Razgovor sa suradnikom:Pera detlic

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Prethodni razgovori su arhivirani:

Razgovor sa suradnikom:Pera detlicArhiva1Arhiva2Arhiva3Arhiva4


2. ŽNL Karlovačka 2016./17.[uredi]

Ej, misliš li u Dodatak:2. ŽNL Karlovačka 2016./17. ubaciti i rezultate po kolima? Ili ako ne misliš, da ja ubacim kao križaljku?
Bar imam ideju da imamo sve rezultate za 2016/17 od onih liga koje nisu pokrivene na RSSSF-u, i naravno tako nastavimo za 2017/18 i dalje...
Što se tiče primjera stavljanja križaljki, kad nemamo potpune rezultate, ili imamo samo za jedan klub, vidi ovaj primjer Dodatak:Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik-Korčula-Lastovo-Metković 1979./80.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 10:25, 11. kolovoza 2017. (CEST)

Svakako, možeš napraviti dva članka za svaku skupinu
imaš ovo: 2. ŽNL SENIORI SJEVER, 2. ŽNL Seniori Jug, u dnu imaš formu za pregled i traženje rezultata po kolima, ali će to vjerojatno nestati kad počnu sa novom sezonom
imaš i ovo NSKŽ Službene vijesti - glasnik NS Karlovačke županije, znači tu bi baš treba tražiti po glasnicima, slično kao što sam ja radio za npr. Dodatak:2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.
Cybermb (razgovor) 10:46, 11. kolovoza 2017. (CEST)


Ako kolega dobro radi, samo mi reci[uredi]

[1] Kubura (razgovor) 18:53, 23. kolovoza 2017. (CEST)

Hvala ti za usporedbu[uredi]

... s vojvodom i serdarom. Mislio sam da ćeš shvatiti, ipak si iskusni suradnik, ali kako čini se, baš nisi shvatio, evo ti kratka objašnjenja. Ondje s birokratima bila je takva situacija, čovjek je dao zahtjev za status bota, vrijeme je prolazilo, kolege s alatima nisu bili u mogućnosti odmah to pogledati pa prihvatiti ili odbiti, rekosmo čovjeku neka pričeka, vrijeme prođe, opet čovjek sa zahtjevom, opet mu rekosmo neka pričeka, pa ista stvar treći put... A već smo ostali bez dvojice zbog neaktivnosti. Sve sam to gledao i vidio da se netko mora toga prihvatiti. Odlučio sam se prihvatiti toga a imao sam na umu kolegu koji je također dobar i stalno je ovdje kao i ja. Ljepše je kad te drugi predloži, nego kad se sam predlažeš. Vrijeme je prolazilo, nitko ništa nikog ne predlaže, a trebao je birokratov zahvat. Mogli smo tako cijelu vječnost čekati da ne bude "ja tebi, ti meni". Stoga jednom presiječeš. Pa čovjeku u čije sposobnosti vjeruješ rečeš "potreba je ovo riješiti više, slažeš li se da se prihvatimo ovoga". Pričekao sam neka prođu blagdani, da se ljudi vrate, predložismo se i tako je stvar krenula dalje. Kubura (razgovor) 19:34, 3. rujna 2017. (CEST)

Zemun[uredi]

Gdje se koristi taj "potpuniji" naziv?--Man_Usk recider 18:40, 11. rujna 2017. (CEST)

FK Zemun je iz Zemuna. Baš kao što su NK Sesvete iz Sesveta ili NK Lučko iz Lučkog, a ne Zagreba. Ovdje se radi o gradskim četvrtima što je vjerojatno niži rang od gradske općine. Još nigdje ne nalazim taj oblik FK Zemun Beograd i mislim da nema potrebe za tim.--Man_Usk recider 20:57, 11. rujna 2017. (CEST)

Pa i ne baš[uredi]

[2] Galenika je iz Zemuna, i takvu ćeš ju naći u almanasima. Kubura (razgovor) 20:32, 11. rujna 2017. (CEST)

Logori u Srbiji[uredi]

