Razgovor:Operacijski sustav

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Operacijski sustav.
Rad na člancima


(bez naslova)[uredi]

Hrvatski naziv je "operacijski sustav". Vidi na FOI, http://www.foi.hr/nastava/operacijski_sustavi/ Mir Harven 09:30, 16 Aug 2004 (CEST)

Imamo dva pojma operacija i operatino pa od njih tvorimo pridjeve operacijski i operativni. Oba pojma su hrvatska, ali se bitno razlikuju. Operacija može biti samo četiri i još neke pod-operacije koje ću napisati u zagradi. To su 1. medicinska (veterinarska) operacija, 2. vojna (policijska)operacija, 3. radna operacija i 4. matematička (logička)operacija. Drugih operacija nema. Operativno je nešto što je u stanju nešto izvršiti ili napraviti. Tako imamo operativni plan i program, operativni producent, operativno znanje, operativac = operativan čovjek, itd. U tu grupu spada i operativni sustav na računalu. On ne može biti operacijski jer nema veze ni sa jednom vrstom operacija ( ni vojnom ni matematičkom ni medicinskom ni radno-proizvodnom).

Primjeri:

točno: operacijski stol, netočno: operativni stol

točno: operacijska dvorana, netočno: operativna dvorana

točno: operacijski nož, netočno: operativni nož

točno: operativac, netočno: operacijac

točno: operativni sustav, netočno: operacijski sustav

točno: operacijska lista, netočno: operativna lista (odnosi se na listu s popisom radnih operacija npr. piljenje, bušenje, brušenje, spajanje varenjem itd.)

Iako se o ovome raspravljalo prije više od pet godina, htio bih nadodati sljedeće:
Mislim da bi se kod prevođenja engleskog izraza operating system trebalo usredotočiti na smisao tog izraza. Smisao je već napisan u članku (hrvatskom a još bolje u engleskom): OS je skup programa (programski sustav) koji upravlja hardverskim resursima računala kako bi omogućio ostalim programima (npr. korisničkim) da obavljaju svoje funkcije bez potrebe da oni sami izravno upravljaju hardverom. Dakle naglasak je da OS upravlja resursima, engleski: a system that operates resources ili operating system (engleski glagol operate može imati značenje upravnjanja/kontroliranja kao što navodi npr. Free Dictionary: 1. To control the functioning of; run: operate a sewing machine. 2. To conduct the affairs of; manage: operate a business).
Dakle, po smislu bi najbolje odgovarao izraz upravljački sustav iako se on nigdje ne koristi u stručnoj literaturi (studirao sam na FER-u pa sam donekle upućen). Vjerojatno bi se moglo prigovoriti da je taj izraz previše općenit jer računalo može imati razne upravljačke sustave. Dakle, ostaje da koristimo pridjeve operacijski ili operativni od kojih niti jedan u stvari ne odgovara smislu jer se operacijski odnosi na operacije a operativni na obavljanje rada. --Rprpr (razgovor) 16:50, 10. listopada 2012. (CEST)

Termin "Vanjska memorija"[uredi]

Primjetio sam članak Masovna spremišta podataka. Možda bi trebali ubaciti taj termin u uvod uz "Vanjske memorije".

Da li je to dvoje isto? Meni se čini da je vanjska memorija širi pojam od masovna spremišta podataka, koja (ako je vjerovati članku) "ne ovise o izvoru napajanja", za razliku od RAMa koji (ako se ne varam) jest vanjska memorija, ali najvjerojatnije nije masovno spremište.

Zna li netko terminologiju? --SvekY 02:42, 3. lipanj 2007. (CEST) --ispravljeno--SvekY 00:21, 7. lipanj 2007. (CEST)

