Razgovor sa suradnikom:Pera detlic

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Prethodni razgovori su arhivirani:

Razgovor sa suradnikom:Pera detlicArhiva1Arhiva2Arhiva3

Kategoriziranje[uredi]

[1] Srpski vladari ne moraju nužno biti Srbi. Srbima su vladale i bizantske dinastije, osmanske dinastije, Habsburzi, svi oni nisu bili Srbi. Kubura (razgovor) 08:05, 10. srpnja 2016. (CEST)

[2] Dobro razmišljanje što se tiče srpske države, iako bi se i tu dalo reći štošta. Jesu li sve srpske dinastije bili Srbi? Karađorđevići dolaze iz Crne Gore (Petrović), a ako nastaviš kopati dalje, došao bi do albanskih korijena, plemena koja su miješano crnogorsko-albanska, koja kako su se okrenula crnogorstvu, tako su mogli i albanstvu. Mislim da je ekonomist Branko Horvat pisao u knjizi o Kosovu o tome.
Sad ću se vratiti na ono što sam ti htio reći. U vremenima kad Srbijom nisu vladale srpske dinastije, odnosno srpska država, vladao je netko drugi. Gdje ćeš Srbima oduzeti kojih pola tisućljeća povijesti? Nekom su tuđem vladaru plaćali poreze, za druge su vladare ratovali. Kubura (razgovor) 09:38, 12. srpnja 2016. (CEST)

Srbi u Švedskoj[uredi]

Ciao Pera,
Sada sam procitao clanak koji si zapoceo o Srbima u Svedskoj i ne slazem se s napisanim. Ti si naime napisao da su Srbi u Svedsku dosli tijekom WWII. Na sr:wiki pise slicno da su Nijemci deportirali Srbe ali u Skandinaviju (to je sasvim drugi par cipela jer su mogli biti deportirani u Norvesku, koja se od Svedske odvojila 1905.) Ne znam koliko znas o svedskoj povjesti ali oni nisu sudjelovali u WWII, osim dragovoljaca koji su se borili na strani 3. Reicha. Njemacko izaslanstvo je bilo u Stockholmu jedno poslijepodne i onda su Svedjani pristali da puste njemacke vlakove preko svoje teritorije koji su isli za Norvesku. Ti vlakovi su bili "kao" nadgledani od svedske vojske koja je stajala uz prugu s puskama i to je sve sto su Svedjani imali od rata. Zato se i jesu ekonomski izdigli poslije rata jer je cijela Europa (i Skandinavija) bila srusena a oni nisu. No opet tvrdim da tijekom WWII nisu srpski zarobljenici i logorasi naseljavani u Svedsku. Jedini slucaj, meni poznat, je da su Zidovi iz Njemacke bjezali u Svedsku kao i pokoji disident (npr. Kurt Tucholsky). De molim te provjeri to i nabaci neki izvor jer mi to zvuci nevjerojatno. Pozz--El hombre (razgovor) 11:02, 11. srpnja 2016. (CEST)

Evo sada nadjoh clanak iz Blica http://www.blic.rs/vesti/reportaza/orlovi-vladaju-svedskom/t0l363y koji kaze da su srpski naseljenici dolazili iz oslobodjenih logora Norveske. Znaci da ih nisu doveli Nijemci u Svedsku (indirektno se ne racuna). Dalje u clanku o Srbima u Svedskoj na sv. wikipediji (https://sv.wikipedia.org/wiki/Serber_i_Sverige) pise sljedece:

1951.- 1991. Naseljavanje radne snage: "Prve skupine Srba koje su uselile u Svedsku, pojedinacno su neki dosli ranije kao izbjeglice iz Jugoslavije, bile su u svezi sa svedskim potpisivanjem Zenevske konvencije 1951. Prvi veliki val srpskih naseljenika u Švedsku desava se 1960-ih. U to vrijeme je Svedska trebala radnu snagu i viza za Jugoslovene je ukinuta 1964." Znaci u tom periodu se radi o vrlo malom broju osoba a tek je sredinom 1960-ih krenuo veci val naseljavanja Srba (i ostalih) u Svedskoj...Upravo sam procitao tvoju poruku oko toga. To je kao sto sam napisao. De molim te malo to promjeni. Pozz--El hombre (razgovor) 11:22, 11. srpnja 2016. (CEST)

[3] " 1991. (početak rata u Hrvatskoj), 1992.-1995. (rat u BiH), 1995. (Bljesak i Oluja), " - to ti je sve velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH.
Prijelazno razdoblje do mirne reintegracije možemo smatrati neratnim razdobljem. Stoga ne spada u "ratove u Jugoslaviji", jer Jugoslavija je onda bila već 7 godina mrtva. Dio Srba s tih područja tada izabire Hrvatsku ili samo hrvatske putovnice s kojima je lakše useljavao u skandinavske zemlje.
1999. je godina kad ne postoji nikakva Jugoslavija. Na Kosovu albanska pobuna, Srbija ide uvesti svoj ustavno-pravni poredak u svojoj državi (koliko je bila ljubazna prema Albancima dotada, te koliko se pri tome "zanijela" u čišćenju terena od albanske (ne)vojske, druga je tema - zbog toga "atribut velikosrpštine), NATO-va intervencija.
2004. i teza o protjerivanju nealbanskog stanovništva s Kosova, bila ona točna ili ne (ali ne sporim mogućnost da su Srbi bili izloženi pritiscima), nikako ne spada pod "ratove". Kubura (razgovor) 05:24, 14. srpnja 2016. (CEST)

[4] Jest da su Bljesak i Oluja bile navalne operacije, ali ne mijenja karakter Domovinskog rata (kretanje ratne inicijative ne mijenja bit rata), niti ih se uopće smije izdvajati iz Domovinskog rata. To bi bilo isto kao da osvajanje Francuske 1940. računaš kao jedan rat, a iskrcavanje na Normandiji 1944. kao drugi rat. Uz to, i Bljesku i Oluji prethodile su srpske navalne akcije (kod Bišća, pa prema Dinari), kao i tijekom tih akcija i poslije tih akcija (pr. kod Grahova, kota u Dubrovačkim brdima i dr.).
Rat u BiH krivo definiraju kao građanski rat. Građanski je rat kad zaraćene strane žele biti dio iste države. Ondje to nije bio slučaj (RS protiv druga dva naroda).
Hrvatsko-muslimanski sukob jest bio sukob dijela hrvatskog i dijela muslimanskog tkiva (bilo je bojišta gdje nikad nisu međusobno zaratili). HRHB nedvosmisleno se definirala u svom Ustavu kao dio BiH (nije kao pobunjeni Srbi, koji su proglasili izdvajanje iz Hrvatske). Je li se RS u Ustavu definirala kao dio BiH?
Što se tiče uzimanja hrvatskih dokumenata, zna se zašto su tamošnji Srbi uzimali hrvatske putovnice. Sa srbijanskim nisu baš popularni kod useljeničkih ureda i nisu mogli kamo hoće, a s hrvatskim i gdje hoće i kad hoće.
Za 1999. nisi dobro pročitao što sam pisao.
SRJ jest bila pod tim imenom, ali nije nikakva jedina sljednica Jugoslavije. Naposljetku, i nije osjetila ratna razaranja na svojem teritoriju. Kubura (razgovor) 09:03, 14. srpnja 2016. (CEST)

Vucelić[uredi]

[5] Ili je Mike Vucelic [6] ili Milojko Vucelić.[7] Kubura (razgovor) 11:53, 15. srpnja 2016. (CEST)

Da budem pošten, neki ga pišu i ovako [8]. Ako se je rodia u Hrvatskoj, bilo bi pošteno nazvati ga "Milojko Vucelić", a u zagrade ostaviti (Mike Vucelic). Kubura (razgovor) 11:54, 15. srpnja 2016. (CEST)

Poveznica[uredi]

[9] Ne sporim mogućnost da je taj Mandarić Srbin, no isto ti tako može biti i Hrvat [10][11], češća je učestalost tog prezimena u Hrvata. Zato samo navedi referenciju. Kubura (razgovor) 11:57, 15. srpnja 2016. (CEST)

Žuti karton[uredi]

Žuti karton


Zbog opetovanog ignoriranja dobronamjernih savjeta, širenja neprihvatljive ideologije i manipuliranja izvorima u članku Srbi u SAD-u.--Šokac 00:14, 20. srpnja 2016. (CEST)

