Razgovor sa suradnikom:Pera detlic
Prethodni razgovori su arhivirani:
Razgovor sa suradnikom:Pera detlic • Arhiva1 • Arhiva2 • Arhiva3 • Arhiva4
2. ŽNL Karlovačka 2016./17.
[uredi kôd]Ej, misliš li u 2. ŽNL Karlovačka 2016./17. ubaciti i rezultate po kolima? Ili ako ne misliš, da ja ubacim kao križaljku?
Bar imam ideju da imamo sve rezultate za 2016/17 od onih liga koje nisu pokrivene na RSSSF-u, i naravno tako nastavimo za 2017/18 i dalje...
Što se tiče primjera stavljanja križaljki, kad nemamo potpune rezultate, ili imamo samo za jedan klub, vidi ovaj primjer Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Korčula – Lastovo – Metković 1979./80.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 10:25, 11. kolovoza 2017. (CEST)
- Svakako, možeš napraviti dva članka za svaku skupinu
- imaš ovo: 2. ŽNL SENIORI SJEVER, 2. ŽNL Seniori Jug, u dnu imaš formu za pregled i traženje rezultata po kolima, ali će to vjerojatno nestati kad počnu sa novom sezonom
- imaš i ovo NSKŽ Službene vijesti - glasnik NS Karlovačke županije, znači tu bi baš treba tražiti po glasnicima, slično kao što sam ja radio za npr. 2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.
- Cybermb (razgovor) 10:46, 11. kolovoza 2017. (CEST)
Ako kolega dobro radi, samo mi reci
[uredi kôd][1] Kubura (razgovor) 18:53, 23. kolovoza 2017. (CEST)
Hvala ti za usporedbu
[uredi kôd]... s vojvodom i serdarom. Mislio sam da ćeš shvatiti, ipak si iskusni suradnik, ali kako čini se, baš nisi shvatio, evo ti kratka objašnjenja. Ondje s birokratima bila je takva situacija, čovjek je dao zahtjev za status bota, vrijeme je prolazilo, kolege s alatima nisu bili u mogućnosti odmah to pogledati pa prihvatiti ili odbiti, rekosmo čovjeku neka pričeka, vrijeme prođe, opet čovjek sa zahtjevom, opet mu rekosmo neka pričeka, pa ista stvar treći put... A već smo ostali bez dvojice zbog neaktivnosti. Sve sam to gledao i vidio da se netko mora toga prihvatiti. Odlučio sam se prihvatiti toga a imao sam na umu kolegu koji je također dobar i stalno je ovdje kao i ja. Ljepše je kad te drugi predloži, nego kad se sam predlažeš. Vrijeme je prolazilo, nitko ništa nikog ne predlaže, a trebao je birokratov zahvat. Mogli smo tako cijelu vječnost čekati da ne bude "ja tebi, ti meni". Stoga jednom presiječeš. Pa čovjeku u čije sposobnosti vjeruješ rečeš "potreba je ovo riješiti više, slažeš li se da se prihvatimo ovoga". Pričekao sam neka prođu blagdani, da se ljudi vrate, predložismo se i tako je stvar krenula dalje. Kubura (razgovor) 19:34, 3. rujna 2017. (CEST)
Zemun
[uredi kôd]Gdje se koristi taj "potpuniji" naziv?--Man_Usk recider 18:40, 11. rujna 2017. (CEST)
- FK Zemun je iz Zemuna. Baš kao što su NK Sesvete iz Sesveta ili NK Lučko iz Lučkog, a ne Zagreba. Ovdje se radi o gradskim četvrtima što je vjerojatno niži rang od gradske općine. Još nigdje ne nalazim taj oblik FK Zemun Beograd i mislim da nema potrebe za tim.--Man_Usk recider 20:57, 11. rujna 2017. (CEST)
Pa i ne baš
[uredi kôd][2] Galenika je iz Zemuna, i takvu ćeš ju naći u almanasima. Kubura (razgovor) 20:32, 11. rujna 2017. (CEST)
Logori u Srbiji
[uredi kôd]Formulacija je u redu, no opet ti stvaraš problem ondje gdje ga zapravo nema. Ne znam kako se uopće naziv članka može dovesti u vezu s površinom koju Srbija danas zauzima, kada on glasi Sabirni logori u Srbiji tijekom Drugog svjetskog rata. Pazi, Srbija tijekom Drugog svjetskog rata. Jasno da se radi o fašističkoj Srbiji i područjima koja je ona zauzimala, uključujući i Banat, koji je, kao što se vidi u zemljovidu kojeg si priložio, imao svoju autonomiju, ali u okviru Srbije. IvanOS 20:48, 13. rujna 2017. (CEST)
- Sada je najlakše praviti se blesav. Pa ti si prvi promijenio naziv članka. On se izvorno zvao Srpski koncentracijski logori i obuhvaćao je logore u Srbiji i izvan Srbije koji su postojali tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom srpske agresije na Hrvatsku i BiH. S obzirom da je ovih drugih postojao vrlo veliki broj, oni su stavljeni u poseban članak, a postojeći članak je preimenovan u Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu. Po starom običaju, našao se netko iz Srbije govoriti kako su logore otvarali Nijemci i kako naslov ne valja, jer Srbi, eto, s tim logorima nisu imali nikakve veze. Onda si se javio i ti i samoincijativno, bez ikakva pitanja i razgovora premjestio članak. To što u Srbiji i među Srbima prevladava viktimizacija po kojoj oni nisu ni za što krivi ne znači da su drugi naivni i da će povjerovati u te priče iako se o tome dugo šutjelo. U Hrvatskoj se, pa i među čitateljima Wikipedije na hrvatskom, ipak zna uloga Srba i Srbije tijekom Drugog svjetskog rata i to se neće promijeniti, kakav je god naslov ovoga članka. Da, te logore su organizirali Nijemci, ali uz svesrdnu pomoć i suradnju srpskih fašista. Beograd ne bi postao prvi "judenfrei" grad u Europi da lokalni Srbi fašisti (kvislinzi) nisu dali svoj "doprinos" tome. Prema tome, srpske krivnje ipak ima i uzaludan ti je svaki pokušaj poricanja toga. Nekadašnji logor Sajmište danas se nalazi u Srbiji, no u vrijeme njegova postojanja nije bilo tako i to je navedeno u članku. Burića štala u Garevcu navedena je jer su taj logor osnovali srpski partizani, i tu se opet vraćamo na izvorni naslov koji je podrazumijevao sve logore s kojima su Srbi imali veze: i fašističke i partizanske i one četničke iz 1990-ih. Umjesto da budeš zadovoljan što je nađeno nekakvo kompromisno rješenje, ti se još buniš, što je sramotno! IvanOS 10:40, 14. rujna 2017. (CEST)
