Ljubazno bih molio @Croxyzija da nam ovdje konkretno obrazloži svoje brisanje referenciranog sadržaja. Otkako je stvoren ovaj članak u prosincu 2020. spominju se u odlomku o Obrazovanju kritičari modela podijeljenih razreda po nacionalnoj osnovi. Nedostajao je sadržaj tih kritika pa je to ove godine dodano zajedno s izvorima. Dva urednika su sa svojih različitih polazišta konstruktivno i prijateljski usaglasila dodani tekst uzajamno uvažavajući jedan drugoga. Nekoliko tjedana kasnije je treći, gore spomenuti urednik obrisao referencirani dodani tekst. Uz dobru volju i traženje "mikroskopom" nisam mogao vidjeti nekakav POV u dodanom tekstu pa mi jedino preostaje da pomislim da se radi o originalnom istraživanju trećeg urednika. Kako originalnog istraživanje ne smije biti, molim da se ovdje konkretizira razlog kako bi se mogla razmotriti opravdanost posezanja za radikalnim potezom brisanja i kako bi se moglo krenuti u traženje koncenzusa eventualnim modificiranjem teksta umjesto jednostavnog odbacivanja svega. Hvala unaprijed. Artus (razgovor) 12:24, 20. travnja 2024. (CEST)[odgovori]
Nisam baš neki stručnjak na tom području, ali sam vidio izmjenu od jutros pa rek'o da napišem svoje mišljenje. Meni taj dio (= ...da je takav stav zastupan za vladavine nacizma) malo djeluje kao neopravdana težina (WP:TEŽ), jer se itekako prikazuje mišljenje samo jedne jezikoslovke. NE kažem i ne tvrdim da je tu nešto (ne)točno, ali mene osobno taj dio malo asocira na tzv. Godwinov zakon jer mi nije baš jasno kakve veze to ima sa manjinskim jezicima u hrvatskom obrazovnom sustavu? Ne znam što kažu suradnici koji se bave jezicima (možda @Etiktov @Hijerovit @Neptune, the Mystic)? Srdačno! Koreanovsky(Ča–Kaj–Što?!)21:07, 29. travnja 2024. (CEST)[odgovori]
Slažem se s @Koreanovskim. Ovo je možda moja osobna (i humanistički orijentirana) evaluacija te izjave, ali tu Anschluss i nacistička Njemačka nemaju nikakve svrhe osim biti bauk. Mislim da je u mainstreamu svakako prihvaćeno da su jezik i pismo ključan dio nacionalnog identiteta, a i da je poznato kako jezik vrlo često predstavlja veliku "ciglu" za izgradnju pojedine nacije. Sjetimo se Ivana Sakcinskog i hrvatskog u parlamentu; jednako su tako mnoge nacije provodile asimilaciju manjina poučavajući ih većinskom jeziku kako bi eliminirale osjećaj pripadnosti drugome narodu, kao što su primjerice Šveđani i Norvežani radili sa Samima, pri čemu su službena pisma za samske jezike bila velik pozitivan iskorak za prava tih manjina. To ne znači da ta cijela rasprava ne pripada u članak, samo da je Kordićina tvrdnja izražena na dosta pasivan način, zbog čega se (barem meni) čini postavljena kao stručno mišljenje koje bi se trebalo shvatiti kao nekakvu faktu. Žao mi je što nemam neki prijedlog kako to anulirati, ali nadam se da sam nekako pomogao. — Hijérovīt | þⰁč21:29, 29. travnja 2024. (CEST)[odgovori]
Zahvaljujem se na osvjetljavanju teme iz različitih osobnih kuteva koje ne treba omalovažavati zato što su osobni, naprotiv, smatram ih baš zato dragocjenima. Kako nije cilj sugerirati osjećaj bauka, a s druge strane se želi ostati vjeran činjenici iz izvora i jasnom upozorenju navedenom u kritici, izbacio sam sad spominjanje "Anschlussa" u članku, pogotovo što se iz prethodnog konteksta nazire smjer kritike. A Sakcinski je doista poistovjećivao naciju i jezik, ali kao što piše u knjizi, to je bilo tipično za većinu intelektualaca u 19. stoljeću jer se tada tek počelo praviti nacije u svijetu i nije još postojao znanstveni