Ako popis stanovništva u SAD-u prema tebi nije precizan, to ti ne daje zapravo da raznim poduhvatima pokušavaš nešto nametnuti. Imamo popis stanovništva i podatke zavoda za statistiku koristi ih kao i ostali suradnici. To ako se netko ne osjeća pripadnikom nekog naroda ne daje ti za pravo da ih stavljaš u drugi koš. A što se tiče tih tvojih izvora već si bio upozoren na njih koristi samo pouzdane a ne nacionalističke izvore tipa srbininfo. Za Mika Vucelica imamo hrvatske izvore koji jasno govore o njegovom podrijetlu.--Šokac 00:07, 22. srpnja 2016. (CEST)
Nije istina da ti nisam objasnio zašto sam uklonio službene podatke s popisa stanovništva. Ti ne želiš pročitati moju poruku u kojoj ti sve piše i ne mislim ti si se opravdavati isti slučaj je i Vucelicem imao si u sažetku link. --Šokac 13:25, 23. srpnja 2016. (CEST)
Po x puta koristi podatke samo o onoj entičkoj grupi o kojoj je članak i pouzdane izvore...--Šokac 23:38, 26. srpnja 2016. (CEST)

Srbi u Albaniji[uredi]

Pero sine, kako ide:)
de molim te ako napises clanak o Srbima u Albaniji javi mi, jer gledao sam koliki je broj Srba u toj zemlji po razlicitim wikipedijama, i po netu, i do kraja su kontradiktorni. Laku noc.--El hombre (razgovor) 22:12, 20. srpnja 2016. (CEST)#

Nisam bio i nisam htio biti ironican jer nisam znao da clanak postoji. Vidio sam da si zapoceo clanak o Srbima u (mislim Slovackoj) a tada clanak o Srbima u Albaniji jos nije bio zapocet. Veceras nisam to ni pogledao a kad sam vidio tvoje ime onda sam se javio i to sve tako napisao. Zbilja bez ikakvih premisli s moje strane. No hvala na odgovoru i laku noc. --El hombre (razgovor) 22:26, 20. srpnja 2016. (CEST)

Grigor Vitez[uredi]

Običaj je ne nametati svoje srpstvo na hrvatskoj Wikipediji. Kao da uopće niste pročitali što sam vam napisao, svi izvori koje ste mi dali su srpski, pa naravno da će Srbin napisati da je netko, tko nije, Srbin. Nigdje ne piše tko je on ustvari bio podrijetlom, i to što su mu pradjedovi po prabakinoj strani bili pravoslavci u Bosni, ne znači da je podrijetlom bio Srbin. U vašim izvorima nigdje ne piše uopće da mu je neki predak bio Srbin, piše samo da tamo živi “veliki procenat Srba”. Izgleda kao da je srpska Wikipedija prava Wikipedija za vas. --BrunoMed (razgovor) 11:27, 21. srpnja 2016. (CEST)

Sami ste nekoliko puta rekli da namećete srpstvo, cijenim vašu iskrenost. Recimo da neki Slovenac dođe na hrvatsku Wikipediju i vidi da na članku o Grigoru Vitezu piše da je Srbin pomislio bi da Hrvati govore da je on Srbin. Isto vrijedi za vaš jedini izvor, koji tko zna tko ga je pisao. Jedan nesrpski izvor nije dovoljan, vjerojatno je i kopiran od srpskih izvora kao što to rade na engleskoj Wikipediji. Isto kako ste oduzeli Nikolu Teslu, namjeravate oduzeti i ostale hrvatske velikane izmišljajući nekakve teze da su im predci bili pravoslavci u Bosni (pravoslavci u Bosni nisu Srbi). Ne znam odakle ste našli podatak da su promijenili prezime, a iako je to istina, promijenili su ga jer nisu htjeli imati nikakve veze sa Srbima. Očito niste pročitali podatak da i znatan dio Hrvata nosi prezime Alavanja (za koje nema dokaza da su se Vitezovi predci tako prezivali). Razmislite o tome da prijeđete na srpsku Wikipediju, sa ovakvim stavom bili biste dobrodošli. --BrunoMed (razgovor) 13:44, 21. srpnja 2016. (CEST)
Zar je Wikipedija nekakvo natjecanje tko ima više uređivanja i tko je dulje bio na njoj? Očito su većina vaših uređivanja netočna i izmišljena, pa ih i imate više od mene. Vas vjerojatno vrijeđa što pišem “hrvatska Wikipedija”, to pišem samo zato što je tako lakše pisati, a ne “Wikipedija na hrvatskom jeziku”. Ponovno navodite srpski izvor, a prva riječ u nazivu članka je “nagovorili”, naravno kada Srbi svojim lažima ispiru mozak drugim ljudima. Drugi su vam suradnici sa opravdanjem govorili da otiđete pisati na Wikipediju na srpskom jeziku, još jednom razmislite dobro o njihovim prijedlozima. --BrunoMed (razgovor) 14:13, 21. srpnja 2016. (CEST)
Recimo da Nikola Tesla je Srbina, ali Grigor Vitez nije, želio ja to ili ne. Nisam niti Ustaša, niti komunist, pa čak niti nacionalist, iako se čini da jesam. Kada vidim laži, ne mogu vjerovati, jer Srbi imaju najveću svjetsku mitologiju, cijela povijest je gotovo u potpunosti iskrivljena, a vi ste uvjereni u to što govorite. Već naraštajima tako ste odgajani, i kada bi treća osoba vidjela ovakvu svađu između Hrvata i Srbina, pomislila bi da su obojica uvjereni u svoje laži. Svaki narod ima svoju povijest, na povijesne događaje gleda na svoj nacionalistički način, no ja sam uvjeren da moj narod ima najtočniju, najobjektivniju povijest, baš kao vi i vaš narod. --BrunoMed (razgovor) 14:39, 21. srpnja 2016. (CEST)
Sami ste rekli da sam naveo dokaze da on nije Srbin. Nešto me oduvijek zanimalo, kako vas Srbe, nije sram živjeti u Hrvatskoj nakon svega što ste napravili protiv nje i onda umjesto da se pokajete, vi i dalje nastavljate lagati i raditi sve što možete protiv Hrvata i Hrvatske? --BrunoMed (razgovor) 14:57, 21. srpnja 2016. (CEST)
Obrisao sam solidan dio članka koje je bio neistinit, pun krivih, šovinističkih podataka. Naveo sam točnije izvore i poboljšao članak. Ako će se žaliti samo Srbi, neka se žale u Srbiji. Članak ovakav treba ostati. --BrunoMed (razgovor) 15:06, 21. srpnja 2016. (CEST)
Dosta više! Radite što želite, više me se ne tiče. --BrunoMed (razgovor) 15:28, 21. srpnja 2016. (CEST)
br. 2 Press nabrojao "hrvatske Srbe": Zar vam Tesla i Arsen Dedić nisu ništa dobro donijeli? molim te nemoj koristi ovaj izvor više. Izvor je nepouzdani Press a ne index.hr--Šokac 00:14, 22. srpnja 2016. (CEST)

Sreća za tebe da su administratori tolerantni pa te ne blokiraju. Što se mene tiče, odavno si prevršio svaku mjeru. Meni pričaš o pretjerivanju, a prepiremo se stalno zbog iste stvari, i uvijek ti započneš. Lijepo ti je iznad kolega Bruno sve objasnio i nema potrebe da ja opet ponavljam. Za promjenu, pročitaj jednom što ti drugi suradnici pišu, i to do kraja. Ovo tvoje tjeranje neke "istine" ne vodi nikamo. --IvanOS 22:09, 25. srpnja 2016. (CEST)

BLOK[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste!


Poštovani, zbog osobnog napada sam vas blokirao na mjesec dana. Pozdrav --Lasta 13:50, 26. srpnja 2016. (CEST)

NK Tomislav-Pan Donji Andrijevci[uredi]

Ne znam odakle ti naziv pod koji si premjestio, ali je službeni naziv kluba bez toga "Pan". Nema mjerodavnijeg izvora za ovakve stvari od Registra udruga RH.--MaGaporuči mi 21:08, 29. srpnja 2016. (CEST)

Naputak[uredi]

[12] Nije "Savjet Europe". Nitko tu nitkoga ne savjetuje, nego Vijeće Europe. Savjet = advice, vijeće = council.
Druga bitna stvar. Ona optužba za organizaciju može biti i točna, ali vodi računa o WP:BŽO. Dok se ne dokaže onako teška optužba, nemoj ju stavljati. Kubura (razgovor) 15:32, 6. kolovoza 2016. (CEST)

Srbi u SAD-u[uredi]

Ciao Pera,
interesira me cisto informativno. Sto mislis zasto je broj Srba u SAD-u opao za oko 10 000 u samo jednu godinu, tj. u 2013.-oj ih je bilo toliko manje nego godinu prije? Postoji li neka kvaka 22 s duplim drzavljanstvima, ili odricanje od sr. drzavljanstva ili pak nesto trece. Hvala unaprijed. --El hombre (razgovor) 18:08, 27. kolovoza 2016. (CEST)

