Razgovor sa suradnikom:MirkoS18

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dobrodošlica[uredi]

WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

MirkoS18, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Wikiusvajanje − pronađite mentora koji će vam pomoći u snalaženju na Wikipediji
  • Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png ili Vector toolbar signature button.png na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 18:24, 21. ožujka 2011. (CET)

Velika slova[uredi]

Izbjegavajte pisati cijele riječi velikim slovima[1]. To je dio opće internetske kulture. U suprotnom, čitatelj ima dojam kao da sluša viku. Kubura (razgovor) 04:13, 22. ožujka 2011. (CET)

Hrvatski jezik[uredi]

Information.svg Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pažnju na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju. Članak Russia Today, 21. ožujka 201. godine. Kubura (razgovor) 04:13, 22. ožujka 2011. (CET)

Prikaži[uredi]

Prikazi kako ce izgledati2.gif

Information.svgPozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju. [2]. Kubura (razgovor) 02:54, 30. travnja 2011. (CEST)

.[uredi]

pokušaću paziti na to :) MirkoS18 13:34, 30.04.2011.

Ne ide sve u poveznicu[uredi]

[3]. Kubura (razgovor) 02:54, 30. travnja 2011. (CEST)

Popis stanovništva 2011.[uredi]

Information.svg Zahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskom jeziku. Prvi rezultati popisa stanovništva Hrvatske 2011. nisu i konačni rezultati (podložni su promjenama) jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka. Konačni rezultati popisa bit će poznati po završetku obrade podataka Državnog zavoda za statistiku. Wikipedija je enciklopedija, cilj Wikipedije nije da prva objavi nepotpune podatke, taj primat obično pripada dnevnom tisku, stoga Vas molimo da ne dodajete podatke o popisu stanovništva za 2011. godinu sve dok ne budu objavljeni konačni rezultati popisa. Slobodni ste naravno dodati podatke o ostalim popisima stanovništva (od 1857. naovamo) za koje postoje službeni i konačni podaci, uz navođenje izvora kojim ste se služili - Wikipedija:Navođenje izvora.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 07:08, 30. studenog 2011. (CET)

Meni se učinilo na momenat kako je podatak greškom zadržan budući da je taj dio podataka već objavljen od strane državnog zavoda za statistiku. Ali ako je to službeni protokol pričekat ću da svi podaci budu objavljeni u svojoj konačnoj verziji. Pozdrav.--MirkoS18 (razgovor) 01:45, 1. prosinca 2011. (CET)

Wikipedija[uredi]

Mirko, da, možda postoji. Već je bilo predavanja o Wikipediji, uglavnom na fakultetima. Ako je krajnji cilj uređivanje na en:wiki bolje je kontaktirati suradnike koji doprinose tom jezičnom projektu, jer svaki projekt ima svoje posebnosti. Možeš mi detalje poslati na mail. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 20:35, 14. ožujka 2012. (CET)

Odgovor poslan elektroničkom poštom. SpeedyGonsales 11:13, 16. ožujka 2012. (CET)
Odgovor 2 poslan elektroničkom poštom. Smiley.svg SpeedyGonsales 17:14, 5. travnja 2012. (CEST)

Jezična inačica[uredi]

Information.svg Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pažnju na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.--Roberta F. 17:18, 27. travnja 2012. (CEST)

Mirko, nit je Kipar, nit su Ujedinjene Nacije, nit je Azerbejdžan, nit je Nahčivan, nit je Kosovo nepriznato... i tako dalje. Ljubazno te molim ne unosi netočne informacije na hr:wiki (što nisam jedina primijetila), jer se takvi prinosi smatraju vandalizmom. Lijep pozdrav --Roberta F. 18:13, 27. travnja 2012. (CEST)
Mirko, na žalost imam osjećaj da su tvoji doprinosi agresivni, jer napadaš i rabiš riječi koje nisu primjerene (što također nije samo moja procjena). O pravopisu ne ću raspravljati, jer se nema što, on je propisan. Tvoj doprinos nije bio konstruktivan i unosiš netočne podatke. --Roberta F. 18:35, 27. travnja 2012. (CEST)