uvid u taj proces. Još da spomenem da se ne radi o mišljenju jedne jezikoslovke jer njena knjiga je sekundarna literatura zato što se sastoji od citata znanstvenika iz cijelog svijeta. Kod nas se poistovjećivanje nacije i jezika koristi za opravdavanje segregacije po nacionalnoj osnovi u obrazovnim ustanovama i stoga ima konkretne posljedice na mlade ljude. Gledano u cjelini, ovaj wiki-članak je usklađen s mainstreamom kod nas, ali može u jednom mizernom postotku, kad se govori o kritičarima, imati i kratko predočavanje drugačijeg pogleda na problematiku. —Artus (razgovor) 21:27, 30. travnja 2024. (CEST)[odgovori]
Mislim da sam shvatio što me mučilo s tekstom – manjak nekih elemenata neupravnog govora kroz rečenicu. Malo sam razdijelio taj dio na više cjelina i pokušao jasnije istaknuti da se radi o nečijoj izjavi koja nije nužno tvrda činjenica (ipak je upravo to predmet njihove rasprave). Jel' se tebi ovo moje zadnje uređivanje čini kao okej postavljena rečenica, @Artus? — Hijérovīt | þⰁč22:07, 30. travnja 2024. (CEST)[odgovori]
Meni se čini da taj dio nije uopšte ključan za razumijevanje ove teme i da mu se ovde pridaje prevelika težina. Dok je to što govori Snježana Kordić relevantna, legitimna i argumenrirana kritika, prikazati njezinu kritiku kao onu glavnu dovodi čitatelje u zabludu. Kritika sa njezinih i sličnih pozicija ipak je (neopravdano) vrlo skrajnuta dok je ona glavna i najglasnija koja dolazi od ekstremnih hrvatskih nacionalista. To se sad u tekstu ne vidi dobro. Također, u drugom tekstu svesti cijelu kritiku većinskih političkih stranaka na jedno jedva vidljivo "i" (a na to se odnosi velika većina teksta) je pogrešno prikazivanje izvora koje treba popraviti. Treće, Dragana Jerkov nije ključna sudionica ove rasprave iako je u njoj sudjelovala. Manjinski sustav obrazovanja u Podunavlju postoji od perioda mirne reintegracije tako da je ovde izjava zastupnice Jeckov (izjava koja nije sadržajno nova) istaknuta tek da bi služila kao potpora za citiranje gornjih kritika. Također, sadašnja verzija teksta ne ističe jasno kako Kordić praksu smatra neopravdanom jer su srpski i hrvatski isti jezik. To ne mora nužno biti jasno svakom našem čitatelju tako da to treba eksplicitno reći ako je ovaj dio uvršten. Sve ovo veliko pisanje se ukratko svodi na to da je po meni legitimno uvesti i ovu raspravu ALI da ju se ne treba koristiti kao oruđe nacionalističke kritike nekoga ko se ne želi uprljati nacionalizmom (karikiram naravno). Ako je njezina kritika nešto što ovdje treba istaći, ne može se ona svesti na rečenice koje bi prihvatio neki neinformirani hrvatski nacionalist koji ne zna ko je ona.—MirkoS18 (razgovor) 09:09, 3. svibnja 2024. (CEST)[odgovori]
Odmah sam kako je predloženo u vezi drugog teksta dodao ispred "i" širi kontekst tako da je sada s te strane jasnija slika. Postavlja se pitanje koliko širiti druge teme a da to povećanje teksta ne bude preširoko drugima i još da ga netko ne proglasi za POV. Zato predlažem da predlagač nadopuni tekst onako kako je to ranije radio i ja sam uvjeren da ću se složiti jer sam se i prije točno 2 mjeseca s tim složio. Nadam se da će se i drugi složiti. Inače, Dragana Jeckov je zadnjih godina postala najglasija zagovarateljica segregacije učenika među srpskim političkim predstavnicima i o tome svjedoči mnoštvo njenih nastupa u medijima. Zato mislim da je opravdano njenim imenom ilustrirati radikaliziranje od prije postojeće pojave. —Artus (razgovor) 17:14, 3. svibnja 2024. (CEST)[odgovori]
