaning. We can say that the majority of the Bosnian territory was probably occupied by Croats - or at least, by Slavs under Croat rule - in the seventh century; but that is a tribal label which has little or no meaning five centuries later. The Bosnians were generally closer to the Croats in their religious and political history; but to apply the modern notion of Croat identity (something constructed in recent centuries out of religion, history, and language) to anyone in this period would be an anachronism. All that one can sensibly say about the ethnic identity of the Bosnians is this: they were the Slavs who lived in Bosnia."

Nečuveno je da se na ovakav način izbacuje potkrijepljena informacija. Bossanac 01:15, 8. listopada 2006. (CEST)[odgovori]
Željko to nije članak ni o Hrvatima, ali sebi si dao za pravo da pišeš opširno. Ne vidim razloga zašto ne uvažiš činjenice i reference koje sam prikupio, jer to sam radio volonterski, a ispalo je da gubim vrijeme, a sve u cilju da hrvatska Wikipedija bude kvalitetnija. Ti naravno možeš da vjeruješ sterotipima o Bošnjacima, poturčavanju, i sličnim nebulozama o čemu pričaju samo određeni hrvatski i srpski nacionalistički krugovi, a takvo što se čak na zapadu ismijava, barem kada su povijesne knjige u pitanju. Ja sam pročitao na tone knjiga koje se tiču Bošnjaka, istraživao sam heretičku ili šizmatičku religiju Bošnjana, stećke, Crkvu bosansku itd. Pitao si za plemena. Ako poznaješ francuski, evo dobro štivo, Propast Rim. carstva, u kojem se navodi spisak slavenskih naroda između Dunava i Jadrana, među kojima su i Bošnjaci. États slaves : puissance de la Pologne; faiblesse de la Russie. - Peuples de la vallée du Danube : les Hongrois. - Serbes, Bosniaques, Bulgares et Roumains. između 1200 i 1400 godine. [1] — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bossanac (razgovordoprinosi)

Jest, Bossanac. Nitko nije na silu ovdi priša na muslimansku viru, 100%, šta'š govorit. Tursko Carstvo je bilo uzor slobode govora, izražavanja vire, jednakosti prema viroispovidi. Kršćani su bili skroz sritni zbog tega. Danak u krvi i ius prime noctis su obožavali, a pogotovu što su se morali uklonit s puta muslimanu pri susretu, i to ne samo u stranu, nego skroz van sa ceste stat. I što je kršćanima bilo zabranjeno graditi kamene objekte, smilo se samo drvene. I što muslimanski seljaci nisu morali plaćati namete, koje su kršćani morali. Šta imadu veze puste usmene i pismene pridaje u Hrvata, Srba i Crnogoraca. Šta ima veze hrvatska svijest ili srpska svijest) u muslimanskog stanovništva (ne govorin za one koji to nisu iskazivali). U pojedinim krajima, di je turska vlast dugo bila, još postoje sićanja tko je u obiteji priša na tursku viru, znaju se konkretna imena. A ti prisilne prilaske na tursku viru poričeš? Jesi li ti ozbijan?
Priča o ..."États slaves"? Slaba je ton autoru matematika, ne spominje Hrvate. Osim ako se nas Hrvate ne spominje pod drugin imenon. Ne bi bilo prvi put.
Za ne pokrićat sto puta istu priču, evo ovako. Ako se Muslimani u BiH osićaju kao poseban narod, to je u redu. Da se sutradan počnete osićat kao Pakistanci, u redu. Ali ne izokrići povijest. Ne svojatajte nešto što bi moglo bit tuđe, ili ne barem samo vaše. Nemojte prodavat neistinite priče i nijekat povist i nazočnost ostalih naroda ovdi. Nitkome to ni donilo dobra.
Usput, računaš li u "Bošnjake" i muslimane iz Srbije koji su morali napustit Beogradski pašaluk nakon uspiha srpskog ustanka (rečeni su iselili u Tursko Carstvo; najlakše im je bilo u Bosnu otić, ali i dil njih je iselia u Anatoliju, Carigrad i t.d.)? Kubura 02:38, 8. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Kubura poprilično si konfuzan u svom stereotipu, ali da krenem redom, koliko sam uspio pohvatati tvoje misli. Što se tiče "autora", mislim da nisi vidio izvor, u pitanju je Gallica, a svako obrazovan zna o čemu je riječ. Drugo, tu se spominju i Hrvati, kao i Bošnjaci na još nekoliko mjesta, ali eto samo sam citirao jedan dio, mogao sam i ostale, ali nisam htio da opterećujem stranicu, pa sam postavio link. Pametnom dovoljno. Drugo, Bošnjani su prihvatili islam dobrovoljno, to ni jedan povjesničar ne negira, čak ni hrvatski, a da ne govorim o engleskim, francuskim, i njemačkim. To je fenomen, koji upravo zbog svoje specifičnosti pokušavaju protumačiti mnogi znanstvenici. Jer npr. na Bilinom polju 1203. Papa je ultimatumom naredio da se Bošnjani pokrste u katolike, a desio se totalno suprotan efekat. Kulin ban, kao veliki pobornik Crkve bosanske, sa nekoliko djedova (vjerskih poglavara Crkve bosanske) došao je na sastanak sa papinim izaslanicima, i potpisao taj ultimatum, ali ni sekunde nije odstupio od stare vjere, što se odrazilo u povećanju broja "heretika". Nakon dolaska Fatiha II u Bosnu, sultan izdaje Ahdnamu, franjevcima, u kojima im garantuje slobodu vjere, što je bilo nezabilježeno u Europi tog doba, jer je vlada inkvizicija, a nakon tog postupka, suprotno od Papinog ultimatuma, dešava se dodatni efekat prelaska na islam. O tome postoji detaljna literatura i u Vatikanu, i u dubrovačko arhivu, a pogotovo u turskim knjigama. Uputio si "nama" jedan imperativ, da ne "izokrićemo povijest", a kao što vidiš ja ovdje nisam do sada naveo ni jednan bošnjački izvor, tako da se moraš obratiti ili vatikanskom arhivu, ili turskim izvorima, ili francuskoj gallici ili oxfordskim profesorima, a o bošnjačkim povjesničarima neću ovom prilikom da ne bi pomislio da sam neobjektivan. Ti naravno nastavi da živiš sa svojim uvjerenjem i stereotipima, po kojem Bošnjake stavljaš u znake navoda, ali ja jednostavno ne potičem iz naroda koji želi nekoga da vrijeđa pa ti neću odgovoriti istom mjerom kada je tvoj narod u pitanju, barem onaj dio u Bosni. Budi mi zdravo. Bossanac 02:57, 8. listopada 2006. (CEST)[odgovori]