Suradniče MirkoS18, ne samo što nisi unio riječi na hrvatskom jeziku, nego sam u tvom uređivanju našao nekvalitetne prijevode koji se ne slažu u padežu, mnoštvo je pasiva koji nisu u duhu hrvatskog jezika i tako dalje. A kad su takve stvari u pitanju, onda je bolje da nisi uređivao, jer si unazadio projekt, a kao, drugi bi trebali trčati za tobom i popravljati te tako obavljati posao koji uopće nisu namjeravali. S obzirom na to da bolje govorite srpskim, predlažemo Vam poći uređivati na taj jezični projekt, sr.wiki. Kubura (razgovor) 19:37, 29. travnja 2012. (CEST)

Narodna zastava Srba u Hrvatskoj[uredi]

Bok MirkoS18,

u izvoru koji si upotrijebio u članku Narodna zastava Srba u Hrvatskoj ne piše kako je ta zastava ista bilo kojoj drugoj zastavi. U prethodno navedeni članak si uvrstio datoteku neprimjerenoga naziva, te uz tu datoteku napisao pogrješan opis prikazane slike. Članak si nazvao pogrješnim imenom, budući se u odluci spominje kao Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Bilo bi lijepo kad bi se to ispravilo. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 17:50 (CEST)

Puce Prikaži kako će izgledati[uredi]

Prikazi kako ce izgledati2.gif

Information.svgPozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici, kao u članku Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.-- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 17:56 (CEST)

Lijepo si upućen na szr Razgovor:Popis nepriznatih država[uredi]

Tvojim pitanjima nije mjesto na Wikipedija:Zahtjevi i želje, lijepo si upućen na stranicu za razgovor pripadajućega članka tj. na Razgovor:Popis nepriznatih država. Molim te pročitaj WP:PDN i nemoj rabiti izričaj incident gdje mu nije mjesto. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 18:19 (CEST)

Wikipedija:Sažetak[uredi]

Information.svgZahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskom jeziku. No, kada spremate sadržaj članka i pritišćete tipku "Sačuvaj stranicu", molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "Sažetak" (koje se nalazi odmah uz tipku "Sačuvaj stranicu"). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju nedavno načinjenih promjena. Popunjavajući polje "Sažetak" pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke.-- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 18:28 (CEST)

Kosovo je priznata država[uredi]

Ne postoje apsolutno priznate države. Sjeverna i Južna Koreja se međusobno ne priznaju. Također, međunarodnopravno priznanje države ne postoji. Država kao subjekt međunarodnoga prava se učlanjuje u Ujedinjene narode, i ništa više od toga. Države članice Ujedinjenih naroda jesu u nekoj prednosti, ali time nisu stekle "međunarodno priznanje", već su značajnije postavljene u međunarodnoj zajednici. -- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 18:33 (CEST)

Popis nepriznatih država kao što i sam naziv kaže sadržava jedan oblik država, ali ne i Kosovo. Članak Popis nepriznatih država ne može biti u protuslovlju s člankom Kosovo. -- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 18:44 (CEST)
Upućen si na Razgovor:Popis nepriznatih država. -- Bugoslav (razg.) 27. travnja 2012., 18:45 (CEST)

Ista ili različita[uredi]

Velika je razlika između barjaka od bijele, crvene i čelikasto-ugasite svile, izreskanom na tri jezičca (Nov. sr. 1885., 43.) i nekih drugih barjaka. Tako odluka navodi ovako:

  • Zastava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj sastoji se od tri boje: crvene, plave i bijele. (čl. 7. Odluke, prva rečenica).

A već su i boje različite od ovdje prikazanih boja zastave Republike Srpske, te se i opis razlikuje.

Ako se pogleda Ustavni zakon o zastavi, grbu i himni Republike Srpske, koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 24. XI. 1992., proglašen Ukazom predsjednika Predsjedništva Republike Srpske, Radovana Karadžića. Broj 01-1825/92 od 3. XII. 1992., i tamo je opis drukčiji („Službeni glasnik RS”, 19/92). Vidi tekst Ustavnoga zakona i dopunu 125/08.

Piše i kako je danom stupanja na snagu prethodno navedenoga ustavnoga zakona prestala vrijediti Odluka o obliku i izgledu zastave Srpske Republike Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik srpskog naroda u BiH”, broj 6/92). Nisam uspio pronaći tekst Odluke. Naime na en.wiki piše kako je prethodno navedena zastava utemeljena 28. II. 1992., dok na sr.wiki piše kako je njezina uporaba počela 9. I. 1992. g. Dok bih ja zaključio kako temeljem Ustava Republike Srpske, zastava se uređuje samo ustavnim zakonom, te je prvi ustavni zakon o toj temi donesen 24. XI. 1992. i proglašen ukazom 3. XII. 1992.