Molio bih te lijepo da pročitaš poruke koje sam ti slao u vezi Srba u SAD-u. Ovo već postaje zamorno, namjerno ignoriranje uputa. Jugoslaveni nemaju šta raditi u tome članku, više ti to nemam namjere ponavljati. Također ti izvori tipa pressa, blica i americaserbs su napouzdani, to sam ti također rekao. Za Mika Vucelica je navažna etnička pripadnost, važan je njegov rad. A pošto je nacionalnost osporena ne treba ni biti u članku. Jer isto tako imamo izvore da je Hrvat i hrvatski inženjer pa to ne stoji u članku. --Šokac 09:48, 29. kolovoza 2016. (CEST)

Nepostojeće kategorije[uredi]

Npr. Romi u Makedoniji, Turci u Makedoniji,... Gdje je kraj? --MaGaporuči mi 18:44, 5. rujna 2016. (CEST)

Opća tendencija tržišta nafte je bla bla bla, pa ode nafta na 70 dolara po barelu, pa opet tendencija ovo-ono pa nafta 100 dolara po barelu. Onda kada se zadovolji minimum od 5 članaka po kategoriji, može se otvoriti/dodavati u članke. Do tada, odgovor se nameće sam po sebi. Usput budi rečeno, Švicarci u Srbiji, Ganci u Njemačkoj i slično... Niti smisla niti poante...--MaGaporuči mi 19:58, 5. rujna 2016. (CEST)

[13] E, nemoj sijati prazne kategorije. Kubura (razgovor) 09:18, 7. rujna 2016. (CEST)

Jesi li siguran[uredi]

[14] Jesi li siguran? Macedonci ju pišu kao Hrvaticu. Kubura (razgovor) 10:16, 7. rujna 2016. (CEST)

re:Milojko Vucelić[uredi]

Molio bih te lijepo da poštuješ druge izvore posebno hrvatske i da ih ne stavljaš ispred svojih blicovih. Trenutno stanje članka o Vuceliću je neutralno i tako će i ostati jer ja neću u članak stavljati da je Hrvat i da je hrvatski inženjer. lp.--Šokac 12:22, 7. rujna 2016. (CEST)

Molim te nemoj pozivati druge na red kad ga se i sam ne držiš. Meni se sviđa Vucelića etnička pripadost s hrvatski izvora, ali je iz poštovanja neću staviti u članak. Važan je njegov rad a ne da mu je baba iz Vojne Krajine. Isto tako imaš izvore u kojima se navodi da je Šljivančanih osloboditelj Vukovara i heroj i šta i to ćemo staviti u članak. Izvora ima svakakvih i ne daje ti zapravo galamiti imam izvor ja sam upravu. Lp--Šokac 12:38, 7. rujna 2016. (CEST)
Sve ti je rečeno u prijašnjim odgovorima, nemam se namjere ponavljati... Lp--Šokac 13:00, 9. rujna 2016. (CEST)
Molio bih te lijepo da prestaneš s unošenjem pristranih činjenica u člancima. Članak o Milojku je neutralan i ne treba nam brojanje krvnih zrnaca. Uporno zlonamjerno ideš po člancima i radiš izmjene, jedan od tih je članak Dušan Bogdanović... koji nisi popravio a rekao sam ti. Ovaj napad [15] u kojem iznosiš laži da "zloupotrebljavajući svoja administratorska prava" (kako? gdje?) ti opraštam po zadnji puta. --Šokac 00:15, 15. rujna 2016. (CEST)
Isto tako u članku o Milojku može stajati da je hrvatski inženjer ali zbog nepristranog gledišta i konsenzusa ne želim to staviti. Adimistratorski položaj se ne krši time što uklanjaš nečije izmjene, sve što sam ja napravio u članku o Milojku može napraviti i IP. I daj mani se više insinuacija sad prema tebi ja sam protiv pisanja članaka o Srbima iako sam ih sam nepisao nekoliko. S objašnjenjem koje si mi dao u vezi Dušana Bogdanovića si samo pokazao koliko malo znaš o pravilama i smjernicama na wikipediji. Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja ubuduće kloni se brojanja krvnih zrnaca i orginalnih istraživanja. Isto si napravio i u članku o Marini Miletić i tko zna još koliko članaka to tako ne ide. Dovoljno si dugo član zajednice s mnoštvom poruka suradnika kako treba raditi na wp ali uporno ideš po svom. --Šokac 13:53, 16. rujna 2016. (CEST)
Možeš napraviti izmjene, probaj da to bude prihvatljivo za obje strane. Ne trebaju ti svakakvi izvori dovoljan je i jedan ali dobar.--Šokac 22:43, 20. rujna 2016. (CEST)
Kurir, blic i ostala slična izdanja treba izbjegavati po meni najlogičniji izvor je onaj Udruženja vazduhoplovne industrije Srbije ne samo što je slična tematika nego je bio njihov član--Šokac 23:01, 20. rujna 2016. (CEST)

Međuwiki[uredi]

[16] Ne budi ti zapovijeđeno, ne zaboravi međuwiki. Kubura (razgovor) 12:26, 7. rujna 2016. (CEST)

A jesi ga sad[uredi]

[17] A jesi ga sad ispalia... [18] Kod Hrvata su među ostalim prezimena na -ak, -ac (Pivac) i varijacija na -ek i -ec (Pevec).
[19] "Druga po zastupljenosti prezimena su koja završavaju na –k, -ak, ili –ek (-ak, -šek, šćak, ček). Osim Zagoraca, Međimuraca i Prigoraca, brojni nositelji prezimena na –ek podrijetlom su Slovaci. Zbog asimilacije i sličnih prezimena hrvatskim, ta je populacija u nas gotovo nevidljiva. ". Nešto imaš i ovdje [20]. Kubura (razgovor) 09:52, 13. rujna 2016. (CEST)

kontakt[uredi]

Pera, možeš li mi ostaviti kakav mail...imam materijala koji će te zanimati, pa da ti pošaljem linkove i to da skineš...uglavnom nogomet u Slavoniji / Baranji / Srijemu
Cybermb (razgovor) 09:07, 16. rujna 2016. (CEST)

Blok[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste!


Zbog ignoriranja uputa između ostalih povreda smjernica i pravila na wikipediji blokirani ste na tjedan dana.--Šokac 12:52, 24. rujna 2016. (CEST)

Vitez, enciklopedijski pristup[uredi]

Poštovani, napisah nadam se korektan prijedlog. Wikipedija bi trebala biti enciklopedija, dakle trebali bi se držati ne samo (nekakvih) izvora, nego kvalitetnih, vjerodostojnih izvora. U skladu s našim pravilima Wikipedija:Provjerljivost i smjernicama Wikipedija:Navođenje izvora navedite bolje izvore od postojećih, ako ih znate. U svakom slučaju, predloženo rješenje ne ignorira ono što je prilično očito, ali za više od toga potrebno je navesti kvalitetan izvor, što bi trebalo biti samo po sebi jasno. Žao mi je što se događaju sukobi oko skoro trivijalnih stvari (dobar izvor ili postoji ili ne postoji), ali administrator koji vas je blokirao je očito prelak na obaraču i ne zna napisati korektno obrazloženje. Tvrdnja "Suradnik:Lasta isto ima problem da ovaj članak bude veći od 3000b" konkretno nije osobni napad, nego je pomalo nemušto (b ili bolje bit je bit, B je bajt, 3000b je 375 bajtova odnosno slova) pretpostavljanje loše namjere, koje se moglo zanemariti ili blaže kazniti. S druge strane blok Šokca od tjedan dana zbog ignoriranja uputa (pretpostavljam revertanja) nije predug. SpeedyGonsales 21:43, 6. listopada 2016. (CEST)

wikipedija - kriteriji[uredi]

Pozdrav, bi li komenntirao ovo što sam stavio za prijedlog vezano za nogometne lige, valjda sam dobro obrazložio, valjda je stranica Wikipedija:Kriteriji OK za to? pisa sam par administratora, pa da i ti vidiš s obzirom da dosta radiš oko ove tematike, pa da nekako "ujednačimo"
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 23:01, 12. listopada 2016. (CEST)

Izabrani članak...[uredi]

[21], a bez izvora? Sigurno se šališ... A okretao bi wikipediju naopako dodavanjem imena mjesta u nazive članaka sportskih klubova...--MaGaporuči mi 20:11, 27. listopada 2016. (CEST)

Što je najgore - ne pokušavaš sakriti svoje petljanije (ispod razine pučkoškolca): nisi provjeravao koliko je članak potkovan izvorima, a izvora je u članku ravno - nula.--MaGaporuči mi 20:53, 27. listopada 2016. (CEST)

Dodao sam jedan izvor u Protutijela, ali kad usporedim članak kod nas i na engleskoj wikipediji, dok se članak temeljito ne dopuni tekstom i izvorima ne može biti predložen za izabrani. SpeedyGonsales 02:16, 28. listopada 2016. (CEST)

Srbi u Njemačkoj...[uredi]

Nauči se da izvor egzaktnih podataka ne mogu biti "novine" (naglasak na navodnicima) niti tuđe puste želje. --MaGaporuči mi 09:47, 13. studenog 2016. (CET)