U literaturi je pod vanjskom (eksternom) memorijom uobičajeno podrazumijevano isto što i sekundarna memorija iliti backing store (ovo potonje obično u kontekstu arhitekture OS kernela), na drugoj ili trećoj razini u memorijskoh hijerarhiji, ne pod neproširiva ne-unutarnja (interna) memorija prisutna on-die, kao što je u članku navedeno, i stoga bi tu lošu definiciju valjalo izmjeniti. Spremnik, spremište i sl. je sinonim za storage i više se odnosi na perzistentni nevolatilni (dakle neovisan o izvoru napajanja) medij za pohranu, za razliku od volatilnog kakav je RAM, i kakav se tip obično označuje kao memorija. No kolokvijalno se oba značenja uzajamno izmjenjuju, npr. USB stick se referira i kao storage device i memorija (štoviše, npr. Windows Vista će ga mountati kao ad-hoc proširenje primarne memorije). --Ivan Štambuk 12:17, 9. lipanj 2007. (CEST)

Spremnik ili spremište je viši pojam od memorije. Memorija = spremnik za podatke. Pomoću višeg pojma objašnjavamo niži pojam, ali tako da navedemo za što to služi. Tako kažemo rezervoar = spremnik za tekućinu, šaržer = spremnik za metke, silos = spremnik za žito, bačva = spremnik za vino itd. Najgore je kada kažemo samo spremnik, jer tada ne znamo za što taj spremnik služi. Problem je i kod izvedenica u dužim (proširenim rečenicama) npr. memorijski čip - kako ćemo to prevesti koristeći spremnik za spremanje podataka? Preferiram pojam memorija jer svi znaju što to znači. Vanjska memorija je točan pojam, a označava tvrdi disk, disketu, USB memoriju, CD, DVD. Tu treba razlikovati uređaje za čitanje/pisanje diskete ili CD-a ili DVD-a (oni nisu vanjska memorija), nego disketa, CD, DVD. RAM i ROM (EPROM) je unutarnja memorija.

Da li sam dobro napisao (još prije 2 godine) da u vanjske memorije spada RAM? --SvekY 01:04, 17. lipanj 2007. (CEST)

Operacijski/operativni sustav[uredi]

Važno!!! Sustav na računalu se mora zvati operativni, a ne operacijski. Operacijski dolazi od riječi operacija, a operacija može biti medicinska(veterinarska), vojna (policijska), matematička (logička) ili radna operacija (i više ništa). Zato kažemo operacijska dvorana, operacijski stol, operacijski nož itd.jer je vezano uz medicinku operaciju. Za ono što je operativno, a nema veze sa ovim gore navedenim operacijama (matematička, vojna, radna, medicinska) moramo koristiti pojam operativno (operativni). Primjeri: Operativni plan i program, operativna služba, operativac na terenu, operativni sustav na računalu, operativni producent itd. Operativno je nešto što je u stanju nešto izvršiti, a nema veze sa nikakvim o p e r a c i j a m a! I pojam operacija i operativno (operativa) potječu iz latinskog jezika OPERARE i oba se koriste u hrvatskom jeziku, ali imaju bitno različito značenje.

Još jedna greška! Krivo se stavlja spojnica (-) za ulazno/izlazne jedinice. Opet je pisao netko tko nema pojma o informatici. Ima toga i u udžbenicima iz informatike pa se i ne čudim previše. Treba razlikovati viši i niži pojam. Viši pojam je ulazno/izlazni uređaji (jedinice, naprave), a on se dijeli na niže pojmove: ulazne, izlazne i ulazno-izlazne uređaje. Monitor sa zaslonom na dodir može biti jedino ulazno-izlazni uređaj, a nikako ulazno/izlazni uređaj.

I još jedna greška!!! Zaslon (ili ekran) nije uređaj nego dio elektroničkog uređaja. Uređaj je monitor, a zaslon (ekran) je samo jedan njegov dio. Isto je i kod televizora. Ekran (zaslon) je dio uređaja koji se zove televizijski prijemnik.

Djeca koju učim često idu na Wikipediju i uzimaju informacije koje su netočne, a smatraju ih točnim. Dolazi do velike zabune zbog neispravnih i netočnih pojmova. Zato bih apelirao da iste ispravite. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.0.94.175 (razgovordoprinosi) učitelj-mentor Ljubomir Vidanović, prof.