- Tvoj dosadašnji rad na tematici povijesti vodio je k povijesnom revizionizmu i relativizaciji. Rekoh, nakon izdvajanja srpskih logora iz vremena agresije na Hrvatsku i BiH u poseban članak, ostao je popis logora iz Drugog svjetskog rata koji su se nalazili u Srbiji (Banjica itd.) ili izvan Srbije, ali s kojima se Srbi dovode u vezu (Burića štala, vodili srpski partizani). Popis nije sadržavao samo fašističke logore, nego i partizanski, ali pretežno fašističke. Ti si taj članak svojim premještanjem usmjerio isključivo na srbijanske fašističke logore, pa jasno da time logor Burića štala više ne pripada tom popisu jer nije bio u Srbiji i nije bio fašistički logor, nego partizanski (pod srpskim vodstvom). Dok je naslov članka bio Srpski koncentracijski logori u Drugom svjetskom ratu popis je u cijelosti bio u redu jer je obuhvaćao sve logore: i srbijanske, koji su se nalazili u Srbiji i druge srpske, koji nisu bili u Srbiji. Usput rečeno, nije istina da Srbi nisu upravljali logorima. Već spomenuta Banjica imala je dva bloka, od kojih je jedan vodila srpska fašistička policija. IvanOS 12:17, 14. rujna 2017. (CEST)
Posvećenje
[uredi kôd]U hrvatskom koliko je meni poznato ne postoji pojam osvijećenja. Ako sam ispravno razumio riječ, u pitanju je posvećenje.--MaGa▀▄poruči mi 14:35, 3. listopada 2017. (CEST)
Posvećenje, ne osveštenje.--MaGa▀▄poruči mi 15:35, 3. listopada 2017. (CEST)
Članci
[uredi kôd]Ako si šta greškom izbrisao reci.Vidim da na nekakvim crkvama radiš . --Zeljko (razgovor) 20:40, 4. listopada 2017. (CEST)
- dobro vidim sve je u redu. Mislio sam da su izgubio članak kod premještanja. Samo radi, pozz. --Zeljko (razgovor) 20:47, 4. listopada 2017. (CEST)
[3]Hrvatski razlikuje pisanje naziva naseljenih mjesta od naziva zemljopisnih pojmova.--MaGa▀▄poruči mi 10:27, 8. listopada 2017. (CEST)
Krivo si me razumio: ne govorim je li Daljska ili Dalj planina. Nejasno je radi li se o zemljopisnom pojmu (neovisno je li Dalj... ili Daljska), ili o naseljenom mjestu. Pravopis je jasan kad se što piše velikim početnim slovom.--MaGa▀▄poruči mi 11:22, 8. listopada 2017. (CEST)
Daljska Planina
[uredi kôd]Zdravo, Pera detliću,
mislim da prema ovom primjeru treba biti u Daljskoj Planini. Ipak je riječ o dijelu Dalja kao naseljenoga mjesta, naselja.
Našao sam zanimljive podatke, možda ih možeš negdje uklopiti:
Iz enciklopedijskoga članka Aljmaš, autora Stjepana Pavičića, objavljenog u Hrvatskoj enciklopediji, I. svezak : A – Automobil, Naklada konzorcija Hrvatske Enciklopedije, Zagreb, 1941. (10. veljače 1941.), str. 302. – 304.
Poslije 1699. u Aljmaškodaljsko Podunavlje doselilo se razmjerno najviše Srba. Oni su došli s različitim strujama, osobito iz Podrinja i istočne Bosne, a mnogo ih se, pogotovo poslije Rakocijeva ustanka, preselilo iz susjedne Baranje i Bačke. Nešto je porodica bilo i iz Povučja iz onoga naselja, koje je tu živjelo pod Turcima, te se u velikom ratovanju održalo po sigurnim mjestima. Srbi su naselili Sarvaš i Trnovac, koji se od toga vremena zove Bijelo Brdo, Marinovac i Dalj, koji su se onda spojili u jedno mjesto, a pojačali su i pravoslavno naselje u Aljmašu i Erdutu. Oni su se dobro razvijali jedino u Bijelom Brdu i Dalju, u Sarvašu su sasvim nestali, a u Aljmašu su pali na malen broj. Po govoru ti su Srbi jekavci, kao što je to i drugo pravoslavno naselje u susjednom Povučju. Značajno je, da su Hrvati Aljmašani i Erdutci, koji su u svojem selu već nekoliko stotina godina imali poveći broj Srba jekavaca, održali i pored njih svoje ekavsko narječje i donekle staru akcentuaciju. Oni su tako sačuvali u osnovnim crtama tip govora, koji se u toj dunavskoj okuci govorio prije Turaka. (S. P-ć).
Mislim da čim je u Daljskoj Planini, a ne na Dalj-planini, stvar riješena. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,15; 8. listopada 2017. (SEV)
- P. S. Vidi kako su Šveđani definirali na sv:Daljska Planina, kao hrbat. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11,15; 8. listopada 2017. (SEV)
- Kažem, čini mi se da nas sve sad zanima, je li manastir na kakvom hrptu (u smislu geomorfološkoga oblika) ili je manastir u tom dijelu naseljenoga mjesta Dalj, dijelu koji se zove Daljska Planina. U tom je stvar. Mjesta obično imaju sve veliko, osim prijedloga. Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Petar Čvrstec, Sveti Ivan Žabno i sl. U tome je stvar. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,03; 8. listopada 2017. (SEV)
- Znači li to da je manastir ipak u naselju, valjda se i naselje proširilo od onih vremena kad je manastir građen? -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,12; 8. listopada 2017. (SEV)
- Je, no Dalj se sastoji od više svojih dijelova. Dalj kao naselje ima svoje neko središte naselja, neki središnji dio, oko crkava (pretpostavljam). A manastir je u Daljskoj Planini ili je na Daljskoj planini. U tom je stvar, trebamo li pisati Planina velikim početnim slovom ili malim početnim slovom, ali da je i jedna i druga mogućnost isključivo iz pravopisnih razloga. Još te jednom lijepo pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,04; 8. listopada 2017. (SEV)
- Znači li to da je manastir ipak u naselju, valjda se i naselje proširilo od onih vremena kad je manastir građen? -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,12; 8. listopada 2017. (SEV)
- Kažem, čini mi se da nas sve sad zanima, je li manastir na kakvom hrptu (u smislu geomorfološkoga oblika) ili je manastir u tom dijelu naseljenoga mjesta Dalj, dijelu koji se zove Daljska Planina. U tom je stvar. Mjesta obično imaju sve veliko, osim prijedloga. Sveti Petar u Šumi, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Petar Čvrstec, Sveti Ivan Žabno i sl. U tome je stvar. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 13,03; 8. listopada 2017. (SEV)
Nekategorizirane kategorije
[uredi kôd][4][5] Kubura (razgovor) 21:34, 8. listopada 2017. (CEST)
[6] Znan da ne namiravaš ostavit nekategorizirano, nego te samo podsićan da ne bis zaboravia. Kubura (razgovor) 21:41, 8. listopada 2017. (CEST)
Gvozd
[uredi kôd]Vidiš ovo.[7] Treba sad iskopati odakle su oni došli do one brojke. Kubura (razgovor) 21:36, 8. listopada 2017. (CEST)
Političari još i znaju kazati glupost. Svećenstvo vodi uredne evidencije i ono nikad, ama baš nikad ne izlazi se neprovjerenim brojkama, brojkama iza kojih ne će stati svojim autoritetom.