Kad postoje točne brojke, onda nema mjesta procjenama, svidjelo se to nekome ili ne. Osim toga, zaboravljaš i ti i te novine na koje se pozivaš da nisu svi državljani Srbije - Srbi.--MaGaporuči mi 15:24, 13. studenog 2016. (CET)

Koji dokument?--MaGaporuči mi 19:18, 13. studenog 2016. (CET)

Ne bi trebao biti problem, to je koliko vidim dokument vlade Republike Srbije.--MaGaporuči mi 17:19, 14. studenog 2016. (CET)

Janjevci‎[uredi]

Ciao Pera,
Dubrava sto si spomenuo u clanku o Janjevcima je viseznacna. Pretpostavljam da si mislio na Dubravu, kvart u ZG-u gdje ima dosta Janjevaca, i gdje imaju ducane ako se dobro sjecam u ulicama s bosanskim imenima (tuzlanska itd.). De molim te pogledaj to.--El hombre (razgovor) 09:04, 15. studenog 2016. (CET)

Ako je netočno...[uredi]

... ispravi. Pogledaj, ne budi ti zapovijeđeno, šta ovaj piše ovdje.[22][23] Kubura (razgovor) 05:10, 24. prosinca 2016. (CET)

Kategorije po sezonama[uredi]

Podrav, napravio sam ovu kategoriju sa pripadnim podkategorijama za nogometna natjecanja u Hrvatskoj po sezonama od 1991./92. S vremenom ću probati napraviti i za prijašnje sezone, a ako opet budeš radio nove članke o nogometnim ligama u Hrvatskoj, dodaj ih i u pripadnu kategoriju po sezoni. Ovako mislim da je pregledno i po drugom kriteriju (lige kronološki).
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 18:17, 22. siječnja 2017. (CET)

Pozdrav[uredi]

Veselo, Pero, di si? Je li i tebe ova zimska studen prikovala uz peć i udaljila od računala :) ? Kubura (razgovor) 05:30, 30. siječnja 2017. (CET)

RE: Dalmatinska prvenstva[uredi]

Vidio sam to, mislio sređivati, možda budem s vremenom...mišljenja sam da to treba preimenovati, i s obzirom da su obično dva ranga prvenstva stavljena, napraviti dodatke tipa Dodatak:Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza x/y i Dodatak:Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza x/y...ovo po rangovima natjecanja, ako ćemo već raditi skupno, za vrijeme FNRJ/SFRJ bi išao do 4. ranga natjecanja, i to samo kad to predstavljaju republičke lige (ekvivalent 3. HNL kad je imala 5 skupina, ili one 2 lige ispod slovenske republičke, pa 3 zone u BiH, i sl...) ili ono što se može nazvati zonskim ili regionalnim ligama...za ovo što je ekvivalent današnje županijske, stvarat zasebne dodatke, s tim da sam mislio da za svaku sezonu napravimo i dodatak tipa Dodatak:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji x/y ili nešto slično, gdje bi bile pobrojane lige i ostla natjecanja, te poveznice za pojedine lige, ali opet je to posa...
ako se sječaš, imao sam sličan razgovor sa speedyem i nešto sam stavio na Wikipedija:Kriteriji na tu temu
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 20:53, 7. veljače 2017. (CET)

OK rijesit cu to....za 3. rang ce biti pekljanija tipa Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 3. ligaški rang 1963./64., ali kad se preimenuje u nešto tipa Dalmatinska nogometna liga x/y, lake se može i napraviti Dodatak:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 3. ligaški rang x/y ili nešto slično
riješit ću to kroz neko vrijeme, malo sam u stisci zadnjih dana...
pozdrav, Cybermb (razgovor) 22:09, 8. veljače 2017. (CET)

Ažurniji od NN[uredi]

[24] Pitanje je jesu li Narodne novine tu bile ažurne, ili jedno od ta dva naselja ne popisuju kao zasebno. Kubura (razgovor) 07:53, 16. veljače 2017. (CET)

[25] Aha, dobro. Onda samo ovdje [26] dodaj stranicu s popisa na DZS-u, gore na vrh. Kubura (razgovor) 08:47, 16. veljače 2017. (CET)

Ovčara[uredi]

Tvoje je osobno mišljenje da se radi o netočnim i neobjektivnim podatcima. Tekst na koji se pozivam iz spomenute službene brošure pojavljuje se (u potpuno istom obliku) i na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, pa slobodno posjeti. Ono, kao što mu ime govori, okuplja preživjele hrvatske branitelje koji su bili zatvoreni i mučeni u srpskim koncentracijskim logorima. Ondje su svjedočanstva tih ljudi koji su, nekim čudom, preživjeli ta zvjerstva, stoga nema govora o netočnim i neobjektivnim podatcima. Istina je takva, bolna, no povijesne činjenice ne mogu se uljepšati, krivotvoriti niti promijeniti na bilo koji način. IvanOS 18:19, 16. veljače 2017. (CET)

Kao što rekoh, tekst članka potpuno je jednak tekstu na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, što znači da ga je pisao jedan od preživjelih logoraša. Rekao bih da nema nikakvog preuveličavanja jer svi izvori (različitih autora!) o vukovarskoj bitci kao i zločinima nakon pada Vukovara spominju iste stvari, za koje ti tvrdiš da su preuveličane. Uostalom, postoje televizijske snimke koje potvrđuju što se i kako događalo. No, ako to i stavimo po strani, mislim da si nisi dobro protumačio spomenute dijelove teksta. Osobno ih ne doživljavam tako. IvanOS 21:18, 16. veljače 2017. (CET)
Naprotiv, vrlo dobro sam primjetio riječi koje si istaknuo pišući ih velikim slovima. Zato sam na kraju prethodnog odgovora i napisao da si nisi dobro protumačio taj dio teksta. Ne mogu odgonetnuti kako si iz teksta iščitao je baš svaki Srbin iz okolnih sela dolazio na Ovčaru mučiti i ubijati zarobljenike Hrvate. I sam si napisao zašto je takva tvrdnja čudna. Ali, jasno piše da su na Ovčaru došli svi uniformirani agresori, a sela se spominju jer su ti uniformirani agresori uglavnom dolazili upravo iz njih. U obzir je vjerojatno uzeta i činjenica da je velika većina stanovnika tih sela podržavala srpsku agresiju na Vukovar i Hrvatsku. Svi izvori o pokolju na Ovčari govore upravo da su hrvatske zarobljenike zlostavljali i mučili razulareni i pijani vojnici, isti oni koje su zabilježile televizijske kamere kako hodaju vukovarskim ulicama i među ostalim pjevaju: "Bit' će mesa, klat' ćemo Hrvate!" IvanOS 13:17, 20. veljače 2017. (CET)
Pročitaj ovaj dio: "...i svi uniformirani agresori došli su na Ovčaru, kao i Velepromet da se namire za svoja stradanja u agresiji na RH." Ti ne razumiješ smisao te rečenice. On nije da su "svi bili na Ovčari" kao što tvrdiš, nego da su se svi uniformirani agresori koji su došli, došli namiriti za svoja stradanja u agresiji na Hrvatsku. Isto vrijedi i za rečenicu s razularenim i pijanim vojnicima. Ni ondje ne stoji da su baš svi bili razulareni i pijani, nego da su zlostavljanja i mučenja vršili razulareni i pijani vojnici, uz odobravanje svojih zapovjednika. Također, nejasno mi je zašto bi riječ "razulareni" bila neprimjerena Wikipediji? Zato što pogađa u srž, onako kako je uistinu bilo? Čini mi se da je ponovno posrijedi relativizacija srpske agresije na Hrvatsku, koja se nedvojbeno dogodila, a koju danas u Srbiji nastoje prikazati kao sve, samo ne kao oružanu agresiju na Hrvatsku. Molim da ne činiš to, ipak jedno pravilo kaže: Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali. IvanOS 14:10, 20. veljače 2017. (CET)
Kao što sam rekao, ti si, izgleda, jedini koji je rečenicu s uniformiranim agresorima protumačio tako kako si protumačio. Ponavljam, ja to uopće ne bih tako tumačio, a nisam primjetio da je netko dosad skretao pažnju na to. Što se tiče riječi "razulareni", ona je svakako najprikladniji izraz u ovom kontekstu. Termin tipa "nekontrolirani" ovdje je kontradiktoran, jer zna se da su se zločini na Ovčari, kao i cjelokupna srpska agresija na Vukovar, događali pod palicom JNA. IvanOS 22:05, 20. veljače 2017. (CET)
O "razularenosti": ne povodite se za nekakvim "sh." rječnikom, jer to nije pravi projekt, to je sve nastalo botiranjem. Stoga, ovako: razulariti 1 - osloboditi konja od ulara, skinuti konju ular 2 - (se) pren. raspustiti se, potpuno se razuzdati, ponašati se divlje i nekulturno, razularen koji je podivljao; nekulturan, razuzdan . Sadržajno, riječ je u redu. Stilski, više je beletristička i novinska, ali u smislu kad je ratna propaganda (to ne znači netočna, nego stilski obilježena) pa može zvučati da više pripada književnosti nego enciklopedijskom stilu (jer ima novinskih stilova koji mogu ići i kao enciklopedijski tekst). Izraz "razularenost" djeluje blaže i enciklopedičnije, poput "razuzdanosti". Sve u svemu konjska i magareća oprava: ular, uzde... "Nekontrolirani" djeluje preblago i ne pokazuje pravu težinu zločinačkog ludila, bjesnila, nestanka inhibicija. "Razularen" je svakako bolji izraz od "nekontroliran", makar bio previše stilski obilježen. Kubura (razgovor) 07:43, 23. veljače 2017. (CET)
[27] Samo sam svratio za prokomentirati o "razularenosti". Kubura (razgovor) 07:12, 24. veljače 2017. (CET)
[28] Ima tu svega. Preporučujem prebacite se na SZR tog članka, tako da se neki drugi suradnici možedu uključiti i nešto svoje reći i predložiti. Kubura (razgovor) 07:23, 24. veljače 2017. (CET)