Nažalost, nešto me drugo povuklo (e da me je samo taj put, da me dosad nije tako stopedeset puta povuklo), tako da nisam niti uopće pročita odgovor ovdi (nisan očekiva da ćedu mi odmah odgovorit). Pa ti, evo, gren otpovidit potle skoro dvi godine.
Nisan mislia vriđat sa stavljanjen imena naroda Bošnjaka u navodnike. Htia san timen naglasiti navođenje, kao: "Bošnjaci o kojima ti govoriš", jer sam išao govorit o priširokon obuhvaćanju (spomenia san slučaj muslimana iz Srbije koji su govorili srpskin jezikon, a koji su otišli iz Srbije nakon uspiha srpskeg ustanka: ali ćeš in poreć srpsko podritlo?). Nažalost, stavljanje u navodnike se često čini kad se nečemu podrugljivo, cinično ili kritično piše, pa onda ispadne da se mislilo vriđat, čak i kada to nije bila namira. Morat ćemo izmislit još niku vrstu navodnika.
O (ne)brojnosti bogumila (imaš radove di govoridu i dokazujedu malobrojnost bogumila) i (ne)dobrovoljnosti prihvaćanja muhamedanstva (vidi gornje) se da pričati (pogledaj stvari ovako: kako bi bilo kada bi se danas tako netko ponaša prima islamskim virnicima, kako su se oni ponašali prima inovirnicima onda? Ne govorin jesu li se ponašali dobro ili loše, to ostavljan tebi. Onda bi bilo zanimljivo čut priču o dobrovoljnosti.).
O tim dviman temaman ću jednom ovdi nešto stavit, ali sad ja prvo želin pisat o temama o kojima sam htia pisat. Priveć puta su me na Wikipediji odvukli u nike druge priče, a ja san se htia bavit drugim stvarima na wikici. Stvarno se želin opustit i pisat o laganin temama, trolovi i pacijenti (ne govorin tebi da si to ti) su me izmorili i iscrpili, a ja san na wikicu doša radi kreativne zabave.
Hvala na brzon odgovoru, živia mi. Kubura (razgovor) 18:41, 17. rujan 2008. (CEST)

Bošnjaci koji nisu primili Islam od Turaka (gdje živi ta nacija ?)[uredi kôd]

A kakvi to postoje Bošnajci islamske vjere koji islam nisu primili od Turaka. Ti ne žive na ovoj planeti...

Shvatio si da sam ja tebe pitao za plemena Hrvata..., izvini ali ovo znači da s tobom moram komunicirat na dječjem jeziku... a zaboravio sam ga... volim govorit u šiframa... Imaš i taj problem što mi je poznato koja su hrv. plemena primila islam u Bosni, i gdje su im bile župe prije islamizacije. --Zeljko (razgovor) 19:16, 17. rujan 2008. (CEST)