Zbog čudnog rastezanja s rezultatima popisa, javile su se sumnje u točnost. Bilo je tiskovina koje su pisale o neprimjerenom skladištenju popisnih papira. Kubura (razgovor) 21:40, 8. listopada 2017. (CEST)
[8] Osvanulo mi je mnogo toga, pa nisam uopće dirao. Kubura (razgovor) 21:28, 27. listopada 2017. (CEST)
Ne ovako
[uredi kôd][9]. Usput, nije "funkcionar", nego "dužnosnik". Kubura (razgovor) 21:02, 12. listopada 2017. (CEST)
RE: Konačno
[uredi kôd]Ja sam recimo u ovom primjeru za DU-NE županiju stavio stupac sezona (koji se tu odnosi na 2016./17.). Ovo sam skroz zanemrio, trebao bih se toga uhvatiti. Sad bih se uhvatio republičke lige, nešto sam iz postojećih već napravio (vidi Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946.-1991.)) Kako ti se sviđa kako sam obradio sezone Splitskog nogometnog podsaveza (od 1959./60., kad je sveden na prostor današnje županije), odnosno prvenstva NSO Split ili Splitska liga (Kategorija:Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split.
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 16:26, 2. studenoga 2017. (CET)
- pozdrav, samo mala primjedba, ove sezone što sad radiš za Slavonsku zonu, kao Slavonska nogometna zona 1961./62., stavio si da je to bila skupina Hrvatske lige. Točnije bi bilo napisati zona Prvenstva Hrvatske. Tad je i potojala razlika između prvenstva Hrvatske i Hrvatske lige (Hrvatske republičke lige). u ovom predlošku sam stavio sezone Hrvatske lige, samo naravno uvijek postoji vjerojatnost da sam nešto pogriješio (posebno 1988./89., gdje sam svugdje vidio da se zvala II. hrvatska liga). Svakako imam u planu napisati članke za Hrvatsku republičku ligu, te za prvenstvo Hrvatske (SFRJ), ili ga ukomponirati u članak Prvenstvo Hrvatske u nogometu.
- možda da i vidiš iz knjige 100 godina nogometa u Hrvatskoj, po njoj si već radio
- pozdrav, Cybermb (razgovor) 15:42, 3. studenoga 2017. (CET)
Vijeće
[uredi kôd]Preimenovao sam članak prema zakonskoj odluci Vlade RH. Same stranice ZVO-a rabe samo "ZVO" (Zajedničko vijeće općina)( bez dodatnih zemljopisnih odrednica (Zajedničko vijeće općina istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema). Ravnao sam se prema ispravi iz Narodnih novina. Kubura (razgovor) 16:37, 7. studenoga 2017. (CET)
[10] Našao sam pretragom Narodnih novina samo jedan rezultat, onaj iz NN 137/1998. godine pa sam se ravnao prema njemu. Nije mi poznato postoji li neki akt koji je nastao poslije i kojim je preimenovan ZVO. Možda i ima, ali ne nalazim ga na Narodnim novinama. Kubura (razgovor) 16:40, 7. studenoga 2017. (CET)
Treba vidjeti jesu li to bila dva kluba
[uredi kôd][11] Kod Osijeka je bilo preimenovanja, ali treba provjeriti je li bilo spajanja dvaju klubova. Kubura (razgovor) 17:37, 7. studenoga 2017. (CET)
Čakovci
[uredi kôd]Jesu li bili "Sremski" ili "Srijemski"?[12] Kubura (razgovor) 18:58, 7. studenoga 2017. (CET)
OTP
[uredi kôd]Pozdrav, OTP je kratica za Opće trgovačko poduzeće. To je bio lanac prodavaonica u Osijeku i okolici. IvanOS 21:31, 10. studenoga 2017. (CET)
Ukrajinski
[uredi kôd][13] Vjerojatno je -cja, ne -ca. Za Jevpatoriju je Je-, jer ne počinje s obrnutim e. Kubura (razgovor) 20:16, 11. studenoga 2017. (CET)
[14] Baš to. Ukrajinski je teže presloviti nego ruski. Ako ideš pisati nazive naselja prema ruskome, onda je Je-. Jedina iznimka za ruski je neka tradicija kod nas za grad Ekaterinburg i još neke, gdje bi po pravilima trebalo biti Je-, a ipak pišemo E- . Krimska Teplica je čudna, je -cja je ukrajinski, ne srećem baš to kod ruskih imena. Kubura (razgovor) 20:24, 11. studenoga 2017. (CET)
Odg.: Jubilarci
[uredi kôd][15] Shvaćam što želiš reći, ali nije žurno niti je "o glavu". Ono nisu mala natjecanja za koja je teško naći podatke pa da su dovijeka za Dodatak. Kod takvih se natjecanja vremenom doda još opisnih podataka pa onda članak više nije tek puko nabrajanje. Kubura (razgovor) 19:53, 16. studenoga 2017. (CET)
[16] Ništa od predloženog nije loša zamisao, samo čemu? Odvlači nam ljudske i vremenske resurse. Ionako nitko ne će glasovati za takva jubilarac. A ako i glasuju, pa dobro.