Postoji i Zakon o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske 4/93.

Iz tiskopisa Gliše Elezovića Rečnik kosovsko-metohiskog dijalekta, Sv. I., izdanje Zadužbine Veljka Savića i Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1932., str. 415.

  • modar, modra, modro, prid. boje kao čivit: Modar od bića. – Modra mu snaga kaj futo. – Modri Me ime sela – Modri Potok i. s. – U V. i u RJA. 2. modar, modra prid.
  • modra ž. u boškačkom jeziku znači zlat. tur. lira, žuta medžedija.

Iz jednoga drugoga izvora, citiram: (...) indigo, koji je dolazio trgovinom s Orijenta, poznat je kod nast pod imenom »čivit« (tur.) i crnu boju (kara boja), koja se također uvozila.

„Boja narodna Srbska jest otvoreno – crvena, bjela i čelikasto-ugasita.” (Ustav, 1835.).


I kad se to sve skupa razmotri, dolazimo do nekoliko zanimljivih pitanja.

(1) Ako je po definiciji plava boja zastave Republike Srbije      onda se pitam, kakva je tek modra boja Face-smile.svg, i
(2) U onoj odluci o zastavi srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj piše kako je likovni prikaz sastavni dio odluke, to bi trebalo vidjeti, kako su tamo boje postavljene.
(3) Kad se uzme u obzir prikaz zastave Republike Srpske na službenim stranicama u Republici Srpskoj, vidi se da je ista na stranici Predsjednika Republike Srpske i na stranici Narodne skupštine Republike Srpske, te se razlikuje od tvoje datoteke. -- Bugoslav (razg.) 1. svibnja 2012., 00:24 (CEST)

Zapravo se morate više konzultirati s kolegom Bugoslavom.
Vrstan je znalac u tom području [5]. Prava je osoba za te stvari. On Vas može uputiti u dubinu problematike. Morate se više udubiti u sve detalje u koje Vas naš kolega upućuje. Nastojte nikako ne izgubiti nit kad Vam kolega objašnjava. Nakon toga ćete izaći prosvijećeni. Kubura (razgovor) 03:16, 1. svibnja 2012. (CEST)

Da[uredi]

...umalo da se pretvorimo u forum, no kolega korisniče na žalost nemam fotografije Vrginmosta, no pokušaću da pronađem. Čudi me da ovi koji obično ljeti odlaze u svoja sela ne islikaju malo ta mjesta, vidim da su u Baniji islikali mnoga sela, no na Kordunu ne. Inače ne znam zašto ti je moj zadnji komentar bio čudan? :) Kao što i sam reče ima tu svega od politike do nosanja tabli, ali to je život, takva je i Wikipedija, te glede toga mislim da je sve ovvo besmisleno dok živimo svoje male živote i svoje male radosti. Nikom neće zbog promjene imena mjesta faliti ništa, ali eto stalno panike. Valjda mi je pun kofer tog balkanskog folklora mi i vi, zaboravljajući da tamo negdje van Balkana postoje i neki "oni", a da je rat završio još kad ikad. Ja sam takav pa moram malo dodati i humora. Ne zamjeri. Da se vrati m na temu, dakle pokušat ću da pronađem, samo da vidim što je karakteristično za taj kraj osim Petrove gore koja je ipak više vezana za Vojnić ili Zrina koji je ipak više vezan za Dvor. Pozdrav momak i bilo mi je drago da smo se "upoznali". Piši se slobodno, što da ne.--Boris Godunov (razgovor) 23:09, 30. listopada 2012. (CET)

Zašto da ne[uredi]

samo kad je dobra energija među ljudima sve je ok. Hvala i pozdrav, laku noć želim.--Boris Godunov (razgovor) 23:28, 30. listopada 2012. (CET)

Dvojezični natpis[uredi]