U hrvatskom enciklopedijskom rječniku iz 2002. godine stoji: operativni sustav inform. 1. postupak nadzora nad svim sredstvima sustava za obradu podataka 2. glavni program koji upravlja radom računala s programskom opremom i omogućuje upotrebu drugih specijaliziranih programa (npr. Windows 95/98/ME, Linux i dr.) [instalirati ~ni sustav]; operacijski sustav; --Roberta F. 15:30, 12. lipanj 2007. (CEST)
Da, točan je prijevod engl. operating system operativni sustav ili operirajući sustav. To sam ne tako davno jednom wikipedistu već spominjao na suradničkoj. Da bi bilo operacijski sustav, na engl. bi moralo biti operational system, sl. kao što imamo operational research -> operacijska istraživanja.
Međutim, ovo nije ni prvi niti zadnji pogrješan prijevod stručnog termina iz engl. jezika koji se odomaćio. Možda je najzabavniji primjer onaj računalne lingvistike, koja bi se trebala zvati računska lingvistika, i koja otprilike ima veze sa računalima koliko i kozmologija sa telskopima :)
Operacijski sustav je naziv koji preferira Hišev Informatički rječnik (navedeno u referenci na članku), gdje je i naveden kao prvi (dakle normativan) prijevod. Taj naziv koristi i služeni kolegij na FER-u (i još nekolicini drugih faksova, na kojima vrli akademik Leo Budin predaje preko telelinka iz svoje prepisao-sam-cijelog-Silberschatza skripte) i tu priča završava. Wikipedija nije mjesto gdje će se propagirati naziv koji ne koristi referentna literatura i rječnici, ma koliko puta on bio ispravniji.
Za zaslon (display, screen) si u pravu - to je integralni dio monitora.
To za crticu u Ulazno/Izlaznim uređajima prvi put u životu čujem. Imaš li referencu na takvo nešto? Ja sam u tehničkoj literaturi uglavnom nailazio na sinonimne uporabe I/O, IO, i I-O (Input/output) jedinica=uređaja (unit, device). Što bi po tebi bio Ulazno-Izlazni uređaj koji nije Ulazno/Izlazni? --Ivan Štambuk 22:26, 12. lipanj 2007. (CEST)
"Operacijski" je vjerojatno nastalo prema analogiji s "operating room" = "operacijska dvorana". "Operirajući" bi bilo točnije prema značenju, a "operativni" bi na engleskom bilo "operative". --83.131.114.84 08:51, 13. lipanj 2007. (CEST)
Da, bilo bi najispravnije, iako hrv. jezik baš i ne voli participe prezenta u svagdašnjem govoru. Na engl. operating znači "koji je u učinku ili operaciji", "djelujući", a to je ujedno i jedno od mogućih značenjskih korištenja od engl. operative. Sad evo gledam na FOD, u tezaurusu je navedeno i kao jedno od značenja (četvrto od navedenih) od operational (operacijski), pri čemu su i operating i operative navedeni kao sinonimi, tako da ispada da je naziv IPAK donekle točan. Iako sam gotovo siguran da onaj koji ga je skovao definitivno nije imao to 4. značenje na umu ;) --Ivan Štambuk 14:02, 13. lipanj 2007. (CEST)

Ja sam učitelj-mentor Ljubomir Vidanović, profesor INFORMATIKE i takvi pojmovi su mi kristalno jasni i razgovjetni. I jedno i drugo je točno, samo ima različito značenje. I/O zanči da uređaji mogu biti ili ulazni ili izlazni, prema potrebi (modem, monitor sa zaslonom na dodir itd.), a I/O je viši pojam koji u sebi obuhvaća Ulazne, Izlazne i Ulazno-Izlazne (eng. I, O, I-O). Metematički gledano I/O = I + O + I-O. (Logički: izlazno/ulazni uređaji mogu biti ili ulazni ili izlazni ili ulazno-izlazni (i ulazni i izlazni)).Slično je i sa drugim pojmovima u hrvatskom jeziku npr. učenik/učenica što znači da je ili učenik ili učenica, dok elektro-toplinski uređaj označava pojam nekog uređaja koji je i električni i toplinski (oba dva odjednom).