Doći će na srijedu i pitanje razvrstavanja članaka o ligama u Dodatak ili ne. No, ne može to uvijek biti automatski. Lako je ako su samo suhoparni rezultati, onda je logično da su u Dodatku. No, može se dogoditi unošenje dodatnih podataka, n.pr. kad i gdje je nogometni savez odlučio uvesti format natjecanja za tu sezonu, kad i gdje su se ždrijebali parovi po kolima odnosno koji su broj pred izvlačenje imali, tko su bili povjerenici za natjecanje, sudci, najmanji dopušteni uvjeti za natjecanje u tom i tom razredu natjecanja, ljestvica najboljih strijelaca lige i po klubovima, podatci o kartoniranim igračima, zemljovid s prikazom klubova koji se natječu, broj gledatelja na utakmicama (ukupan, prosjek po klubu i stadionu), kalendar natjecanja i odgođene/nadoknade utakmica... zatim komentar po kolima. Ovo je osobito zanimljivo prema kraju prvenstva, kad čitatelj doznaje koji su izgledi bili kojemu klubu za opstanak ili plasman u višu ligu ili europske kupove i što se mora/ne smije dogoditi da bi se dogodilo nešto drugo i tako dalje. Zatim idu nagrade za tu sezonu tko je što dobio... i t.d. i t.d. Kubura (razgovor) 20:10, 16. studenoga 2017. (CET)
Vodu vari, vodu ladi....
[uredi kôd][17]Čemu ovo i ovakva premještanja?--MaGa▀▄poruči mi 12:09, 17. studenoga 2017. (CET)
Kakav potpuniji naziv kluba? Tebi je očito nepoznat pojam kako se imenuju članci na wikipediji i što je to pobliža odrednica u imenu i kada se dotična koristi.--MaGa▀▄poruči mi 15:29, 17. studenoga 2017. (CET)
Po svom starom običaju - pričaš gluposti i izmišljaš neke dogovore i prakse. Najprije - netočno je da je u nazivu kluba njegovo mjesto. Takvih slučajeva ima (vjerujem) manje od 0,1%, i to zbog nesposobnjakovića koji su im radili registraciju pa je plod tog njihovog rada očit na službenom pečatu koji glasi npr. Nogometni klub Sloga Karlovac Karlovac (ovo je ime izmišljeno i nema veze sa stvarnim stanjem). Druga stvar: naziv članka nije taj koji treba davati potpune informacije (koja glupost). Treće, uvedena praksa? Gdje i kada? Četvrto: koliko članaka ima mjesto u nazivu, npr. u ovoj ili ovoj kategoriji i zašto? Da ti čujem znanje. --MaGa▀▄poruči mi 08:02, 18. studenoga 2017. (CET)
Čekao sam te da pokažeš neznanje. Onda kada postoji mogućnost istog naziva više članaka (neovisno o tome radi li se o naseljenom mjestu ili sportskom klubu) onda se dodaje pobliža odrednica. DakleM, budući da Dinama postoji mali milijun, logično je da svaki od njih u nastavku ima pobližu odrednicu (Zagreb, Moskva, Sjeverna Koreja,...). Onda kada je naziv članka jedinstven, ne stavlja se u naziv ništa osim imena. Tako npr. će se članak o nogometnom klubu Nosorozi iz Mrduše Donje zvati "NK Nosorozi", a ne "NK Nosorozi Mrduša Donja", jednako kao što članak o Zagrebu nećemo nazivati "Zagreb, Hrvatska" ili "Zagreb, Europa",... Osim toga, postoji nešto što se zove i glavno značenje članka, ali to je za tebe očito atomska fizika, pa ti neću objašnjavati.--MaGa▀▄poruči mi 10:23, 18. studenoga 2017. (CET)
Kad završiš sa sportskim klubovima, možeš krenuti na članke o mjestima u Hrvatskoj, pa tako predlažem da Zagreb premjestiš na novo ime Zagreb, Hrvatska, Split u Split, Dalmacija, kako bi svekoliko pučanstvo odmah znalo da se ne radi o gradovima u Sjevernoj Karolini. Na kraju, još jedan u nizu tvojih bisera: To što ne postoji zvanično pravilo, ne znači da ne treba da ga bude. Nitko pojedinačno ne donosi pravila, već zajednica. Ako si to zaboravio, onda si promašio i note i kajdanku.
Točno, pisao si u kafiću o tome i dobro pogledaj kakve si odgovore dobio, a posebno od kojih suradnika (čitaj: onih koji imaju puno više wikiutakmica u nogama). Međutim, kako si ti (kad se tebe čita) najpametniji, ti si odlučio da je to što ti radiš ispravno. Obožavam univerzalce poput tebe koji sve znaju i kojima su druga mišljenja gluposti. Molio bih te da izvijestiš zajednicu kad kreneš s preimenovanjem naseljenih mjesta u Hrvatskoj. Prije toga nemoj zaboraviti premjestiti NK Zagreb na NK Zagreb Zagreb, NK Zadar na NK Zadar Zadar, NK Osijek na NK Osijek Osijek Osijek Osijek....--MaGa▀▄poruči mi 14:49, 18. studenoga 2017. (CET)
Odvagati
[uredi kôd][18] To je hrvatski nogometni klub. Ako je u statutu kluba definiran kao športsko društvo srpske nacionalne zajednice, onda ćemo to staviti u članak, nema problema.
Glede narodnosnog sastava, to može i ne mora biti orijentir. Znaš i sam da je čest slučaj da i nacionalni sastav kluba ne odražava niti približno nacionalni sastav naselja odakle jest, to je bio slučaj i kod drugoligaša u bivšoj državi, prije današnje mode dovođenja inozemaca. Kubura (razgovor) 02:28, 2. prosinca 2017. (CET)
Kazne oduzimanjem bodova
[uredi kôd]Nebi li bolje bilo pisati: '... kažnjen je oduzimanjem', nego '... je kažnjen oduzimanjem'?--Ivica Vlahović (razgovor) 15:02, 11. prosinca 2017. (CET)
- Da budem iskren, ne znam kako je u hrvatskom jeziku pravopisno ispravnije --Pera detlic (razgovor) 15:04, 11. prosinca 2017. (CET)
- Iako je redoslijed riječi u rečenici u hrvatskom jeziku prilično slobodan, bolje je pisati '... kažnjen je oduzimanjem'. Uz pozdrav zahvaljujem na razumijevanju--Ivica Vlahović (razgovor) 15:20, 11. prosinca 2017. (CET)
Za kategoriju?
