Razgovor:Komunizam

Komunizam=Utopija

Mir, jesi siguran? Naime, mene su učili da se uređenje Platonove države podrazumijeva kao "utopija". Ne bih rekao da se to broji u komunizam. Ali svakako treba bolji članak, to je jasno. Međutim, nemam toliko vremena, pa sam samo izmijenio poveznice u prvoj verziji i ostavio ga takvog. Pozdrav! Krešimir Ižaković 14:12, 11 July 2005 (CEST)

Platonova država jest utopija, no i komunizam je jedna vrsta utopije ako se gleda sa teoretskog stajališta jer ona sljedbenicima obećava raj na zemlji bez straha, zavisti, i grabeža. Vidi: [1] ili [2] [3]. Marks i Engels su također mnoge svoje ideje posudili i od Thomasa Mora [4]. Vodomar 14:26, 11 July 2005 (CEST)

Slažem se, ali je onda komunizam samo jedna vrsta utopije. Podskup, rekli bi matematički. Međutim i dalje ostavljam pod upitnikom da li je Platonova "Država" - komunizam? OK, možda malo cjepidlačim, ali nemojte mi uzeti za zlo. Krešimir Ižaković 14:30, 11 July 2005 (CEST)

Platonova država nije komunizam, već je komunizam jedan od vrsta utopije isto kao i platonova država. Samo pročitaj malo Thomasa Mora, Platona i stavi Marxa i Engelsa jedan pokraj drugoga i vidi koje ideje oni zagovaraju. Jer utopije imaju većinu od sljedećih karakteristike:

• bezklasno društvo ili društvo sa definiranim klasama i ulogama u društvu
• harmoničnost između građana ili između klasa
• jednakost između svih građana
• sva dobra su u posjedu društva
• svi rade za opće dobro
• nepostojanje korupcije i kriminala
• mali broj zakona
• edukacija je osnova društva
• država nije potreba jer građani čine sve što je potrebno, uplitanje države je minimalno

U Platona nepostoji bezklasno društvo jer on takvo nije mogao ni zamisliti, njemu su potrebne tri klase

U ovim se poklapaju platonova država, komunistički manifest, Thomas More i mnoge druge utopije sa minornim razlikama. Da postoje i distopije (negative utopije). Ajmo reći i Zvjedane staze su jedan vrsta utopije tj. komunizma. U Hrvatskoj ljudi gledaju na utopiju kao komunizam jer je njima to najbliže objašnjenje. Anglo-saksoncima pojam utopija je najbliža, i Thomas More je Englez, i oni također klasificiraju komunizam pod utopijom. Samo je dobro pročitati manifest i usporediti ti ga sa Moreom ili sa platonom. Mislim da originali tekst bi se mogao vratiti pod objašnjenjem da je komunizam jedna vrsta utopije.... Vodomar 14:58, 11 July 2005 (CEST)

Komunizam je društvo u kojem nema privatnoga vlasništva lege artis. Platona idealna država je komunistička i totalitarna (i, usput-i feministička). Priče o besklasnom društvu su novijega datuma i vezivanje pojma "komunizam" uz marksističku utopiju je preusko. Mir Harven 17:20, 11 July 2005 (CEST)

Nisam htio ponovo brisati, no članak je užasno loš: postoje komunizmi Platona, Morea, Campanelle, Babeufa, Fourierea, Weitlinga,..Ova stranica treba biti razdvojena i onda dio usmjeren na pojam marksizma/lenjinizma/staljinizma...Mir Harven 17:23, 11 July 2005 (CEST)

Ja sam samo htio da nesto ima o komunizmu, nesto sto je jezgrovito no bilo bi dobro da je bolje napisao - to je istina. Pokusat cu iskopati svoj studentski rad o utopijama koji je bio napisan prije 5-6 godina (na engleskom) u kojem sam obradio utopije, medu njima i komunizam. Komunizam jest jedna vrsta utopije, i ostale utopije kao Platonova, Moreova i ostalih koje si naveo trebale bi se napisati kao utopije a ne kao komunizimi jer oni se tako oslovljavaju u znanstvenoj literaturi. Vodomar 01:00, 12 July 2005 (CEST)

--- Jebedo Da istina je da je komunizam u jednom pogledu utopija, no upravo su je Marx i Engels, a pogotovo Lenjin htjeli pretvorit u "stvarnost" tako da opet u jednu ruku i nije utopija :) (znam, tko suzi ovu rijec svaka cast :) ) Tako da sam komunizam nije utopija iako je izasao iz Thomasa Morea.

P.S. U tekstu Karla Marxa nedostaje njegovo najvaznije "otkrice", a to je dijalektna i materijalisticka filozofija koju je on prvi ujedinio i to mu je jedna od najvecih "otkrica".