[6] Ma eno, napisah. Znam kakvo je bilo ime. Hrvati sad žele drugo ime. Ne smeta me da Srbi neki toponim zovu svojim imenom. Svaki narod ima to pravo. Samo - tko traži prava, mora ih znati i priznati drugima.
Ako većina Srba u gradskom vijeću želi to ime, tko ima pravo ignorirati 4 milijuna Hrvata u R. Hrvatskoj?
No ima još jedna pravna šema koju se još nije iscrpilo. Radi se o tome da je Ustavni sud već jednom prije odbio ovu promjenu. I to je bilo za vrijeme kad je trećesiječanjska garnitura SDP-a, liberala i HNS-a bila na vlasti.
Izbjegavaj "možeš tamo pisati svoje uobičajene pamflete". Riječ pamflet je uvrjedljiva i omalovažava tuđi doprinos.
Evo definicije: "U pamfletu argumentacija, koja bi bila utemeljena činjenicama, stoji u pozadini."
A barem ću ti ja navesti citirane izvore. Ništa ti nisam izmislio, stoga promisli kad mi nešto spočitavaš.
Pretpostavit ću tvoju dobru namjeru i da nisi bio svjestan potpunog značenja riječi "pamflet". Ali pazi ubuduće kad netkome tako nešto kažeš. To je osobni napad.
Što se tiče POV-a: ako je nešto pisano s hrvatske točke gledišta (POV=point of view), ne znači da je netočno. To je točka gledišta koju se vrlo često u inozemnim medijima, znanosti i publicistici (i kod jugolijevih u Hrvatskoj) bezočno i besramno ignorira. Ništa od audiatur et altera pars. Praktično može se reći da ju se cenzurira i da publika često nema prigodu čuti drugu stranu. Kubura (razgovor) 03:59, 6. studenog 2012. (CET)

Latinizmi u hrvatskom i nesnalaženje[uredi]

Ne snalaziš se baš sa latinizmima u hrvatskom jeziku. Znaš li što zapravo znači riječ "plagijat" [7]??? Ne govorim da si ti plagirao, nego ako je suditi prema onom sažetku, ne znaš što ta riječ znači. Kubura (razgovor) 04:18, 26. veljače 2013. (CET)

Izbjegavajte vrijeđanje[uredi]

[8] Netočnosti i nedorečenosti nitko ne može izbjeći na Wikipediji.
No ovdje imate jedan drugi problem.
Nemojte govoriti Hrvatu ili osobi kojoj je hrvatski jezik materinski o "hrvatskom standardu srpsko-hrvatskog jezika". Ne postoji nikakvi "srpsko-hrvatski jezik". Hrvatski je jezik jezik za sebe, koliko god da je sličan i srodan nekim drugim slavenskim jezicima.
Da ne idem dalje u tirade i priče o razlikama, kojih je internet pun, reć ću Vam još jednu protegu problema.
Ta šema sa "srpsko-hrvatskim jezikom" predstavlja jednom Hrvatu ponižavanje i omalovažavanje. Teško vrijeđanje. Uvrjedu na nacionalnoj osnovi.
Simbolizira razdoblje nacionalne podloženosti, podređenosti, bacanja cijelog naroda i jezika u submisivni položaj. Stavljanje na silu u neku jezičnu zajednicu u koju Hrvati nisu htjeli ići niti žele biti (u njih ne ubrajam hrvatske jugounitarističke zanesenjake i jugozaluđeničke nametače vlastite volje svom narodu, niti one koji su zbog mane volje povlađivali toj politici).
Tako ni Domovinski rat Hrvatima nije bio samo radi očuvanja života, teritorija i materijalne baštine. Bio je i zbog prava Hrvata na zasebni nacionalni identitet i zasebni jezični identitet.
Možda to nisi znao, ali eto sad znaš. Kubura (razgovor) 05:13, 27. veljače 2013. (CET)