[uredi kôd]Jedan moj davni članak o Romima u Ukrajini zanimljiva imena [19]. Ako hoćeš, stavi u kategoriju [20]. Kubura (razgovor) 20:11, 22. prosinca 2017. (CET)
[21] Točno, radi se o drugom narodu. Ipak, nose srpsko ime. Ako su došli iz Srbije, pa nose to ime, pa zaslužuje nekakvu naznaku za svezu sa Srbijom. Zašto mi se odjednom čini da ne navijaš za Crvenu zvezdu? :) Kubura (razgovor) 20:17, 23. prosinca 2017. (CET)
[22] Jest da je zvučalo šaljivo, ali bio sam ozbiljan kad sam ti predložio onaj članak onako kategorizirati. Ali, to tebi ostavljam na volju. Kubura (razgovor) 20:49, 23. prosinca 2017. (CET)
Borac
[uredi kôd][23] Vjerojatno je tek od 1949. pod imenom Borac obnovio rad, a 1940. sigurno pod nekim drugim imenom. Onda nisu davali imena kao "Borac". Ne znam jesu li seljačke radne zadruge djelovale prije rata (HSS-ove?) ili poslije. Kubura (razgovor) 20:25, 22. prosinca 2017. (CET)
[24] HSS je bio utjecajan i među Srbima. Neka srpska sela bila su "cijepljena" od sveze s HSS-om, ali imao si u staroj Jugoslaviji (da ne govorim o Trojednici) Srba koji su glasovali za HSS i bili HSS-ovi nezaobilazni povjerenici, djelovali i agitirali na teritoriju današnje Republike Srbije (dok je istovremeno bilo Hrvata koji su bili za radikale) i bez kojih se ne može zamisliti povijest HSS-a. Kubura (razgovor) 20:22, 23. prosinca 2017. (CET)
Otključao sam ti ih odma kad si rekao --Zeljko (razgovor) 11:22, 23. prosinca 2017. (CET)
Jubilarni članci
[uredi kôd]Dragi Pera, možda si i u pravu što se tiče članka o srpskoj okupaciji Crne Gore (ja osobno ne bih znao jer nisam čitao članak), ali tijekom izbora za jubilarni članak ne glasa se protiv, već se to čini samo prilikom izbora izabranih članaka.
K tome, zaboravio si se potpisati ispod članka za Teslin toranj pa sam te potpisao.
Srdačan pozdrav i sretni blagdani! --Pajo Pajimir 12:17, 28. prosinca 2017. (CET)
HotCat
[uredi kôd]Zar nemaš oznaku plus-minus (±) ua HotCat?--Man_Usk recider 16:39, 9. siječnja 2018. (CET)
- Da zamjeniš kategoriju u jednoj izmjeni. Imaš na Wikipedija:HotCat detaljnije.--Man_Usk recider 16:44, 9. siječnja 2018. (CET)
Navođenje izvora
[uredi kôd]Kada navodiš neku knjigu kao izvor minimum je da se napiše, uz ime autora i naziv djela, ime izdavača, godina i mjesto izdavanja.--Man_Usk recider 23:21, 9. siječnja 2018. (CET)
- Radi se o "Krešimir Perušić - 100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji 1903-2003". Malo guglanja i nađe se da je izdavač Karlovačka športska zajednica, godina izdanja je 2004. i mjesto izdavanja je Karlovac. Ima čak i ISBN 953-9969-0-6. Najčešće se sve to može naći i za ostale knjige.--Man_Usk recider 17:12, 10. siječnja 2018. (CET)
Bok Pero, kada upisuješ izvore moraš upisati i stranice na kojima se nalazi potvrda onoga što si u članku napisao. Kako navesti izvor, npr.: Dragutin Kerže, Alan Kerže, Kuća osječko-baranjskog nogometa (1924.-2004.), Županijski nogometni savez Osječko-baranjske županije, Osijek, 2005., ISBN 953-95230-0-1, str. 469.
Ovdje si upisao stranicu a ovdje nisi. Također ta je knjiga objavljena 1983. godine a ne 1981. godine. Pozdrav.--Rovoobob Razgovor 11:12, 11. siječnja 2018. (CET)
Za svaki izvor treba ti stranica jer ako netko ide provjeravati ono što upišeš u članak kada ima stranica onda odmah ide na tu stranicu knjige a ako nema... zamisli knjigu od 600, 700, 800 stranica pa onda listaj i traži. "...za gomilu klubova (redova u tablici) koristim isti izvor, a na razlličitim stranicama je, pa ne znam kako to posebno navesti." Upišeš sve stranice koje se odnose na neku rečenicu ili u tvome slučaju na neki klub. Ako ima podataka o klubu koji su na više stranica iste knjige upiši sve stranice gdje se ti podatci nalaze (npr.: str. 1., 5., 15., 78.).
Ako imaš veliki broj izvora na dnu članka staviš npr.: <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4"> {{izvori}} </div> [25]--Rovoobob Razgovor 12:25, 11. siječnja 2018. (CET)
Onda ponovi izvor sa stranicama koje su korištene. Vidi ovdje koliko se puta ponavlja jedna ista knjiga Revolucionar Stjepan Supanc s različitim stranicama.--Rovoobob Razgovor 21:42, 11. siječnja 2018. (CET)
Ja ne znam ni jedan drugi način.--Rovoobob Razgovor 08:59, 12. siječnja 2018. (CET)
Ako se mogu umiješati: isti izvor, različite stranice. Samo treba čitati upute, ništa više.--MaGa▀▄poruči mi 12:01, 12. siječnja 2018. (CET)
Za + infinitiv
[uredi kôd]Oblik "za + infinitiv" postoji na hrvatskom jeziku kao oblik za izricanje namjere. Srpski je tu otišao prema balkanskim "da + glagol u odgovarajećem obliku".
Slično "za + infinitiv" imaš i u još nekim slavenskim jezicima, kao u ruskom "dlja + infinitiv". Kubura (razgovor) 01:07, 20. siječnja 2018. (CET)
Pomoć, osnutak kluba
[uredi kôd]Znaš li ovo razmrsit --Zeljko (razgovor) 22:23, 20. siječnja 2018. (CET) OK fala. --Zeljko (razgovor) 10:15, 21. siječnja 2018. (CET)
- Odlično. onda 1937. --Zeljko (razgovor) 11:27, 22. siječnja 2018. (CET)
- Volili bi a, ma daj, he'he, to su se valjda na dinamo ugledali. --Zeljko (razgovor) 11:46, 22. siječnja 2018. (CET)
Bok, Pera detlicu,
Za slučajeve gdje je isključivo riječ o danu i mjesecu kad se neki događaj dogodio imamo Wikipedija:Izabrane godišnjice.