Je li komunizam utopija? Je li marksistička verzija utopija? I jedno i drugo je stvar interpretacije, a ne činjenica - a u interpretacijama, naravno, konsenzusa nema. Kako je ovo enciklopedija, u članku ne bi smjelo biti nekvalificiranih tvrdnji niti u smislu "jest utopija" niti "nije utopija."

Nedostaje tu još mnogo toga.

A gdje su slike i riječ o tome što je ta vlada činila onima koji nisi bili u partiji i nisu se slagali sa suludim idejama komunističke vlade?

Brisanje linka na Novi Plamen

Prestanite sramotno i nedemokratski brisati linkove koji vam se ne sviđaju. Nevjerojatno je npr. da je zatvorena čak i tema "Marksizam" radi potpune kontrole sadržaja od strane male "oligarhije" na wikipediji.Nisam znao da su na hrvatskoj wikipediji toliki mali autoritarci koji je koriste terapeutski za iživljavanje...

Wikipedija nije mjesto za oglašavanje proizvoda i vaš link će zbog toga biti obrisan. Pozdrav --Lasta 10:37, 13. ožujak 2009. (CET)

Kao prvo, to nije moj "proizvod". Osim toga, časopisi nisi nekakvi glupi proizvodi, nego su itekako vezani za socijalne teme. A pogotovo su marksistički časopisi vezani za marksističke teme! Wikipedija pod svojim temama ima veze na bezbroj članaka o različitim publikacijama, pa i tvrtkama itd., pa je besmisleno nametati izuzetno usko tumačenje pravila wikipedije, koja ne smiju služiti kao povod za gušenje pluralizma i imitiranje klasičnih enciklopedija. Ako može ići link na neku političku stranku, onda nema razloga da ne bude i poveznica na neku ideološki sličnu publikaciju, pogotovo ako je jedina takva u našoj zemlji.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.136.107.92 (razgovor • doprinosi)

Ovo je najobičnije iživljavanje. Sad je i ova tema zatvorena (kao i prethodno marksizam), zato jer neki posežu za nedemokratskim metodama kad im argumenti ne idu u prilog.

Definicija komunizma pristrana - članak neobjektivan

Meni nije jasno da od pregršta cjelovitih definicija komunizma izaberete citat iz rada Richarda Pipesa koji je poznat po svojim zastranjenjima u duhu američkog očekivanja, revizionizmu i neobjektivnosti. Bolje bi vam bilo da ste iskopirali tekst iz Hrvatske enciklopedije, nego kao glavnu definiciju ovog pojma koristili ovog poprilično neobjektivnog, konformističkog autora. Njegova definicija je parcijalna, tj. krnja i necjelovita, ne oslikava bit niti ideju ove teorije (ideologije) čiji korijeni sežu u Staru Grčku. Npr, to je kao da ste za glavnu definiciju "Komunističke partije" naveli nekakav citat od Stepinca ili Pavelića. Dajte pišite objektivno i cjelovito da imamo kakve takve koristi od toga. Fali još aspekata i informacija o temi. Evo kako se to radi:

"komunizam (franc. communisme < engl. communism, od lat. communis: zajednički, opći), ideja savršenoga, besklasnoga društva potpune jednakosti ljudi. Politička ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva i na uspostavi zajedničkoga vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Također politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija, organizacija i skupina u svijetu, odnosno politički sustav totalitarne jednostranačke vlasti. Ideja komunizma duboko je utkana u povijest zapadnog mišljenja, seže u doba antičke Grčke i nastanka kršćanstva. Pojavila se kao mit o raju na Zemlji, zlatnom dobu u kojem su ljudi živjeli u prirodnom stanju potpune jednakosti. Ideja besklasnoga društva, u kojem su sredstva za proizvodnju i distribuciju u vlasništvu cijele zajednice, izložena je u mnogobrojnim utopijskim djelima, kojima je osobito bilo bogato razdoblje prijelaza iz feudalizma u kapitalizam. Tada se u zapadnoj Europi pojavio velik broj mislilaca koji su zagovarali ideju komunističke zajednice: T. Campanella, T. More, Morelly, E. Cabet, Ch. Fourier, R. Owen i dr. Kao ideologiju i pokret komunizam su polovicom XIX. st. utemeljili K. Marx i F. Engels, koji su svoje naučavanje nazivali znanstvenim socijalizmom, odnosno znanstveno utemeljenim projektom, za razliku od romantičnog idealizma utopijskoga socijalizma. Marx i Engels pojmom komunizam označavali su besklasno društvo budućnosti, a pojmom socijalizam prvu, nižu fazu uspostave takva društva. Svoju radikalnu političku skupinu, osnovanu 1847., nazvali su Savezom komunista. Pojam komunizam u to se doba proširio kao oznaka radikalnih socijalističkih ideja i pokreta, koji su revolucijom nastojali ostvariti potpuni preobrat društva, dok je socijalizam označavao umjerenije projekte i pokrete kojima se željelo postupno popraviti postojeće društvo prema nekom socijalističkom idealu. Nakon sloma revolucije 1848. izraz komunizam kao oznaku stranke ili pokreta u dijelu marksistički usmjerena radničkog pokreta sve je više zamjenjivao izraz socijalna demokracija, a izraz komunizam rabio se u značenju Marxove teorije besklasnoga društva kao konačnoga rezultata razvoja povijesti. Razlike u marksističkom dijelu radničkoga pokreta, koje su zaoštrene potkraj XIX. st. raspravom između revizionista i ortodoksnih marksista o slomu kapitalizma, a produbljene izbijanjem I. svjetskog rata, postale su definitivne s pobjedom boljševičke partije u Listopadskoj revoluciji 1917. Pod Lenjinovim vodstvom uspostavljen je prvi komunistički režim u svijetu (tzv. diktatura proletarijata), provedena radikalna agrarna reforma i podržavljenje industrije, trgovine i banaka, zabranjene su sve stranke i uvedena jednostranačka vladavina. U ožujku 1919. Lenjin je osnovao Komunističku internacionalu (skr. Kominterna) kao instrument svjetske komunističke revolucije, u koju su se učlanjivala lijeva krila bivših socijaldemokratskih stranaka, konstituirana u komunističke partije. Pod izravnim ili neizravnim utjecajem Sovjetskoga Saveza komunizam je nakon II. svjetskog rata bio uspostavljen kao vladajući politički sustav i ideologija u državama srednje i istočne Europe, te u velikom dijelu Azije i Afrike. Nastojanje SSSR-a na potpunoj kontroli nad komunističkim partijama dovelo je do stvaranja Informbiroa (1947) i sukoba s vodstvom KP Jugoslavije. Nakon sukoba s Informbiroom 1948. i prvih procesa demokratizacije, komunistička se ideologija u Jugoslaviji inovirala uvođenjem samoupravljanja, koje je bilo shvaćeno kao jugoslavenski oblik prijelaza u komunizam pa je predstavljalo specifičnost jugoslavenskog socijalizma u odnosu prema SSSR-u i zemljama tzv. narodne demokracije. Jugoslavenski komunizam (titoizam) razumijevao je neovisnu vanjsku politiku prema SSSR-u, politiku nesvrstanosti na svjetskom planu, te oblike ekonomske demokracije (samoupravljanje) i tržišnoga socijalizma koji su bili stanovit demokratski otklon od realnoga socijalizma. Nakon Staljinove smrti (1953) započeo je dug proces destaljinizacije, u kojem su bile uklonjene neke izrazito represivne crte komunističkog režima i ideologije, ali je taj režim konsolidiran nizom intervencija u Poljskoj, Istočnoj Njemačkoj, Madžarskoj i Čehoslovačkoj. Potkraj 1960-ih komunizam se u obliku tzv. realnoga socijalizma propagirao kao univerzalni model socijalističkog poretka, koji je podrazumijevao vlast komunističke partije u državi, prevlast političke sfere nad društvenom te nametanje obvezatnih modela mišljenja i obrazaca kulture. Polovicom 1970-ih neke europske komunističke partije, nastojeći prilagoditi komunističku ideologiju parlamentarnoj demokraciji, prihvatile su strategiju »eurokomunizma«. U drugoj polovici 1980-ih SSSR se pod vodstvom Gorbačova pokušao reformirati (perestrojka i glasnost), ali najradikalniji pokušaj reforme komunističkog sustava doveo je do njegova sloma. Na početku 1990-ih komunizam je napušten kao vladajuća ideologija i sustav u mnogim zemljama svijeta. Slomom sustava realnoga socijalizma u SSSR-u i državama središnje i istočne Europe komunizam je prestao biti utjecajna ideologija i model socijalizma, iako je ostao vladajućom ideologijom i poretkom u znatnom dijelu svijeta (Kina, Kuba, Vijetnam i dr.)."

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 82.214.103.11 (razgovor • doprinosi) 13:28, 25. rujna 2015.‎

Iako je dopuštena uporaba članaka s LZMK uz navođenje izvora, LZMK licencija nije kompatibilna s Wikipedijinim GFDL i CC imenovanje licencijama te je zato vaš prijedlog neprihvatljiv. Ako se ulovite posla i dopunite članak bez doslovnoga kopiranja većih tekstova zaštićenih autorskim pravima, dobro ste došli. SpeedyGonsales 19:03, 24. listopada 2015. (CEST)