Je li ovaj piše u redu?[uredi]

[29] Je li ovaj piše u redu? Kubura (razgovor) 04:26, 26. veljače 2017. (CET)

Drugo ime[uredi]

[30] Pretpostavljam da je nosio neko drugo ime od 1928. do 1945. godine. Kubura (razgovor) 20:11, 28. veljače 2017. (CET)

članak o Milutinu Milankoviću[uredi]

Bok,

ovo mi nije jasno što je nedostajalo u inačici od prije. Naime, bile su pravopisne oznake   umjesto točaka, što je davno bilo objašnjeno zašto je bolje postavljati.

Najveći problem mi je uklanjanje iz članka činjenice da je rođen u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. To je neporeciva činjenica, kojom se dotični i svrstava teritorijalno u Hrvatsku, da je rođen negdje drugdje i da nije išao u školu u Osijeku, tada bi se drugačije pisalo, no bio je i državljanin u smislu zavičajnosti Kraljevine Hrvatske i Slavonije, koje se zavičajstvo uzimalo u obzir kod izdavanja putovnica, domovnica (kao gradskih dokumenata na lokalnoj razini) i sl.

Uglavnom, ne bi me čudilo da to netko ukloni. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,09; 2. ožujka 2017. (SEV)

Izmjene na člancima o sezonama[uredi]

Ha-ha...u redu je da napravim kategorije za skupine? (mislim samo ovo Vukovar, Vinkovci i Županja...za 2. ŽNL i 3. ŽNL)....grupe A i B ostavimo u glavnoj kategoriji lige....isto tako ako se može i u Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj...s obzirom da ti to najviše radiš
ovo radim sa sekundarnim accountom
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 22:49, 3. ožujka 2017. (CET)

riješit ću ove tri županije kroz ova dva-tri dana na taj način....trebalo bi i to za sezone u SR Hrvatskoj / SFRJ (ova kategorija), može se i tu stvoriti podkategorija za pojedine lige, pa s vremenom uklopiti u još nešto...
Cybermb (razgovor) 23:03, 3. ožujka 2017. (CET)

MItar J.[uredi]

Poštovani suradniče Pera detlic, u članku NK Negoslavci imamo poveznicu na Izvor – list zajedničkog veća općina Vukovara broj 149. [31] u kojem se navodi memorijalni turnir "Mitar Jurić", dok Vi suradniče imenujete u članku "Mitar Jović", i to isto navodi i na službenim stranicama općine Negoslavci [32]. Povodeći se za onim što piše u Izvoru ako vežemo ime Mitar Jurić sa Negoslavcima pri pretraživanju imamo ovo i ovo što nije uredu. Naime bilo bi dobro da imamo razriješenje oko dvojbe sa imenom. Pa Vas molim da primjereno reagirate u članak, ova poveznica je prevelika da ne bi definirali na kojoj stranici je navedeni podatak. Popratiti ću razvoj situacije osobno, hvala unaprijed. Pozdrav s Vuč`polja. Domjanovich (razgovor) 12:42, 7. ožujka 2017. (CET)

Poštovani suradniče Pera detlic, u ovome trenutku mi nije jasno da Vi ne vidite ništa sporno sa imenom memorijalnog turnira "Mitar Jurić" ukoliko ste pročitali dvije poveznice 1 i 2 koje sam Vam ostavio na uvid. Naime poveznice sam Vam ostavio sa svrhom rasvjetljavanja imena osobe čije ime nosi turnir. Ukoliko je osoba na poveznici stvarno ista osoba u čije se ime održava turnir problem je dublji od wikipedije, budući da se radi o turniru posvećenom osobi koja se borila protiv ustrojstva RH, budući da se radi o turniru posvećenom osobi koja se borila protiv RH koji se financira od strane RH i njezinih građana, budući da se radi o turniru koji se održava na teritoriju RH a posvećen je osobi koja se borila protiv cijelovitosti tog istog teritorija, smatram da postoji više nego opravdan razlog za zaključiti da je nešto sporno. Ne namjeravam se uvlačiti u dubine državno pravnih poslova i provedbe zakona RH, ali ono na čemu treba inzistirati da se uvede red na wikipediji i da se zna da li je turnir u ime osobe Mitar Jurić ili Mitar Jović i po kojoj zasluzi je memorijalni turnir organiziran u ime te osobe. Sada u ovom obliku je sporno. Razjasnimo situaciju do kraja. Lijep pozdrav sa Vuč`polja. --Domjanovich (razgovor) 19:04, 7. ožujka 2017. (CET)

RE: klubovi bez članaka[uredi]

ovako, ja uvijek kad napravim članak, stavim poveznice na klubove koje imaju članke, mogao bih, ali treba pogoditi jesu li NK, HNK; ŠK, ŠNK; ŠND, etc....treba gledati na stranicama županijskih saveza, klubova i sl.
Moj prijedlog: imamo Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova, gdje su abecedno navedeni klubovi, ali je pomalo nepregledno. Moj prijedlog je da napravimo popise klubova po županijama (OK, a ovaj neka ostane) tipa Dodatak:Popis nogometnih klubova u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili Dodatak:Popis nogometnih klubova u Hrvatskoj - Splitsko-dalmatinska županija, gdje bi bili naveden klubovi na prostoru te županije, sa pripadajućim wiki-poveznicama, i to

  • nogometni klubovi koji se natječu u seniorskim ligama
  • nogometni klubovi koji djeluju kao škole nogometa, natječu se samo u omladinskim uzrastima
  • nogometni klubovi koji se natječu kao veteranski klubovi
  • bivši registrirani klubovi sa područja te županije
  • klubovi ženskog nogometa (aktivni i neaktivni)
  • malonogometni klubovi - oni koji se natječu u 1. i 2. HMNL te župnijskim ligama pod ingerencijom županijskih saveza, te takvi klubovi koji su ugašeni
  • ostalo, ako postoji

Popis bi bio tabličan, a tablica bi imala ove stupce

  • klub - poveznica kluba i njegov common naziv tipa Hajduk Split
  • puno ime kluba
  • kratki naziv kluba - Hajduk, Mladost, Istra, Hrvatski Sokol, Karlovac 1919 ...
  • sjedište kluba (administrativno naselje iz kojeg je klub)
  • grad ili općina iz kojeg je klub
  • liga u kojoj klub igra
  • sezona na koju se odnosi ... ovo bi se moralo mijenjati svake godine, pa ostavimo ovo ako se dulje vrijeme ne dira, shvaćaš što hoću reći
  • rang lige (opcionalno)
  • god. osnutka (opcionalno)
  • napomene (Opcionalno - bivši nazivi kluba)
  • izvori - samo izvor unutar <ref>izvor </ref>

... za one županije koje imaju nogometna središta poput Vukovarsko-srijemske (NS Vinkovci, Vukovar, Županja)....možemo unutar popisa požupaniji, staviti takav po nogometnom središtu
... ovako nešto bi mogli i za BiH (po županijama, Brčko Distriktu i za RS po područnim savezima) i ostale ex-yu zemlje (s vremenom) s obzirom da obrađujemo te lige - Srbija po okruzima, Sloveniju po statitičkim regijama - ako bude dosta članaka, Makedoniju isto, Kosovo po okruzma te Crnu Goru (zasad nemaju neku unutarnju administrativnu ili statističku podjelu)
... na Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj sam stavio poveznice na nogometne saveze koje sam našao, pa se može odatle krenuti ... bi li se uhvatio toga? ... ili da ja kad uspijem napravim jedan takav popis pa dalje vidimo....
... inače godišnje imamo oko 1000-1100 klubova koji se natječu u ligama, plus omladinski, ženski, ugašeni....napunilo bi se toga, a ovako bi i bilo lakše, pa kad budemo radili stranice za sezone liga, za klubove koji još nemaju poveznice, samo otamo kopiramo poveznicu, bez preveć razmišljanja, a i olakšano nam je gdje treba tražiti ... otprilike znamo koje mjesto pripada kojoj županiji, pa kad radimo sezonu, od tog podatke je najlakše i krenuti
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 17:23, 9. ožujka 2017. (CET)

možda za vikend napravim popis za neku županiju koja ima manje klubova....može Zadarska?...pa da vidimo kako to izgleda i hoće li se naziv popisa svidjet adminima
Cybermb (razgovor) 17:42, 9. ožujka 2017. (CET)