Formulacija je u redu, no opet ti stvaraš problem ondje gdje ga zapravo nema. Ne znam kako se uopće naziv članka može dovesti u vezu s površinom koju Srbija danas zauzima, kada on glasi Sabirni logori u Srbiji tijekom Drugog svjetskog rata. Pazi, Srbija tijekom Drugog svjetskog rata. Jasno da se radi o fašističkoj Srbiji i područjima koja je ona zauzimala, uključujući i Banat, koji je, kao što se vidi u zemljovidu kojeg si priložio, imao svoju autonomiju, ali u okviru Srbije. IvanOS 20:48, 13. rujna 2017. (CEST)

Sada je najlakše praviti se blesav. Pa ti si prvi promijenio naziv članka. On se izvorno zvao Srpski koncentracijski logori i obuhvaćao je logore u Srbiji i izvan Srbije koji su postojali tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom srpske agresije na Hrvatsku i BiH. S obzirom da je ovih drugih postojao vrlo veliki broj, oni su stavljeni u poseban članak, a postojeći članak je preimenovan u Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu. Po starom običaju, našao se netko iz Srbije govoriti kako su logore otvarali Nijemci i kako naslov ne valja, jer Srbi, eto, s tim logorima nisu imali nikakve veze. Onda si se javio i ti i samoincijativno, bez ikakva pitanja i razgovora premjestio članak. To što u Srbiji i među Srbima prevladava viktimizacija po kojoj oni nisu ni za što krivi ne znači da su drugi naivni i da će povjerovati u te priče iako se o tome dugo šutjelo. U Hrvatskoj se, pa i među čitateljima Wikipedije na hrvatskom, ipak zna uloga Srba i Srbije tijekom Drugog svjetskog rata i to se neće promijeniti, kakav je god naslov ovoga članka. Da, te logore su organizirali Nijemci, ali uz svesrdnu pomoć i suradnju srpskih fašista. Beograd ne bi postao prvi "judenfrei" grad u Europi da lokalni Srbi fašisti (kvislinzi) nisu dali svoj "doprinos" tome. Prema tome, srpske krivnje ipak ima i uzaludan ti je svaki pokušaj poricanja toga. Nekadašnji logor Sajmište danas se nalazi u Srbiji, no u vrijeme njegova postojanja nije bilo tako i to je navedeno u članku. Burića štala u Garevcu navedena je jer su taj logor osnovali srpski partizani, i tu se opet vraćamo na izvorni naslov koji je podrazumijevao sve logore s kojima su Srbi imali veze: i fašističke i partizanske i one četničke iz 1990-ih. Umjesto da budeš zadovoljan što je nađeno nekakvo kompromisno rješenje, ti se još buniš, što je sramotno! IvanOS 10:40, 14. rujna 2017. (CEST)
Tvoj dosadašnji rad na tematici povijesti vodio je k povijesnom revizionizmu i relativizaciji. Rekoh, nakon izdvajanja srpskih logora iz vremena agresije na Hrvatsku i BiH u poseban članak, ostao je popis logora iz Drugog svjetskog rata koji su se nalazili u Srbiji (Banjica itd.) ili izvan Srbije, ali s kojima se Srbi dovode u vezu (Burića štala, vodili srpski partizani). Popis nije sadržavao samo fašističke logore, nego i partizanski, ali pretežno fašističke. Ti si taj članak svojim premještanjem usmjerio isključivo na srbijanske fašističke logore, pa jasno da time logor Burića štala više ne pripada tom popisu jer nije bio u Srbiji i nije bio fašistički logor, nego partizanski (pod srpskim vodstvom). Dok je naslov članka bio Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu popis je u cijelosti bio u redu jer je obuhvaćao sve logore: i srbijanske, koji su se nalazili u Srbiji i druge srpske, koji nisu bili u Srbiji. Usput rečeno, nije istina da Srbi nisu upravljali logorima. Već spomenuta Banjica imala je dva bloka, od kojih je jedan vodila srpska fašistička policija. IvanOS 12:17, 14. rujna 2017. (CEST)

Posvećenje[uredi]

U hrvatskom koliko je meni poznato ne postoji pojam osvijećenja. Ako sam ispravno razumio riječ, u pitanju je posvećenje.--MaGaporuči mi 14:35, 3. listopada 2017. (CEST)

Posvećenje, ne osveštenje.--MaGaporuči mi 15:35, 3. listopada 2017. (CEST)

Članci[uredi]