Dakle po tebi je slash isključivo (ekskluzivno) ILI (tj. xor), a crtica uključivo (inkluzivno) ILI. Sve super, shvaćeno.
E sad te lijepo tražim na referencu za takvu definiciju, s obzirom da sam ja na jedno milijardu mjesta vidio da se / u I/O podrazumijeva inkluzivno i da označuje potencijalnost uređaja i kao ulaznog, i kao izlaznog i kao ulaznog-i-izlaznog.
Po mogućnosti nešto referentniju literaturu stranih autora. --Ivan Štambuk 08:32, 14. lipanj 2007. (CEST)

Odlično, baš tako kako si shvatio. Ja sam to na faksu (PMF, Strojarstvo) učio prije 25 godina i tada su to profesori tako objašnjavali, ali nije bilo literature na hrvatskom jeziku , pa su te pojmove profesori preuzeli iz stranih knjiga. Sve je bilo kristalno jasno i svi su koristili iste pojmove i izraze. Onada su došle promjene i demokracija pa sada svi misle da znaju hrvatski jezik i informatiku. Nema još jedinstvenog pravopisa za hrvatski standardni jezik, a kamoli stručni pojmovnik iz informatike. U tom vakuumu svi se snalaze na svoj način, kako znaju i umiju. Netko krivo prevede neki pojam, a onda ga neko drugi koristi u udžbeniku iz informatike po kojem djeca uče. Tako je i sa enciklopedijama i rječnicima. Zato je moja želja da se barem na Wikipediji ispravno postave i upotrebljavaju pojmovi iz informatike i tehnike. Tako bi Wikipedija bila referentna za sve ostalo, kada bi se podigla stručna razina, a to možemo jedino tako da ispravno koristimo pojmove. Evo još jednog primjera sa kosom crticom (/). Tvrdi disk služi za pisanje/čitanje podataka. To znači da ga u jednom trenutku možemo koristiti za pisanje, a u drugom za čitanje podataka. Znači, ili za čitanje ili za pisanje, kako nam je potrebno. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Basta (razgovordoprinosi)

Ljubomire, ne znam koliko je takva distinkcija danas relevantna, jer ja danas masivno u najboljim udžbenicima za arhitekturu računala (Hennessy/Patterson) i OS-eve (Tannenbaum, Silberschatz) vidim da se se isključivo rabi I/O kao generički naziv za bilo kakvu ulaznu ili izlaznu operaciju. U praksi je potpuno nebitno o čemu se radi, jer samo označuje smjer toka podataka na podatkovnoj sabirnici (data bus), odnosno čita li CPU podatak ili ga piše, ili to radi neki prateći modul (slave device). U oba je slučaj pristup sabirnici podataka ekskluzivan - u VNA arhitekturi se ne mogu simultano odrađivati ulazni i izlazni zahtjevi. Neki non-VNA sustavi (AS/400 npr.) mogu i takve stvari.
Osim toga, svaki npr. isljučivo "ulazni" uređaj kao što je miš ili tastatura mora do neke razine biti i izlazni (svijetleće LED-ice, mijenjanje stanja internih registara uređaja od strane jezgre OS-a kako bi mu se regulirala funkcionalnost), tako da je isključiva uporaba tog termina dosta mutna, kad već toliko cjepidlačimo.
Što želim reći? Pa to da se pitam ima li uopće smisla u kontekstu u kojem se danas rabi pojam I/O koristiti ujedno i oznaku I-O? Naime, svaki I-O uređaj radi nekakav I/O, bilo unidirekcionalno (half-duplex) bilo bidirekcionalno. Miš, tastatura...su I/O uređaji, baš kao i hard disk. I/O se danas rabi kao generički termin za bilo kakav tok podataka pri čemu se iz konteksta da zaključiti o čemu se točno radi.
Pogledaj npr. ovdje:
Wikicitati

„The term can also be used as part of an action; to "do I/O" is to perform an input or output operation”

()

.

Nemoj se ljutiti, ali wikipedija je bazirana na provjerivim referencama i nema mjesta ičemu što se može opisati kao "nezavisno istraživanje" ili "originalni rad", te ćeš stoga morati pronaći odgovarajuću referencu iz literature kako bi opravdao uvođenje koncepta U-I uređaja. --Ivan Štambuk 20:44, 14. lipanj 2007. (CEST)

Evo još nekih primjera za (/). Uređaj se može spojiti na AC/DC napajanje (ili istosmjernu ili izmjeničnu struju). Napon gradske mreže je 220/380 V (ili 220 V ili 380 V - ako se spoji faza i nula onda će biti 220V, a ako se spoje bilo koje dvije faze 380 V). U korisničkim programima imate pitanje Želite li spremiti podatke D/N (Y/N) gdje se očekuje upis slova ili D ili N. Nemoguće je upisati oba dva slova.