Skupine[uredi]

Ako i samo ako je Hrvatski nogometni savez službeno koristio termin "grupa", onda na mjestima gdje pišu službena imena skupina treba biti "grupa". IvanOS 17:52, 9. ožujka 2017. (CET)

Literatura[uredi]

Jedna sitnica u vezi citiranja. Face-wink.svg--Man_Usk recider 15:32, 10. ožujka 2017. (CET)

Popisi klubova[uredi]

Evo napravio sam popis klubova za Dubrovačko-neretvansku županiju - Dodatak:Popis nogometnih klubova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovako sm nekako o zamislio, malonogometne sam uglavnom stavljao iz Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova
Dakle što se aktivnih klubova tiče, tu idu kolone:

  • članak - wiki poveznica, ili kako treba u stilu kratica_ime_mjesto (mjesto opcionlno, ako se vidi iz imena)
  • puni naziv kluba
  • naziv kluba (bez kratice i nastavka za mjesto), da možemo filtrirati
  • sjedište kluba
  • grad ili općina u kojoj se nalazi sjedište
  • godina osnutka
  • sezona natjecanja (koja se odnosi na ligu u koju se natječe), samo upišemo sezonu, ne stavljamo poveznice na sezonu lige
  • liga u kojoj se natječe - tu stavimo poveznicu na ligu
  • rang natjecanja
  • napomene - možda bolje izvesti sa {{fusd}} i {{fusg}} notama
  • pov. - vanjske poveznice na klubove (službene stranice klubova i slično, u formatu [http://www.klub.hr ] - prikaže poveznicu kao broj
  • izvor - stavljam ako imam još neki izvor, tipa poslovna.hr, neka druga stranica ili nešto, što nisam naveo kao glavni izvor u dnu stranice, a odnosi se na taj klub, ili na samo nekoliko

za neaktivne, omladinske, ugašene, ženske, malonogometne...vidio si kako sam stavljao...
po meni bi popis trebao nekako ovako izgledati...sad tvoje mišljenje?
još da napravim i predložak sa poveznicama za popise po županijama?
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 00:42, 13. ožujka 2017. (CET)

pa to staviti pod napomene tipa napomene <br> raniji (prijašnji) nazivi ....?
Cybermb (razgovor) 09:37, 13. ožujka 2017. (CET)
OK, može i tako, ranije nazive kluba u napomene ili u posebnu kolonu, s tim da bih ranije nazive zasad samo za klubove koji nemaju članke, ostale kako se popune....
Cybermb (razgovor) 10:35, 13. ožujka 2017. (CET)
više-manje sam završio Dodatak:Popis nogometnih klubova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, onako, radio malo po tvome...uglavnom aktivni klubovi, i oni koji su ugašeni iza WW2 iz dostupnih izvora...ima još dosta njih prije WW2, nisam ih sve stavlja
napravio sam i ovaj predložak, pa ga stavljaj
jedino za ovo tvoje, mislim da bi rangove lige u tablici ljepše bilo pisati rimskim brojkama, ionako kad ih filtriramo preko sortable, se nižu kako treba
Cybermb (razgovor) 23:16, 13. ožujka 2017. (CET)

Je li ovaj piše u redu?[uredi]

[33] Je li ovaj Okam avok piše u redu? Kubura (razgovor) 14:57, 13. ožujka 2017. (CET)

[34] I Marko Turkalj je obožavatelj nogometa i livih liga. :) Kubura (razgovor) 16:10, 13. ožujka 2017. (CET)

Isti ili drugi klub?[uredi]

[35][36]? Kubura (razgovor) 18:00, 17. ožujka 2017. (CET)

Sad vidim. Đurđenovac i Tompojevci. Kubura (razgovor) 18:03, 17. ožujka 2017. (CET)

RE: popisi klubva[uredi]

Drago mi što ti je pomoglo....sad, hoćeš li početi i sa ostalim županijama?
Cybermb (razgovor) 15:07, 20. ožujka 2017. (CET)

ma samo nastavi, i meni je gužva na poslu...kad uspijem, možda počnem sa Dalmacijom
Cybermb (razgovor) 16:59, 20. ožujka 2017. (CET)
Splitsko-dalmatinska će biti problem, tu stvarno ima masa većinom ugašenih klubova, aktivno nesto manje od 50, (plus klubovi za mlade, žene, malonogometni), Zadarska manji, Šibensko-kninska dosta manji (ako izuzmemo malonogometne klubove)
inače ako me sjećanje ne vara, po broju aktivnih klubova su najveće Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Zagrebačka i Međimurska, ali sama Osječko-baranjska ima preko 150 aktivnih klubova..
Cybermb (razgovor) 18:22, 20. ožujka 2017. (CET)

Cijenjenje tuđeg truda[uredi]

Pišem i sam o takvim temama, pa znam cijeniti [37] tvoj trud na tom polju. Kubura (razgovor) 21:44, 20. ožujka 2017. (CET)

Zrcalni odraz[uredi]

Moja malenkost [38] i ti [39], ha, ha, ha! Kubura (razgovor) 21:46, 20. ožujka 2017. (CET)

Odg.: Nagrade[uredi]

[40] Tu je rečenicu još netko promislio prije tebe :) Svi smo mi došli ovdje surađivati, neopterećeni nagrađivanjem. I tako ti se daavnih godina, jedan, nažalost sad pokojni kolega, dosjetio da bi bilo lijepo napraviti nekakve (standardizirane) predloške za nagradice, svima se to svidilo i zaživilo je. Poslije su kolege i sami radili svoje nagradne predloške.
A što se tiče onog "a kamo ovo vodi" "idem to istražiti" pa "idem ja to dovršiti", i to mi je poznato, još su se mnogi kolege tako zapleli u pisanje (mnooooštva) članaka o nekoj temi, ha, ha, ha. Kubura (razgovor) 22:05, 20. ožujka 2017. (CET)

Ovdje je opisano kako se može promijeniti X kategorija, a sve u jednom uređivanju.--MaGaporuči mi 17:07, 21. ožujka 2017. (CET)

HTML ili UTF-8[uredi]

° zauzima najvjerojatnije 2 (ili najviše 4) bajta, o zauzima 12 okteta, pa i ja ponekad zamijenim (pomalo zastarjele) HTML trikove UTF-8 znakovima. Ako ne na Wikipediji, onda negdje drugdje. Smiley.svg Da se ne mora kliknuti uredi: ° ili <sup>o</sup>. Ne valja zaboraviti da kod opisa utrka na 1.500 m ili 10 km, ili temperature od 3.000 °C pišemo razmak između brojki i mjerne jedinice. Pretpostavljam da se radi o previdu, pišem javno tako da ako ima netko tko to ne zna - da ima priliku naučiti. Primjer iz pravopisa: "Jučer je bilo -5 °C." Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 110 SpeedyGonsales 22:54, 10. travnja 2017. (CEST)

Preusmjeravanja[uredi]

[41] Po čemu se vodiš kod ovakvih preusmjeravanja? Ništa ne vodi na njih, u glavnom članku ne piše ništa o tome?!--Man_Usk recider 16:25, 11. travnja 2017. (CEST)

Nije ništa loše, ali ne mogu znati čemu preusmjeravanje ako ništa nigdje ne piše. Trebao bi biti negdje nekakav izvor kao potvrda da je naselje nekada imalo drugo ime, kao što je to urađeno npr. ovdje.--Man_Usk recider 16:40, 11. travnja 2017. (CEST)

Miloš[uredi]

Dobro si to primjetio, IP je nešto puno petljao da me je uspio zbuniti.--Man_Usk recider 22:41, 14. svibnja 2017. (CEST)

RE: Kategorije[uredi]

Za ove kategorije sam išao manje-više po ovoj logici:

Što se tiče Kategorija:Slavonska nogometna zona (do 1970./71.) i Kategorija:Slavonska nogometna zona (1971./72. - 1982./83.), tu sam išao da razdvojim kad je Slavonska zona bila jedinstvena liga, a kada igrana u skupinama, iko su te lige u kontinuitetu do danas (Slavonska Zona - Hrvatska liga Istok - Regionalna liga Slavonija - 2. Hrvatska liga Istok - 3. HNL Istok - 4. HNL Istok - MŽNL Slavonije i Baranje i sl.)