Ako si šta greškom izbrisao reci.Vidim da na nekakvim crkvama radiš . --Zeljko (razgovor) 20:40, 4. listopada 2017. (CEST)

  • dobro vidim sve je u redu. Mislio sam da su izgubio članak kod premještanja. Samo radi, pozz. --Zeljko (razgovor) 20:47, 4. listopada 2017. (CEST)

[3]Hrvatski razlikuje pisanje naziva naseljenih mjesta od naziva zemljopisnih pojmova.--MaGaporuči mi 10:27, 8. listopada 2017. (CEST)

Krivo si me razumio: ne govorim je li Daljska ili Dalj planina. Nejasno je radi li se o zemljopisnom pojmu (neovisno je li Dalj... ili Daljska), ili o naseljenom mjestu. Pravopis je jasan kad se što piše velikim početnim slovom.--MaGaporuči mi 11:22, 8. listopada 2017. (CEST)

Daljska Planina[uredi]

Zdravo, Pera detliću,

mislim da prema ovom primjeru treba biti u Daljskoj Planini. Ipak je riječ o dijelu Dalja kao naseljenoga mjesta, naselja.

Našao sam zanimljive podatke, možda ih možeš negdje uklopiti:

Iz enciklopedijskoga članka Aljmaš, autora Stjepana Pavičića, objavljenog u Hrvatskoj enciklopediji, I. svezak : A – Automobil, Naklada konzorcija Hrvatske Enciklopedije, Zagreb, 1941. (10. veljače 1941.), str. 302. – 304.

Wikicitati „U velikom ratovanju od 1687 do 1691, koje je svršilo turskom katastrofom, daljski i erdutski muslimani napustili su svoje domove općom strujom bjegunaca, koja je preko Vinkovaca vodila na Savu kod Babine Grede i Gunje. Ti su se prebjezi onda smjestili na zemljištu oko Gradačca i Gračanice, kamo su dobjegli i mnogi drugi muslimani iz Istočne Slavonije.”
(Pavičić, 1941., str. 303.)

Poslije 1699. u Aljmaškodaljsko Podunavlje doselilo se razmjerno najviše Srba. Oni su došli s različitim strujama, osobito iz Podrinja i istočne Bosne, a mnogo ih se, pogotovo poslije Rakocijeva ustanka, preselilo iz susjedne Baranje i Bačke. Nešto je porodica bilo i iz Povučja iz onoga naselja, koje je tu živjelo pod Turcima, te se u velikom ratovanju održalo po sigurnim mjestima. Srbi su naselili Sarvaš i Trnovac, koji se od toga vremena zove Bijelo Brdo, Marinovac i Dalj, koji su se onda spojili u jedno mjesto, a pojačali su i pravoslavno naselje u Aljmašu i Erdutu. Oni su se dobro razvijali jedino u Bijelom Brdu i Dalju, u Sarvašu su sasvim nestali, a u Aljmašu su pali na malen broj. Po govoru ti su Srbi jekavci, kao što je to i drugo pravoslavno naselje u susjednom Povučju. Značajno je, da su Hrvati Aljmašani i Erdutci, koji su u svojem selu već nekoliko stotina godina imali poveći broj Srba jekavaca, održali i pored njih svoje ekavsko narječje i donekle staru akcentuaciju. Oni su tako sačuvali u osnovnim crtama tip govora, koji se u toj dunavskoj okuci govorio prije Turaka. (S. P-ć).

Mislim da čim je u Daljskoj Planini, a ne na Dalj-planini, stvar riješena. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,15; 8. listopada 2017. (SEV)

Kažem, čini mi se da nas sve sad zanima, je li manastir na kakvom hrptu (u smislu geomorfološkoga oblika) ili je manastir u tom dijelu naseljenoga mjesta Dalj, dijelu koji se zove Daljska Planina. U tom je stvar. Mjesta obično imaju sve veliko, osim prijedloga. Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Petar Čvrstec, Sveti Ivan Žabno i sl. U tome je stvar. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,03; 8. listopada 2017. (SEV)
Znači li to da je manastir ipak u naselju, valjda se i naselje proširilo od onih vremena kad je manastir građen? -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,12; 8. listopada 2017. (SEV)
Je, no Dalj se sastoji od više svojih dijelova. Dalj kao naselje ima svoje neko središte naselja, neki središnji dio, oko crkava (pretpostavljam). A manastir je u Daljskoj Planini ili je na Daljskoj planini. U tom je stvar, trebamo li pisati Planina velikim početnim slovom ili malim početnim slovom, ali da je i jedna i druga mogućnost isključivo iz pravopisnih razloga. Još te jednom lijepo pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,04; 8. listopada 2017. (SEV)