Mislim na ovo obrazloženje. Teško da bi se moglo očekivati da će u široj javnosti biti izrazito popraćen podatak o danu i mjesecu rođenja, posebno imajući u vidu da se takva popraćenost događa u ograničenom roku (traje jedan dan). Takve obljetnice imaju smisla praktično samo jedan dan u godini, na točno određeni dan + mjesec. Wikipedija:Izabrane godišnjice/19. veljače, Wikipedija:Izabrane godišnjice/24. svibnja.
Uključivši podatak o godini rođenja/smrti u odlučivanje o tome koliko bi članak imao efekta u široj popraćenosti neke teme, postiže se pravi cilj. Imati kvalitetan članak istaknut u vrijeme kad će najvjerojatnije o nekoj osobi biti riječi.
Godine 2023. bit će 480. obljetnica smrti, a iste te 2023. bit će 550. obljetnica rođenja. Ukoliko se članak ostavi u konkurenciji i postigne status IČ-a, tada isti neće biti moguće izabrati opet, barem ne u roku kraćem od 7 godina (i bez obzira na sve moguće dopune). Godina 2023. dolazi za 5 godina.
Ujedno, članak Nikola Kopernik nema VP koje po Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka#Kriteriji mora imati. Isto tako vidim sadržaj iz Hrvatske enciklopedije što ne odgovara licencijama pod kojima se objavljuje sadržaj na wikipediji.
Vidim gomilanje nepripadajućeg sadržaja [26] [27][28]
Prema ovom uređivanju tjedni će se pomicati. Moj prijedlog je ovdje. Ako se to pitanje ne riješi, onda ni obrazloženje za 10. tjedan neće vrijediti. Trebat će ako se i dalje smatra potrebnim Ruđera Boškovića odmah u ovoj godini prikazati, usklađivati opise u sljedećim tjednima, izvesti tzv. pretjecanje i td. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 5,42; 21. siječnja 2018. (SEV)
RE:FK Donji Srem
[uredi kôd]Ma znam, ali na drugim wikipedijama i nema te informacije, a recimo srbijasport to vodi kao isti klub.
Nismo ni mi radili tako u slučaju Dinamo Zagreb, Primorac Stobreč, Karlovac 1919, Orijenta, RNK Splira, Pomorac Kostrena, Marsonia.....
Pa isto tako ni za Fiorentinu i Glasgow Rangerse, Manchester United (Newton Heath)....primjera kao u priči
...sada gledam za Mladost iz Apatina, a izgleda i kod nje slična priča...
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 15:58, 22. siječnja 2018. (CET)
Odg.: Je li u redu
[uredi kôd][29] Sam nastup u toj emisiji nije dovoljan kriterij. Približava se kriterijima kad snimi vlastiti nosač zvuka (poželjno je da je u nekoj izdavačkoj kući, ne na "vlastiti pogon", no u današnje doba možeš snimiti kod sebe u sobi i imati milijun skidanja s interneta pa kriterij izdavača nije sasvim primjenjiv), ako je snimio koji videospot dostatne gledanosti (znači ne mora biti skidanje s interneta, nego velika gledanost na videoservisima), ako snimi pjesmu zajedno s nekim poznatijim izvođačem (recimo s Oliverom ili Mišom, ali i manje "jakim" a poznatim imenima)... Kubura (razgovor) 23:52, 24. siječnja 2018. (CET)
Aleksandar Glamočak
[uredi kôd]Kriterije nismo do kraja potvrdili, ali se držimo toga već odavno. Mislim da znaš za Razgovor Wikipedija:Kriteriji.--Man_Usk recider 22:01, 25. siječnja 2018. (CET)
- Ukoliko nije igrao za nekog prvoligaša ili nogometnu A reprezentaciju, džaba mu i Europeada i međunarodno iskustvo.--Man_Usk recider 22:19, 25. siječnja 2018. (CET)
- To ne piše u članku. Piše da je bio član mlađih kategorija, a to se isto ne broji.--Man_Usk recider 21:57, 26. siječnja 2018. (CET)
Beton-liga
[uredi kôd][30] Mislim kako se taj izraz koristi u srpskome jeziku a ne u hrvatskome. Još nisam naišao na taj izraz "beton-liga" u hrvatskome jeziku, imaš li koji primjer?--Rovoobob Razgovor 10:43, 26. siječnja 2018. (CET)
Mislim, ipak, radi se o izrazu "žnj" i njegovim dodatcima.--Rovoobob Razgovor 11:13, 26. siječnja 2018. (CET)
Uklanjanje
[uredi kôd]Čemu ovo uklanjanje: [31]?! --Pera detlic (razgovor) 17:22, 29. siječnja 2018. (CET)
- Slučajno. Hvala na obavijesti.--Ivica Vlahović (razgovor) 17:25, 29. siječnja 2018. (CET)
Srpske mitomanske konstrukcije
[uredi kôd]Više sam puta rekao što mislim o srpskim izvorima koji govore o Hrvatskoj i njenoj povijesti, pa nema potrebe da to sve opet ponavljam. Nevjerojatno da i dalje ustraješ na takvim izvorima. "Dalmatinsko Kosovo", naziv koji koristi samo SPC i neki srpski mediji, velikosrpska je mitomanska konstrukcija kojom se pokušavaju povući neke paralele između tog hrvatskog kraja i bitke koje se dogodila na onom Kosovu dolje, današnjoj državi, a od koje je i nastao mit koji je i dan danas osnova velikosrpskog nacionalizma. Piše niže u članku da je 1989. tamo održan miting srpskih ekstremista na kojem se među ostalim uzvikivalo i "Ovo je Srbija!" Jasno kao dan. Druga stvar, kad već postoji Kosovo polje u Hrvatskoj i Kosovo polje na Kosovu, onda se na Wikipediji oni razlikuju kao Kosovo polje (Hrvatska) i Kosovo polje (Kosovo). Kosovo polje kod Knina jedino je Kosovo polje u Hrvatskoj, pa se nema potrebe dalje spuštati na lokalnu razinu. Uostalom, u prvoj rečenici piše "krško polje u Kninskoj krajini", pa jasno da se ne radi o kosovskom Kosovu polju. Treće, imena članaka o građevinama na kraju obično sadrže odrednicu točnog mjesta gdje se nalaze, a ne nekog šireg područja. Prema tome, Manastir Lazarica u Zvjerincu, jer se nalazi u mjestu Zvjerincu. --IvanOS 17:11, 1. veljače 2018. (CET)
- Ne bih rekao. "Dalmatinsko Kosovo", možda se tako naziva u srpskom narodu, pokazalo se 80-ih i 90-ih, odražava srpske težnje za otimanjem hrvatskog teritorija i prema tome ima izrazito negativne konotacije, pa mu nije mjesto u članku. U Hrvatskoj enciklopediji i Proleksisu također se "Dalmatinsko Kosovo" nigdje ne spominje što samo potvrđuje tvrdnje da se radi o velikosrpskim konstrukcijama. --IvanOS 17:37, 1. veljače 2018. (CET)