Sad se bacam na Kategorija:Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza, tu ima dosta za dotrati u red.

Kako ti se sviđa ovo što sam radio za 2016./17., sa rezultatskim križaljkama, kao Dodatak:1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17. ili Dodatak:MŽNL Središte Zagreb 2016./17., gdje se rezultati mogu naći u jedan, dva izvora; ili Dodatak:2. ŽNL Zagrebačka 2016./17., gdje treba kopati za svako kolo rezultate, ili slična stvar kod Dodatak:1. A ŽNL Primorsko-goranska 2016./17., gdje imamo nepotpune rezultate....da tako probamo nastaviti?

Pozdrav, Cybermb (razgovor) 13:44, 5. kolovoza 2017. (CEST)

Ma svakako da ne treba izbacivati rezultate po kolima, ako ih već pišeš. Samo kažem da je križaljka dobra tamo gdje imamo djelomične rezultate, vremenski treba manje da se sastavi (rezultate ubacujem preko VisualEditora), i nekako mi je preglednija.
Još jedan prijedlog, što kad imamo ligu kod koje imamo sudionike, dio rezultata, ali nemamo ljestvicu ili ljestvicu do primjerice 20. od 26. kola?
da taj članak ipak napravimo, i u njega stavimo prvo popis klubova sudionika, ljestvicu do x. kola (onu koju imamo), ali u preformiranom tekst formatu, odnosno kao u A-1 ligi 2009./10., dakle ne wikitablicu, nego nešto ovako
dalje rezultaska križaljka i/ili utakmice po kolima, ovisno o situaciji, te ispod rez. križaljke ili rezultata po kolima navesti izvore (za rezultate po kolima sam primjerice radio ovo Dodatak:2. ŽNL Zadarska 2016./17. ili Dodatak:ŽNL Šibensko-kninska 2016./17.
ostalo kako već ide....
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 14:43, 5. kolovoza 2017. (CEST)

Slavko Štimac[uredi]

Ako imaš izvor o njegovoj srpskoj narodnosti napiši to onda u članku, stavi izvor i dodaj kategoriju.--Rovoobob Razgovor 14:41, 7. kolovoza 2017. (CEST)

Samo ti stavi izvor o njegovoj srpskoj narodnosti ako ima, to je najbolje. Ja sam tražio i nisam našao. Našao sam tri članka gdje piše hrvatskoga podrijetla [42] [43] [44]--Rovoobob Razgovor 14:52, 7. kolovoza 2017. (CEST)
Nije priša, članak može čekati. Bolje je i bez podatka o narodnosti nego navoditi neprovjerljivo. Zaboravi to o izvorima iz obiteljskoga prijateljstva na wikipediji. Vidio si kako ja nisam stavio ništa o hrvatskoj narodnosti, niti o podrijetlu, jer bilo bi nagađanje.--Rovoobob Razgovor 15:23, 7. kolovoza 2017. (CEST)

Srbi u Hrvatskoj[uredi]

Je li zbilja važnije dodati kategoriju ili vratiti uklonjeni sadržaj članka i izvor?--Ivica Vlahović (razgovor) 01:22, 8. kolovoza 2017. (CEST)

Pretpostavljam da misliš na članak o Jovanu Raduloviću. Da budem iskren, nisam primjetio tu posljednju izmjenu, inače je sigurno ne bih ignorirao --Pera detlic (razgovor) 06:11, 8. kolovoza 2017. (CEST)
Zato sam i bio napisao da je pitanje retoričko Face-smile.svg Ipak, preporučljivo je pogledati barem vrijeme prethodne izmjene pa ako je bila nedavno provjeriti je Face-wink.svg--Ivica Vlahović (razgovor) 15:18, 14. kolovoza 2017. (CEST)

2. ŽNL Karlovačka 2016./17.[uredi]

Ej, misliš li u Dodatak:2. ŽNL Karlovačka 2016./17. ubaciti i rezultate po kolima? Ili ako ne misliš, da ja ubacim kao križaljku?
Bar imam ideju da imamo sve rezultate za 2016/17 od onih liga koje nisu pokrivene na RSSSF-u, i naravno tako nastavimo za 2017/18 i dalje...
Što se tiče primjera stavljanja križaljki, kad nemamo potpune rezultate, ili imamo samo za jedan klub, vidi ovaj primjer Dodatak:Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik-Korčula-Lastovo-Metković 1979./80.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 10:25, 11. kolovoza 2017. (CEST)

Svakako, možeš napraviti dva članka za svaku skupinu
imaš ovo: 2. ŽNL SENIORI SJEVER, 2. ŽNL Seniori Jug, u dnu imaš formu za pregled i traženje rezultata po kolima, ali će to vjerojatno nestati kad počnu sa novom sezonom
imaš i ovo NSKŽ Službene vijesti - glasnik NS Karlovačke županije, znači tu bi baš treba tražiti po glasnicima, slično kao što sam ja radio za npr. Dodatak:2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.
Cybermb (razgovor) 10:46, 11. kolovoza 2017. (CEST)


Ako kolega dobro radi, samo mi reci[uredi]

[45] Kubura (razgovor) 18:53, 23. kolovoza 2017. (CEST)

Hvala ti za usporedbu[uredi]

... s vojvodom i serdarom. Mislio sam da ćeš shvatiti, ipak si iskusni suradnik, ali kako čini se, baš nisi shvatio, evo ti kratka objašnjenja. Ondje s birokratima bila je takva situacija, čovjek je dao zahtjev za status bota, vrijeme je prolazilo, kolege s alatima nisu bili u mogućnosti odmah to pogledati pa prihvatiti ili odbiti, rekosmo čovjeku neka pričeka, vrijeme prođe, opet čovjek sa zahtjevom, opet mu rekosmo neka pričeka, pa ista stvar treći put... A već smo ostali bez dvojice zbog neaktivnosti. Sve sam to gledao i vidio da se netko mora toga prihvatiti. Odlučio sam se prihvatiti toga a imao sam na umu kolegu koji je također dobar i stalno je ovdje kao i ja. Ljepše je kad te drugi predloži, nego kad se sam predlažeš. Vrijeme je prolazilo, nitko ništa nikog ne predlaže, a trebao je birokratov zahvat. Mogli smo tako cijelu vječnost čekati da ne bude "ja tebi, ti meni". Stoga jednom presiječeš. Pa čovjeku u čije sposobnosti vjeruješ rečeš "potreba je ovo riješiti više, slažeš li se da se prihvatimo ovoga". Pričekao sam neka prođu blagdani, da se ljudi vrate, predložismo se i tako je stvar krenula dalje. Kubura (razgovor) 19:34, 3. rujna 2017. (CEST)

Zemun[uredi]

Gdje se koristi taj "potpuniji" naziv?--Man_Usk recider 18:40, 11. rujna 2017. (CEST)

FK Zemun je iz Zemuna. Baš kao što su NK Sesvete iz Sesveta ili NK Lučko iz Lučkog, a ne Zagreba. Ovdje se radi o gradskim četvrtima što je vjerojatno niži rang od gradske općine. Još nigdje ne nalazim taj oblik FK Zemun Beograd i mislim da nema potrebe za tim.--Man_Usk recider 20:57, 11. rujna 2017. (CEST)

Pa i ne baš[uredi]

[46] Galenika je iz Zemuna, i takvu ćeš ju naći u almanasima. Kubura (razgovor) 20:32, 11. rujna 2017. (CEST)

Logori u Srbiji[uredi]

Formulacija je u redu, no opet ti stvaraš problem ondje gdje ga zapravo nema. Ne znam kako se uopće naziv članka može dovesti u vezu s površinom koju Srbija danas zauzima, kada on glasi Sabirni logori u Srbiji tijekom Drugog svjetskog rata. Pazi, Srbija tijekom Drugog svjetskog rata. Jasno da se radi o fašističkoj Srbiji i područjima koja je ona zauzimala, uključujući i Banat, koji je, kao što se vidi u zemljovidu kojeg si priložio, imao svoju autonomiju, ali u okviru Srbije. IvanOS 20:48, 13. rujna 2017. (CEST)