Nekategorizirane kategorije[uredi]

[4][5] Kubura (razgovor) 21:34, 8. listopada 2017. (CEST)

[6] Znan da ne namiravaš ostavit nekategorizirano, nego te samo podsićan da ne bis zaboravia. Kubura (razgovor) 21:41, 8. listopada 2017. (CEST)

Gvozd[uredi]

Vidiš ovo.[7] Treba sad iskopati odakle su oni došli do one brojke. Kubura (razgovor) 21:36, 8. listopada 2017. (CEST)

Političari još i znaju kazati glupost. Svećenstvo vodi uredne evidencije i ono nikad, ama baš nikad ne izlazi se neprovjerenim brojkama, brojkama iza kojih ne će stati svojim autoritetom.
Zbog čudnog rastezanja s rezultatima popisa, javile su se sumnje u točnost. Bilo je tiskovina koje su pisale o neprimjerenom skladištenju popisnih papira. Kubura (razgovor) 21:40, 8. listopada 2017. (CEST)

[8] Osvanulo mi je mnogo toga, pa nisam uopće dirao. Kubura (razgovor) 21:28, 27. listopada 2017. (CEST)

Ne ovako[uredi]

[9]. Usput, nije "funkcionar", nego "dužnosnik". Kubura (razgovor) 21:02, 12. listopada 2017. (CEST)

RE: Konačno[uredi]

Ja sam recimo u ovom primjeru za DU-NE županiju stavio stupac sezona (koji se tu odnosi na 2016./17.). Ovo sam skroz zanemrio, trebao bih se toga uhvatiti. Sad bih se uhvatio republičke lige, nešto sam iz postojećih već napravio (vidi Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946.-1991.)) Kako ti se sviđa kako sam obradio sezone Splitskog nogometnog podsaveza (od 1959./60., kad je sveden na prostor današnje županije), odnosno prvenstva NSO Split ili Splitska liga (Kategorija:Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 16:26, 2. studenoga 2017. (CET)

pozdrav, samo mala primjedba, ove sezone što sad radiš za Slavonsku zonu, kao Dodatak:Slavonska nogometna zona 1961./62., stavio si da je to bila skupina Hrvatske lige. Točnije bi bilo napisati zona Prvenstva Hrvatske. Tad je i potojala razlika između prvenstva Hrvatske i Hrvatske lige (Hrvatske republičke lige). u ovom predlošku sam stavio sezone Hrvatske lige, samo naravno uvijek postoji vjerojatnost da sam nešto pogriješio (posebno 1988./89., gdje sam svugdje vidio da se zvala II. hrvatska liga). Svakako imam u planu napisati članke za Hrvatsku republičku ligu, te za prvenstvo Hrvatske (SFRJ), ili ga ukomponirati u članak Prvenstvo Hrvatske u nogometu.
možda da i vidiš iz knjige 100 godina nogometa u Hrvatskoj, po njoj si već radio
pozdrav, Cybermb (razgovor) 15:42, 3. studenoga 2017. (CET)

Vijeće[uredi]

Preimenovao sam članak prema zakonskoj odluci Vlade RH. Same stranice ZVO-a rabe samo "ZVO" (Zajedničko vijeće općina)( bez dodatnih zemljopisnih odrednica (Zajedničko vijeće općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema). Ravnao sam se prema ispravi iz Narodnih novina. Kubura (razgovor) 16:37, 7. studenoga 2017. (CET)

[10] Našao sam pretragom Narodnih novina samo jedan rezultat, onaj iz NN 137/1998. godine pa sam se ravnao prema njemu. Nije mi poznato postoji li neki akt koji je nastao poslije i kojim je preimenovan ZVO. Možda i ima, ali ne nalazim ga na Narodnim novinama. Kubura (razgovor) 16:40, 7. studenoga 2017. (CET)

