Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Jugoslavensko dramsko kazalište

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Jugoslavensko dramsko kazalište.
Rad na člancima
Pismohrane:


JDP ili JDK

[uredi kôd]

Kao što sam kolegi MaGi objasnio na njegovoj stranici za razgovor (Razgovor_sa_suradnikom:MaGa#re:JDP), ime ustanove je "Jugoslovensko dramsko pozorište" i s obzirom da je riječ o imenu, a ne opisu, smatram da ga ne treba prevoditi. Ja sam inicijalno napravio izmjenu, odnosno premještanje članka (kao i izmjenu u članku o Danilu Stojkoviću), ali je MaGa uklonio te izmjene. --Pera detlic (razgovor) 08:31, 2. veljače 2016. (CET)[odgovori]

Scena.hr,[1], HBL,[2], Nacional[3] pišu "kazalište", dok Večernji,[4] Index,[5] Net.hr,[6] Ziher.hr,[7] Jutarnji.hr,[8], Tportal.hr,[9], Kazaliste.hr,[10], Matica.hr,[11] i opet Nacional[12] pišu "pozorište". Ovo nije strogo jezikoslovno niti pravopisno pitanje već pitanje jezične prakse, dakle "zove se kako se zove", a u praksi to je dominantno "pozorište". GregorB (razgovor) 12:55, 27. prosinca 2020. (CET)[odgovori]
I jest i nije tako jednostavno. Na nekim od danih poveznica piše Jugoslavensko, a Jugoslovensko bi moglo biti po nekima prihvatljivije. U tom mišljenju pokušalo se što objektivnije usustaviti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 07,07; 30. prosinca 2020. (SEV)
Slijedom navedene logike, nekadašnje željezničko poduzeće bivše države trebali bi nazivati Jugoslovenskim železnicama?-- MaGaporuči mi 07:23, 30. prosinca 2020. (CET)[odgovori]
Ne, jer je logika koju navodim temeljena na hrvatskim novinskim izvorima, pa ako pretražujemo, naći ćemo isključivo "Jugoslavenske željeznice". GregorB (razgovor) 21:33, 30. prosinca 2020. (CET)[odgovori]
Na wikipediji na hrvatskome jeziku pravilo br. 1. je jasno. Upotreba standardnog jezika navodi nas na jasnije postupanje s nazivima iz srpskoga jezika, gdje se također primjenjuje transliteracija.
Na wikipedijama koje nemaju jezičnoga pravila i u jezicima koji nemaju pravopisne priručnike i tradiciju primjene pravopisnih priručnika (kao što je npr. engleski jezik) oslanjaju se na praksu koja može dovoditi do vrlo neusustavljenih rješenja, koja će se razlikovati ovisno o upotrebi u književnosti, medijima, službenoj upotrebi u tijelima državne i javne vlasti i sl. Nije opravdano da se medijska zasićenost koristi kao izvorno istraživanje na wikipediji na hrvatskome jeziku, kao ni to da bi se suradnici dogovarali hoće li nekom obliku dati prednost i onda unificirati po tom njihovom dogovoru (bio bi protivan pravilu br. 1.).
Ovdje sam dao mišljenje o jednom vrlo sličnom slučaju, pri čemu bi se moglo diskutirati o postojanju kroatiziranoga oblika naziva Državnih železnica Kraljevine Jugoslavije, ako je bio u upotrebi (evenutalno i ako je bio u upotrebi u literaturi na hrvatskome jeziku u određenom obliku). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 07,37; 31. prosinca 2020. (SEV)
Kao što rekoh, ne postoji (i teško da može postojati) sustav odnosno skup pravila koji bi nedvosmisleno regulirao kako se u hrvatskom jeziku nazivaju pojedine institucije i organizacije (radi se o praktično neograničenom broju slučajeva). Ako pak kao sustav (wikipedijski, ne jezični) prihvatimo metapravilo "imenovati onako kako se dominantno zove u relevantnim izvorima", onda ono dovodi do rješenja koje ipso facto nije "neusustavljeno". GregorB (razgovor) 15:34, 3. siječnja 2021. (CET)[odgovori]
Imamo Crvenu zvezdu i Rabotnički, ne prevodimo u "Crvenu zvijezdu" i "Radnički". Već ovo pokazuje da je pravilo složenije nego što izgleda, dakle nisu nazivi svih organizacija nužno prevedeni. GregorB (razgovor) 17:41, 26. siječnja 2021. (CET)[odgovori]