[9] "Lični stav". A nosni stav?
Nazovi ti svoj jezik kako hoćeš, ali ne miješaj Hrvate u to, pa bih te zamolio da izostaviš pridjev "hrvatski". Šta uvlačiš hrvatsko ime u to?
Čim se diraš Hrvatima u jezik, diraš u njih kao narod.
O "znanstvenicima" koji promiču centaursku tvorevinu mogu reći da brane ideološke "znanstvene" zasade iz 19. stoljeća, kad je "znanost" i "intelektualna elita" mrtva hladna "dokazivala" kako su neki narodi i skupine naroda niže rase (pa su tako ocrnjivali Slavene, crnce, Indijance i druge). Njemačka slavistika je baš gurala centaurske stavove s hrvatskim, a Marx i liberalni krugovi mrzili su Hrvate, ciljali su na hrvatsku zemlju, pa su svoje stavove prenijeli u svoja "znanstvena" djela, da bi stvorili podlogu za prisvajanje hrvatske zemlje. "Ako pogledate na kartu i vidite da Beograd leži tamo gdje se spajaju Dunav, Sava , Tisa i Morava, odmah ćete uočiti koji je to geostrateški položaj. Tko je onda lud da između Beograda i Zagreba odabere Zagreb. A lakše je imati i Beograd i Zagreb ako se tamo govori isti jezik"
Današnji znanstvenici koji brane deluzivnu tezu o tome jeziku brane svoja radna mjesta, jer kako priznati studentima da su ih lagali cijeli radni vijek. I to im masno naplaćivali.
Jezik opresije, nego što. Prvo, govorniku hrvatskog srpske su riječi strane, ne postoje u njegovom izričaju, tako da to uopće ne postoji u hrvatskom. Ako su koje zalutale u hrvatski, to je zalutala strana riječ, kao kad Šenoa rabi latinske izraze u svojim djelima (conditio sine qua non), no ne postoji hrvatsko-latinski.
Drugo, zašto je to jezik opresije, to je to što je u tom miješanju jabuka i krušaka, hrvatski degradiran na razinu nekog nazadnog, regionalnog izričaja, dok je srpski "točan, ispravan". A tko se tome suprotstavio dobio je etiketu komunista, a poslije 1941. nacionalista, reakcionara, ustaše, kolaboranta s nacistima, sve do oznake "nacifašist". Da se potlačeni robovi ne bi usudili dići glas za se i osloboditi se i da ih ne bi tko slučajno saslušao i zauzeo se za njih.
Sve skupa, taj je centaurski projekt bio međufaza zatiranja hrvatstva, zatiranja hrvatskog naroda i otimanja hrvatske zemlje.
Oruđe kojim su srpski imperijalisti gradili svoje carstvo na račun Hrvata. Jednom kad te srozaju na razinu "regionalnog neknjiževnog", na razini si Indijanaca i aboridžina koje su protjerali s vlastite plodne zemlje u rezervate u pustinji.
Stavljanjem jezika u razinu "neknjiževnog" ponizilo se Hrvate i stavilo ih se u niži red: usporedi kad je centaurski projekt nastao - 19. st., doba izmišljanja nižih rasa.
A da ti sad elaboriram gdje se sve imalo štetu zbog uporabe hrvatskog, iako se hrvatski uporabilo u Hrvatskoj, gdje je samo hrvatski službeni, trebao bi nam cijeli portal. [10] [11][12] Kubura (razgovor) 04:21, 1. ožujka 2013. (CET)

[13] Ta osoba koju ste spomenuli na razini je osobâ koje će reći bilo što i učiniti bilo kakvi nastrani performans, samo da bi se o njima govorilo i da bi skrenuli na sebe pozornost. Kubura (razgovor) 05:14, 1. ožujka 2013. (CET)

Zastavice[uredi]

Mirko, zastavice i grbovi u infookvirima o crkvama su nepotrebni, pa bih te molio da ih ukloniš. Hvala na razumijevanju.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 20:43, 30. ožujka 2013. (CET)

Netočnost[uredi]

[14] Mirko, Josip Pančić nije Srbin. Josip je Hrvat ([15] "srp. liječnik i botaničar hrv. podrijetla"), a to što je karijeru napravio u Srbiji, druga je stvar. Kubura (razgovor) 03:34, 24. travnja 2013. (CEST)

Srećko Bijelić je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih Srba u hrvatskom proljeću, bitan po tome što je razumio hrvatsku stvar, i koliko sam imao prigode pročitati, promišljao je na zdrav način budućnost Hrvatske i ulogu Srba u njoj. Da su nam svi Srbi bili takvi, danas bi nas bilo milijun i pol više u Hrvatskoj, svaki bi radni građanin sigurno imao u prosjeku 200.000 eura više u džepu (jer se ne bi potrošilo na neke nepotrebne stvari 1971.-1995.), agresije na Hrvatsku ne bi bilo (jer Srbija ne bi imala pomagače), a svjetsku bismo gospodarsku krizu promatrali kao nešto što se događa drugima i čudili im se kako su onamo uspjeli dospjeti.
Ondašnjim mentalnim higijeničarima i takvi su ljudi smetali, a za pobrojati sve etikete trebao bi nam portal. Kubura (razgovor) 04:31, 24. travnja 2013. (CEST)

Sramota je hrvatske države da osobe kao Bijelić nemaju spomenik, ulicu ili školu da se zove po njemu, dok se četničkim ustancima podižu spomenici i onda još cijeli državni vrh ide na ote obljetnice. A Bijelić pođe s ovog svijeta tiho, sramota koliko se je malo govorilo o njemu. Kubura (razgovor) 04:34, 24. travnja 2013. (CEST)