Treba vidjeti jesu li to bila dva kluba[uredi]

[11] Kod Osijeka je bilo preimenovanja, ali treba provjeriti je li bilo spajanja dvaju klubova. Kubura (razgovor) 17:37, 7. studenoga 2017. (CET)

Čakovci[uredi]

Jesu li bili "Sremski" ili "Srijemski"?[12] Kubura (razgovor) 18:58, 7. studenoga 2017. (CET)

OTP[uredi]

Pozdrav, OTP je kratica za Opće trgovačko poduzeće. To je bio lanac prodavaonica u Osijeku i okolici. IvanOS 21:31, 10. studenoga 2017. (CET)

Ukrajinski[uredi]

[13] Vjerojatno je -cja, ne -ca. Za Jevpatoriju je Je-, jer ne počinje s obrnutim e. Kubura (razgovor) 20:16, 11. studenoga 2017. (CET)

[14] Baš to. Ukrajinski je teže presloviti nego ruski. Ako ideš pisati nazive naselja prema ruskome, onda je Je-. Jedina iznimka za ruski je neka tradicija kod nas za grad Ekaterinburg i još neke, gdje bi po pravilima trebalo biti Je-, a ipak pišemo E- . Krimska Teplica je čudna, je -cja je ukrajinski, ne srećem baš to kod ruskih imena. Kubura (razgovor) 20:24, 11. studenoga 2017. (CET)

Odg.: Jubilarci[uredi]

[15] Shvaćam što želiš reći, ali nije žurno niti je "o glavu". Ono nisu mala natjecanja za koja je teško naći podatke pa da su dovijeka za Dodatak. Kod takvih se natjecanja vremenom doda još opisnih podataka pa onda članak više nije tek puko nabrajanje. Kubura (razgovor) 19:53, 16. studenoga 2017. (CET)

[16] Ništa od predloženog nije loša zamisao, samo čemu? Odvlači nam ljudske i vremenske resurse. Ionako nitko ne će glasovati za takva jubilarac. A ako i glasuju, pa dobro.
Doći će na srijedu i pitanje razvrstavanja članaka o ligama u Dodatak ili ne. No, ne može to uvijek biti automatski. Lako je ako su samo suhoparni rezultati, onda je logično da su u Dodatku. No, može se dogoditi unošenje dodatnih podataka, n.pr. kad i gdje je nogometni savez odlučio uvesti format natjecanja za tu sezonu, kad i gdje su se ždrijebali parovi po kolima odnosno koji su broj pred izvlačenje imali, tko su bili povjerenici za natjecanje, sudci, najmanji dopušteni uvjeti za natjecanje u tom i tom razredu natjecanja, ljestvica najboljih strijelaca lige i po klubovima, podatci o kartoniranim igračima, zemljovid s prikazom klubova koji se natječu, broj gledatelja na utakmicama (ukupan, prosjek po klubu i stadionu), kalendar natjecanja i odgođene/nadoknade utakmica... zatim komentar po kolima. Ovo je osobito zanimljivo prema kraju prvenstva, kad čitatelj doznaje koji su izgledi bili kojemu klubu za opstanak ili plasman u višu ligu ili europske kupove i što se mora/ne smije dogoditi da bi se dogodilo nešto drugo i tako dalje. Zatim idu nagrade za tu sezonu tko je što dobio... i t.d. i t.d. Kubura (razgovor) 20:10, 16. studenoga 2017. (CET)

Vodu vari, vodu ladi....[uredi]

[17]Čemu ovo i ovakva premještanja?--MaGaporuči mi 12:09, 17. studenoga 2017. (CET)

Kakav potpuniji naziv kluba? Tebi je očito nepoznat pojam kako se imenuju članci na wikipediji i što je to pobliža odrednica u imenu i kada se dotična koristi.--MaGaporuči mi 15:29, 17. studenoga 2017. (CET)