Sada je najlakše praviti se blesav. Pa ti si prvi promijenio naziv članka. On se izvorno zvao Srpski koncentracijski logori i obuhvaćao je logore u Srbiji i izvan Srbije koji su postojali tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom srpske agresije na Hrvatsku i BiH. S obzirom da je ovih drugih postojao vrlo veliki broj, oni su stavljeni u poseban članak, a postojeći članak je preimenovan u Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu. Po starom običaju, našao se netko iz Srbije govoriti kako su logore otvarali Nijemci i kako naslov ne valja, jer Srbi, eto, s tim logorima nisu imali nikakve veze. Onda si se javio i ti i samoincijativno, bez ikakva pitanja i razgovora premjestio članak. To što u Srbiji i među Srbima prevladava viktimizacija po kojoj oni nisu ni za što krivi ne znači da su drugi naivni i da će povjerovati u te priče iako se o tome dugo šutjelo. U Hrvatskoj se, pa i među čitateljima Wikipedije na hrvatskom, ipak zna uloga Srba i Srbije tijekom Drugog svjetskog rata i to se neće promijeniti, kakav je god naslov ovoga članka. Da, te logore su organizirali Nijemci, ali uz svesrdnu pomoć i suradnju srpskih fašista. Beograd ne bi postao prvi "judenfrei" grad u Europi da lokalni Srbi fašisti (kvislinzi) nisu dali svoj "doprinos" tome. Prema tome, srpske krivnje ipak ima i uzaludan ti je svaki pokušaj poricanja toga. Nekadašnji logor Sajmište danas se nalazi u Srbiji, no u vrijeme njegova postojanja nije bilo tako i to je navedeno u članku. Burića štala u Garevcu navedena je jer su taj logor osnovali srpski partizani, i tu se opet vraćamo na izvorni naslov koji je podrazumijevao sve logore s kojima su Srbi imali veze: i fašističke i partizanske i one četničke iz 1990-ih. Umjesto da budeš zadovoljan što je nađeno nekakvo kompromisno rješenje, ti se još buniš, što je sramotno! IvanOS 10:40, 14. rujna 2017. (CEST)
Tvoj dosadašnji rad na tematici povijesti vodio je k povijesnom revizionizmu i relativizaciji. Rekoh, nakon izdvajanja srpskih logora iz vremena agresije na Hrvatsku i BiH u poseban članak, ostao je popis logora iz Drugog svjetskog rata koji su se nalazili u Srbiji (Banjica itd.) ili izvan Srbije, ali s kojima se Srbi dovode u vezu (Burića štala, vodili srpski partizani). Popis nije sadržavao samo fašističke logore, nego i partizanski, ali pretežno fašističke. Ti si taj članak svojim premještanjem usmjerio isključivo na srbijanske fašističke logore, pa jasno da time logor Burića štala više ne pripada tom popisu jer nije bio u Srbiji i nije bio fašistički logor, nego partizanski (pod srpskim vodstvom). Dok je naslov članka bio Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu popis je u cijelosti bio u redu jer je obuhvaćao sve logore: i srbijanske, koji su se nalazili u Srbiji i druge srpske, koji nisu bili u Srbiji. Usput rečeno, nije istina da Srbi nisu upravljali logorima. Već spomenuta Banjica imala je dva bloka, od kojih je jedan vodila srpska fašistička policija. IvanOS 12:17, 14. rujna 2017. (CEST)

U hrvatskom koliko je meni poznato ne postoji pojam osvijećenja. Ako sam ispravno razumio riječ, u pitanju je posvećenje.--MaGaporuči mi 14:35, 3. listopada 2017. (CEST)

Posvećenje, ne osveštenje.--MaGaporuči mi 15:35, 3. listopada 2017. (CEST)

Članci[uredi]

Ako si šta greškom izbrisao reci.Vidim da na nekakvim crkvama radiš . --Zeljko (razgovor) 20:40, 4. listopada 2017. (CEST)

  • dobro vidim sve je u redu. Mislio sam da su izgubio članak kod premještanja. Samo radi, pozz. --Zeljko (razgovor) 20:47, 4. listopada 2017. (CEST)

[47]Hrvatski razlikuje pisanje naziva naseljenih mjesta od naziva zemljopisnih pojmova.--MaGaporuči mi 10:27, 8. listopada 2017. (CEST)

Krivo si me razumio: ne govorim je li Daljska ili Dalj planina. Nejasno je radi li se o zemljopisnom pojmu (neovisno je li Dalj... ili Daljska), ili o naseljenom mjestu. Pravopis je jasan kad se što piše velikim početnim slovom.--MaGaporuči mi 11:22, 8. listopada 2017. (CEST)

Daljska Planina[uredi]

Zdravo, Pera detliću,

mislim da prema ovom primjeru treba biti u Daljskoj Planini. Ipak je riječ o dijelu Dalja kao naseljenoga mjesta, naselja.

Našao sam zanimljive podatke, možda ih možeš negdje uklopiti:

Iz enciklopedijskoga članka Aljmaš, autora Stjepana Pavičića, objavljenog u Hrvatskoj enciklopediji, I. svezak : A – Automobil, Naklada konzorcija Hrvatske Enciklopedije, Zagreb, 1941. (10. veljače 1941.), str. 302. – 304.

Wikicitati „U velikom ratovanju od 1687 do 1691, koje je svršilo turskom katastrofom, daljski i erdutski muslimani napustili su svoje domove općom strujom bjegunaca, koja je preko Vinkovaca vodila na Savu kod Babine Grede i Gunje. Ti su se prebjezi onda smjestili na zemljištu oko Gradačca i Gračanice, kamo su dobjegli i mnogi drugi muslimani iz Istočne Slavonije.”
(Pavičić, 1941., str. 303.)

Poslije 1699. u Aljmaškodaljsko Podunavlje doselilo se razmjerno najviše Srba. Oni su došli s različitim strujama, osobito iz Podrinja i istočne Bosne, a mnogo ih se, pogotovo poslije Rakocijeva ustanka, preselilo iz susjedne Baranje i Bačke. Nešto je porodica bilo i iz Povučja iz onoga naselja, koje je tu živjelo pod Turcima, te se u velikom ratovanju održalo po sigurnim mjestima. Srbi su naselili Sarvaš i Trnovac, koji se od toga vremena zove Bijelo Brdo, Marinovac i Dalj, koji su se onda spojili u jedno mjesto, a pojačali su i pravoslavno naselje u Aljmašu i Erdutu. Oni su se dobro razvijali jedino u Bijelom Brdu i Dalju, u Sarvašu su sasvim nestali, a u Aljmašu su pali na malen broj. Po govoru ti su Srbi jekavci, kao što je to i drugo pravoslavno naselje u susjednom Povučju. Značajno je, da su Hrvati Aljmašani i Erdutci, koji su u svojem selu već nekoliko stotina godina imali poveći broj Srba jekavaca, održali i pored njih svoje ekavsko narječje i donekle staru akcentuaciju. Oni su tako sačuvali u osnovnim crtama tip govora, koji se u toj dunavskoj okuci govorio prije Turaka. (S. P-ć).

Mislim da čim je u Daljskoj Planini, a ne na Dalj-planini, stvar riješena. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,15; 8. listopada 2017. (SEV)

Kažem, čini mi se da nas sve sad zanima, je li manastir na kakvom hrptu (u smislu geomorfološkoga oblika) ili je manastir u tom dijelu naseljenoga mjesta Dalj, dijelu koji se zove Daljska Planina. U tom je stvar. Mjesta obično imaju sve veliko, osim prijedloga. Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Petar Čvrstec, Sveti Ivan Žabno i sl. U tome je stvar. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,03; 8. listopada 2017. (SEV)
Znači li to da je manastir ipak u naselju, valjda se i naselje proširilo od onih vremena kad je manastir građen? -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,12; 8. listopada 2017. (SEV)
Je, no Dalj se sastoji od više svojih dijelova. Dalj kao naselje ima svoje neko središte naselja, neki središnji dio, oko crkava (pretpostavljam). A manastir je u Daljskoj Planini ili je na Daljskoj planini. U tom je stvar, trebamo li pisati Planina velikim početnim slovom ili malim početnim slovom, ali da je i jedna i druga mogućnost isključivo iz pravopisnih razloga. Još te jednom lijepo pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,04; 8. listopada 2017. (SEV)

Nekategorizirane kategorije[uredi]

[48][49] Kubura (razgovor) 21:34, 8. listopada 2017. (CEST)

[50] Znan da ne namiravaš ostavit nekategorizirano, nego te samo podsićan da ne bis zaboravia. Kubura (razgovor) 21:41, 8. listopada 2017. (CEST)

Gvozd[uredi]

Vidiš ovo.[51] Treba sad iskopati odakle su oni došli do one brojke. Kubura (razgovor) 21:36, 8. listopada 2017. (CEST)

Političari još i znaju kazati glupost. Svećenstvo vodi uredne evidencije i ono nikad, ama baš nikad ne izlazi se neprovjerenim brojkama, brojkama iza kojih ne će stati svojim autoritetom.
Zbog čudnog rastezanja s rezultatima popisa, javile su se sumnje u točnost. Bilo je tiskovina koje su pisale o neprimjerenom skladištenju popisnih papira. Kubura (razgovor) 21:40, 8. listopada 2017. (CEST)

Ne ovako[uredi]

[52]. Usput, nije "funkcionar", nego "dužnosnik". Kubura (razgovor) 21:02, 12. listopada 2017. (CEST)