[16] Ustanak u Srbu je bio ustanak, ali ne antifašističkog predznaka kako si netko pridjeva. Njima je smetala Hrvatska kao takva.
Drugo, jedno je biti kritičan, ali nemoj govoriti nešto što nije istina. "Loš odnos prema manjinama". Nemoj igrati na distribuciju odgovornosti. Zna se točno koja se je nacionalna zajednica u RH u velikom broju dala izvana izmanipulirati, velikim dijelom i sama inicirati agresiju na Hrvatsku.
U Hrvatskoj nacionalne manjine nikad nisu bile problem. Romima u Hrvatskoj nije ništa gore nego drugdje. Kod nas ne vidiš Rome da pretražuju po smećnjacima, nego Hrvate. Spolne manjine su prihvaćene u društvu takve kakve jesu, jer je kod nas snažan rimokatolički odgoj: nitkog ne mrzimo i sedam duhovnih djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve Boga moliti.
Pusti šta pišu gluposti oni bezveznjaci iz profesionalnih aktivističkih udruga. Oni čine sve za novac, da im gospodar naredi da govore kako su kod nas ugroženi oni koji su zeleni i nose opeku na glavi, oni bi išli okolo opiturani u zeleno i to govorili.
Društvene nejednakosti u Hrvatskoj su kao i drugdje. Kome ne valja RH, neka ide u južnu Italiju ili bolestan bez novaca u SAD, pa će vidjeti što je nejednakost.
Nacionalne manjine u Hrvatskoj nisu nikad bile problem. Problem su si same stvorile samo one koje su kolaborirale s agresorima, okupatorima ili s hegemonskim (stranim) vladarima - a tako je svugdje diljem demokratskog svijeta. I zbog pripadnika koji su kolaborirali, plaća ceh onaj dio nacionalne manjine koji nije uprljao ruke: i to nije samo kod nas, nego svugdje. U smislu da im je nacionalno ime ocrnjeno zbog izdajnika, kolaboranata i agresora, pa sad moraju živjeti s tom sramotom, osjećajem neugode i nepopularnosti.
Sramota ne nestaje političkom željom domaćih i svjetskih moćnika. Prisilne ljubavi i prezastupljenost nacionalne manjine u vlasti radi demonstriranja sile ne rađaju ljubav, nego samo još veću sablazan, još veći otpor, i stvaraju osjećaj gađenja, kod nekih i odbojnosti, omraženosti, mržnje.
Sramota ne će nestati tek tako. To nestaje tek nakon više naraštaja.
Znaš i sam da u Kragujevcu postoji soba u kojoj Nijemci nisu dobrodošli. I da se preko pola stoljeća ondje održava Najduži sat povijesti. U Hrvatskoj se u Vukovaru ne održava najduži sat povijesti. Već 12 godina, zbog čijih interesa? Ljudima se pokazuje da domaće i inozemne interesne skupine i dalje aboliraju zločine nad Hrvatima i protežiraju agresora i okupatora. Kubura (razgovor) 05:59, 24. travnja 2013. (CEST)

Koje podatke ne unositi[uredi]

[17] Nemoj unositi ime ravnatelja. Stoga makni iz okvira taj redak, redak "ravnatelj". Da se radi o sveučilištu i o imenu rektora, pa još i nekako. Jedva bismo taj kriterij mogli nategnuti i do dekana na fakultetima. Malo tko može provjeriti sve podatke o ravnateljima gimnazija, a takvi su članci podložni vandalizmima. Kubura (razgovor) 03:41, 5. svibnja 2013. (CEST)

Nazivi crkava[uredi]

Mirko, nazivi članaka o crkvama se pišu u obliku "ta i ta crkva u tom i tom mjestu", a ne u obliku "ta i ta crkva, to i to mjesto". Članke koje si započeo sam premjestio, a ako je koji ostao, zamolio bih te da ga (ih) premjestiš pod odgovarajući naziv. Hvala na razumijevanju.--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 18:43, 20. prosinca 2013. (CET)

Sveučilište u Tirani[uredi]

[18] Mirko, ne piši svašta. Cijela Tirana ima 421.546 stanovnika, a ti si stavio da ima 114.000 studenata. Radi se o 14.000 [19], kako pišu albanske kolege. Kubura (razgovor) 02:43, 29. prosinca 2014. (CET)