Po svom starom običaju - pričaš gluposti i izmišljaš neke dogovore i prakse. Najprije - netočno je da je u nazivu kluba njegovo mjesto. Takvih slučajeva ima (vjerujem) manje od 0,1%, i to zbog nesposobnjakovića koji su im radili registraciju pa je plod tog njihovog rada očit na službenom pečatu koji glasi npr. Nogometni klub Sloga Karlovac Karlovac (ovo je ime izmišljeno i nema veze sa stvarnim stanjem). Druga stvar: naziv članka nije taj koji treba davati potpune informacije (koja glupost). Treće, uvedena praksa? Gdje i kada? Četvrto: koliko članaka ima mjesto u nazivu, npr. u ovoj ili ovoj kategoriji i zašto? Da ti čujem znanje. --MaGaporuči mi 08:02, 18. studenoga 2017. (CET)

Čekao sam te da pokažeš neznanje. Onda kada postoji mogućnost istog naziva više članaka (neovisno o tome radi li se o naseljenom mjestu ili sportskom klubu) onda se dodaje pobliža odrednica. DakleM, budući da Dinama postoji mali milijun, logično je da svaki od njih u nastavku ima pobližu odrednicu (Zagreb, Moskva, Sjeverna Koreja,...). Onda kada je naziv članka jedinstven, ne stavlja se u naziv ništa osim imena. Tako npr. će se članak o nogometnom klubu Nosorozi iz Mrduše Donje zvati "NK Nosorozi", a ne "NK Nosorozi Mrduša Donja", jednako kao što članak o Zagrebu nećemo nazivati "Zagreb, Hrvatska" ili "Zagreb, Europa",... Osim toga, postoji nešto što se zove i glavno značenje članka, ali to je za tebe očito atomska fizika, pa ti neću objašnjavati.--MaGaporuči mi 10:23, 18. studenoga 2017. (CET)

Kad završiš sa sportskim klubovima, možeš krenuti na članke o mjestima u Hrvatskoj, pa tako predlažem da Zagreb premjestiš na novo ime Zagreb, Hrvatska, Split u Split, Dalmacija, kako bi svekoliko pučanstvo odmah znalo da se ne radi o gradovima u Sjevernoj Karolini. Na kraju, još jedan u nizu tvojih bisera: To što ne postoji zvanično pravilo, ne znači da ne treba da ga bude. Nitko pojedinačno ne donosi pravila, već zajednica. Ako si to zaboravio, onda si promašio i note i kajdanku.

Točno, pisao si u kafiću o tome i dobro pogledaj kakve si odgovore dobio, a posebno od kojih suradnika (čitaj: onih koji imaju puno više wikiutakmica u nogama). Međutim, kako si ti (kad se tebe čita) najpametniji, ti si odlučio da je to što ti radiš ispravno. Obožavam univerzalce poput tebe koji sve znaju i kojima su druga mišljenja gluposti. Molio bih te da izvijestiš zajednicu kad kreneš s preimenovanjem naseljenih mjesta u Hrvatskoj. Prije toga nemoj zaboraviti premjestiti NK Zagreb na NK Zagreb Zagreb, NK Zadar na NK Zadar Zadar, NK Osijek na NK Osijek Osijek Osijek Osijek....--MaGaporuči mi 14:49, 18. studenoga 2017. (CET)

Odvagati[uredi]

[18] To je hrvatski nogometni klub. Ako je u statutu kluba definiran kao športsko društvo srpske nacionalne zajednice, onda ćemo to staviti u članak, nema problema.
Glede narodnosnog sastava, to može i ne mora biti orijentir. Znaš i sam da je čest slučaj da i nacionalni sastav kluba ne odražava niti približno nacionalni sastav naselja odakle jest, to je bio slučaj i kod drugoligaša u bivšoj državi, prije današnje mode dovođenja inozemaca. Kubura (razgovor) 02:28, 2. prosinca 2017. (CET)

Kazne oduzimanjem bodova[uredi]

Nebi li bolje bilo pisati: '... kažnjen je oduzimanjem', nego '... je kažnjen oduzimanjem'?--Ivica Vlahović (razgovor) 15:02, 11. prosinca 2017. (CET)

Da budem iskren, ne znam kako je u hrvatskom jeziku pravopisno ispravnije --Pera detlic (razgovor) 15:04, 11. prosinca 2017. (CET)
Iako je redoslijed riječi u rečenici u hrvatskom jeziku prilično slobodan, bolje je pisati '... kažnjen je oduzimanjem'. Uz pozdrav zahvaljujem na razumijevanju--Ivica Vlahović (razgovor) 15:20, 11. prosinca 2017. (CET)