Kategoriziranje
[uredi kôd]Valja biti oprezan kad za neke osobe staviš kategoriju "Srbi u Hrvatskoj". Primjeri zašto ne valja brzati [32], [33], [34], [35], [36], [37][38] i sve ine varijacije na vučje oblike, [39][40][41],[42], [43], [44], [45], [46]... Kubura (razgovor) 05:05, 2. veljače 2018. (CET)
Potpis
[uredi kôd]Kad ukrcaš priko 100.000 uređivanja i isto toliko ophodnja... a jedan put mogu i pogrišit. :) Kubura (razgovor) 08:22, 8. veljače 2018. (CET)
Kategorija:Eparhija Osječkopoljska i baranjska
[uredi kôd]Jesi li siguran da je naziv kategorije pravopisno ispravan?--MaGa▀▄poruči mi 18:54, 8. veljače 2018. (CET)
Ja spominjem pravopis, ne i naziv.--MaGa▀▄poruči mi 20:42, 8. veljače 2018. (CET)
[47]Kod dodavanja podkategorija, nadkategorija se uklanja.--MaGa▀▄poruči mi 18:46, 9. veljače 2018. (CET)
[48]Ovdje je isto riječ od pod/nadkategorijama.--MaGa▀▄poruči mi 20:22, 9. veljače 2018. (CET)
Spomen-područje Barutana
[uredi kôd]Milan Tepić očito je za tebe heroj, pa je to razlog lupanja ovakvih gluposti kojima uporno nešto pokušavaš dokazati, a pritom pokazuješ veliko neznanje. Mislim da je to posljedica konzumiranja izvora poput ona dva koje si priložio u prvoj točki. Nebeska Srbija? Srpski nacionalistički izvori na hrvatskoj Wikipediji? Što je onda iduće? Zabrinjavajuće za hrvatskog državljanina i urednika na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Stvarno misliš da će ti ovdje to proći? Jedna pjesma kaže: "Uzalud vam trud svirači!".
- [49] "Osobno mi je u lice rekao da se neće predati ustašama. Na to sam mu uzvratio da zaboravi svoje ideale jer Hrvatska ima svoj put koji će ostvariti te da on to ne može zaustaviti, ali može spriječiti krvoproliće i smrt brojnih branitelja koji su došli svojevoljno. Ako ništa drugo, barem da poštedi živote svojih mladih vojnika koji su se u tom povijesnom trenutku tamo igrom slučaja zatekli." Predati sebe ili vojarnu ili oboje, nebitno na što je točno mislio (rekao bih na oboje), priviđale su mu se ustaše koje je nedvojbeno spomenuo, pa tako i treba pisati u članku.
- Po kojem kriteriju epiteti "zaluđeni", "indoktrinirani" nisu enciklopedijski? Tepić je očito bio i jedno i drugo, pročitaj [50], opet [51], pogledaj [52]. Druga je stvar što ga netko smatra herojem, pa je jasno zašto mu ti epiteti smetaju.
- JNA je, zajedno sa srpskim pobunjenicima huškanim iz Srbije, pokušala vojnim putem spriječiti osamostaljenje Hrvatske. Tako je djelovao i Tepić: opet [53]. Zato je i došlo do rata, na čijem je početku JNA navodno bila treća sila u Europi, dok Hrvatska nije imala gotovo ništa. Opet pročitaj citat iz prve točke.
- Stvarno vjeruješ u svoju tvrdnju? Pročitaj ovo. "No 80-ih godina Hrvatska je imala i velikih problema u tadašnjoj federaciji. Morala je izdvajati 1,5 posto BDP-a za nedovoljno razvijene republike, BiH, Kosovo, Crnu Goru i Makedoniju. Iako su nerazvijeni Hrvatskoj bili tržište, novac se nenamjenski trošio preko saveznih tijela pa je često dolazilo do nesporazuma čak i na političkoj razini." Uostalom, još prije, do Hrvatskog proljeća dovelo je isto to, što je Hrvatska morala previše davati izvan Hrvatske, u druge republike i pokrajine SFRJ, pa i prema saveznoj razini. Među tim je sigurno bilo i financiranje naoružanja JNA. Ne treba zaboraviti ni hrvatsku Teritorijalnu obranu, koju je pred početak rata razoružala ista ta JNA.
- Opet [54] To su posljedice eksplozije 10% streljiva. Što bi tek onda bilo da je dignuto u zrak i preostalih 90%?
Ovo tvoje stalno mlaćenje prazne slame nema nikakvog smisla. Ostavi se toga i bavi se za promjenu nečim korisnim, ne nužno na Wikipediji, nego i u životu. --IvanOS 13:16, 9. veljače 2018. (CET)
Kategoriziranje
[uredi kôd][55]O čemu ti? Stvar je kategoriziranja na wikipediji, a ne nečijeg ustroja.--MaGa▀▄poruči mi 22:22, 9. veljače 2018. (CET)
Nitko ti ne brani otvarati nove kategorije. Što se tiče kategoriziranja članaka, ako je članak X u kategoriji "Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj", a ta kategorija je u kategoriji "Srpska pravoslavna crkva" to je duplo kategoriziranje, i to se ne radi. Po tvojoj logici, taj članak bi mogli onda staviti i u kategoriju "Autokefalne Crkve" (u kojoj se nalazi kategorija "Srpska pravoslavna crkva"), pa bi mogli onda dodati i kategoriju "Pravoslavlje" (u kojoj se nalazi kategorija "Autokefalne Crkve"). Gdje bi bio kraj? Ista stvar je ovdje. Kategorija "Vukovarsko-srijemska županija" je viška jer je kategorija "Bršadin" njena podkategorija. Stvar je vrlo logična.--MaGa▀▄poruči mi 11:35, 10. veljače 2018. (CET)
Da donekle bude slikovitije, pogledaj shemu kategorija koje su podkategorije "Autokefalne crkve". Klikaj na one plave trokutiće pa će stvar biti jasnija.--MaGa▀▄poruči mi 11:38, 10. veljače 2018. (CET)
Odg.: Novi vid nagrađivanja
[uredi kôd][56] Možeš sročiti sam neke svoje nagrade. I sve ove što imamo "standardne", počele su kao rješenje u vlastitoj režiji naših suradnika, koje smo mi ostali prihvatili. Kubura (razgovor) 05:19, 26. ožujka 2018. (CEST)
Znam na što misliš. Dobro je i kad te dočeka na SZR odlomak "Pohvala". :) Kubura (razgovor) 06:47, 26. ožujka 2018. (CEST)
[57] Ako si dugo na projektu kao ja, uočit ćeš koliko je ljudima teško započeti članak. To je neopisiva psihološka prepreka ljudima. Čim li si napravio onaj prvi korak, kad-tad ti osvane netko tko to doradi. Članci znaju narasti do poprilične veličine. Nekad (ne)poznati junak osvane vrlo brzo, neki malo poslije, ponekad trebaju godine.
Zato onoliko mrva koje sam naštancao da bi ljudima poslije bilo lakše. Taj "novi nepoznati" netko mogu biti i ja. Da znaš koje je olakšanje kad ti je netko već pripremio članak, da se ne moraš gnjaviti s upisivanjem standardnih stvari. Ili čak pisanjem cijela članka otpočetka, pa ako snimiš neki mrvasti podatak (koji ne čini cjelinu) kao početak članka. Pa ti se onda još netko nakači i pritišće te pisati cijeli članak. I to ti oduzme više energije nego pisati druge članke koje ti se sad piše, jer ti se ne da pisati cijelu tu temu na koju si samo namjeravao svratiti.
Stoga neka ljudi nadodaju koliko ih je volja. Najmrže mi je kad natjeruju ljude pisati članak iz jednog uređivanja da bude veličine pravne stečevine EU. Eto, živia mi Kubura (razgovor) 00:57, 27. ožujka 2018. (CEST)
Ma kud si ono našao
[uredi kôd]Ma kud si ono našao i kako si to čudno tempirao? Kubura (razgovor) 06:27, 28. ožujka 2018. (CEST)
Dobro, ali nemoj onakve stvari više lijepiti na Kafić. Zlonamjernici žele rušiti dobro ozračje. Projekt nam je u novom poletu (vidi grafikon), nakon niza novih vijesti i gle čuda baš ono sad izroni. Kubura (razgovor) 06:42, 28. ožujka 2018. (CEST)
Slažem se. Ništa se i ne skriva. Sve one neugodne teme želimo raščlaniti i ozbiljno pristupiti, na pravi način pristupiti stvarima, bez odokativnih nabacivanja, bez prepisivanja zlonamjernih stereotipa i bez "argumenata" vrste "tko je prije uprio prstom u netkoga, taj je u pravu". Što se tiče pisanja, znaš i sam da sam uočio da počesto pišemo o istim stvarima. Ali ajmo sad na bitnije stvari, u tijeku je glasovanje za jubilarac. Kubura (razgovor) 07:10, 28. ožujka 2018. (CEST)
[58] Da ti nisi bia napisa ovu poruku, mislia bih da san to ja napisa. :) Kubura (razgovor) 04:54, 30. ožujka 2018. (CEST)
Crkva sv. velikomučenika Georgija u Kninskom Polju
[uredi kôd]Odakle se našao sv. Juraj u infookviru, te zašto kršćanstvo, pravoslavlje na istom mjestu? Pravoslavlje je dio kršćanstva, tako da je ono suvišno u infookviru. Što se tiče izvora, nakrcao si šest izvora za vandalizme. Slobodno ću reći da si pretjerao, a pogotovo što je u ostatku članka - 0 (slovima: nula) izvora.--MaGa▀▄poruči mi 19:48, 28. ožujka 2018. (CEST)
Najgora opcija citiranja novina, knjiga i slično (to što si napravio). U takvim slučajevima (kao tvoj članak) na dnu se djelo navodi kao literatura, a unutar članka se navode stranice koje se uzimaju kao izvor.--MaGa▀▄poruči mi 09:44, 29. ožujka 2018. (CEST)
obrisano --Zeljko (razgovor) 18:18, 10. travnja 2018. (CEST)
- Kad ti ovakvo nešto treba, ostavi poruku --Zeljko (razgovor) 23:07, 10. travnja 2018. (CEST)
- Razdvojba dođe ispod teksta. U slučaju riječi Ada, ima jako mnogo značenja, pa je ovako najbolje. Kad šta ustreba, ostavi poruku --Zeljko (razgovor) 23:18, 10. travnja 2018. (CEST)
- Dobro ajde, neka ti bude--Zeljko (razgovor) 11:23, 11. travnja 2018. (CEST)
Jasenovac
[uredi kôd]Može. Uredu, pa sredi to. kad se javiš otključat ću ti --Zeljko (razgovor) 10:53, 16. travnja 2018. (CEST)
Na hrvatskome je jeziku - patrijarhat
[uredi kôd]Pero, na hrvatskome je jeziku naziv za crkveno područje kojim vlada patrijarh - patrijarhat. "U antičkome kršćanstvu, jedna od pet najvažnijih ranokršćanskih biskupskih stolica (Rimski, Aleksandrijski, Antiohijski, Carigradski i Jeruzalemski patrijarhat)...", izvor: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47023 ili Akvilejski patrijarhat, crkveno-političko područje, izvor: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1285. Lijep pozdrav, --Roberta F. 07:47, 19. travnja 2018. (CEST)
Izvrsno
[uredi kôd][59] Odmah si i pametno si shvatio svrhu. Kubura (razgovor) 22:01, 9. srpnja 2018. (CEST)
blokiran si
[uredi kôd]Crveni karton. Blokirani ste! |
---|
Malo se odmori od ovoga rata koji si pokrenuo na mojoj stranici za razgovor --Zeljko (razgovor) 18:28, 13. kolovoza 2018. (CEST)
- Mislim da ovo nebi završilo uskoro. Ne pokazuješ volju da prekineš jalovu raspravu. Ako nastaviš tako i nakon bloka, drugi će biti daleko duži --Zeljko (razgovor) 18:36, 13. kolovoza 2018. (CEST)
Riješeno
[uredi kôd]Pročitao sam ono, i u međuvremenu vidih da se stvar riješila. Kubura (razgovor) 22:13, 17. kolovoza 2018. (CEST)
Zašto bi svjedočenje iz montiranog komunističkog procesa bilo vjerodostojno? --Mateo K 01 (razgovor) 03:51, 25. kolovoza 2018. (CEST)
- [60] Prema logici odgovora bi mogli i koristiti svjedočanstva iz nacistički procesa. Ne može se isključiti da je jugorežim prije "svjedočanstva" odnosno priznanja optuženike mučio. A mnogi su iz oportunizma posle 1945. priznavali svašta. --Mateo K 01 (razgovor) 04:36, 25. kolovoza 2018. (CEST)