Evo još nekih primjera za (-). Zrakoplovom upravlja žena-pilot. (i žena i pilot). Pojam moralno-politički (i moralno i politički).

Evo jednog primjera za kombinaciju ( / i - ). Postoje radio-prijemnik, radio-predajnik i radio-prijemnik/predajnik. Svi pojmovi su vezani uz radio (za razliku od npr TV). Prvi je samo prijemnik, drugi je samo predajnik, a treći možemo koristiti ili kao predajnik ili kao prijemnik. Telefo je govorno-slušni aparat jer može i jedno i drugo. Netočno bi bilo govorno/slušni aparat.

Zato miš i tipkovnica spadaju u I/O uređaje (preciznije I uređaje), a pogrešno je da spadaju u I-O uređaje. Naravno u govornoj komunikaciji se kaže ulazno izlazni uređaji i nema razlike. Ne želim nikako cjepidlačiti i terati mak na konac jer to nema smisla, ali da se uvede malo reda i razliovanje višeg i nižeg rodnog pojma bi bilo poželjno (ali ne i neophodno). Zbog takvih stvari se uopće ne ljutim. Zapravo mi je drago započeti kritičku raspravu sa nekim koji se razumije u problematiku. To nije prirodni zakon da se nesmije mijenjati. Stvar je samo dogovora među ljudima kako će razlikovati neke pojmove. U jednoj novijoj hrvatskoj knjizi (začudo) naišao sam na ispravno korištenje tog pojma (baš ponukan Vašom sugestijom da pogledam malo po literaturi - zbog reference).

Pročešljat ću ovih dana našu noviju literaturu (koja mi je dostupna po knjižnicama) i ona 2-3 informatička rječnika koja postoje, baš me zanima ima li razlike u definiciji.
Razumijem ja da / označuje isključivost (ili jedno ili drugo), no samo naglašujem u kojem se smislu kratica I/O koristi danas, pogotovo u kontekstu internalija OS-eva. Nije uopće problem: ako imaš referencu, slobodno to dodaj u članak. Kvaliteta članaka na wikipediji baš i raste dodavanjem vanjskih referenci. Iskustvo je pokazalo da najnepristraniji i najkvalitetniji članci baš imaju najviše referenci, koji nastaju dugotrajnim diskusijama (npr. diskusija o članku o anarhizmu na engl. wiki ima 150-ak referenci i skoro 50 stranica razgovora :) --Ivan Štambuk 23:46, 15. lipanj 2007. (CEST)

Svaki udžbenik ili stručna knjiga iz bilo kojeg područja, a pogotovo enciklopedije i rječnici, moraju sadržavati jasne i razgovijetne pojmove. Ti pojmovi moraju biti kristalno precizni (točni, ispravno se njima koristiti) jer takve knjige služe kao referentne za sve ostale koji pišu nekakve radove u tim područjima (znanosti, nauke, umjetnosti itd.) ili tek uče i usvajaju znanja iz tih područja. Ako se tu pogrešno koristi neki stručni pojam dolazi do katastrofalnih posljedica jer se pogrešno uči djecu koja nekritički preuzimaju te pojmove. Još je veća katastrofa kada se oslanjanjem i vjerovanjem tim referentnim knjigama umnažaju greške. Dovoljno je da se u nekoj enciklopediji napiše jedan netočan pojam (ili podatak) pa da za vrlo kratko vrijeme bude napisano jako puno tekstova (knjiga, udžbenika, članaka u novinama, referata itd.) koji koriste taj netočan pojam (ili podatak). Nakon desetak godina dolazi do potpune pomutnje gdje većina ljudi ne zna što je točno, a što netočno. Zapravo oni su uvjereni da su nešto točno naučili i da pravilno primjenjuju svoje stečeno znanje. Što vrijedi za knjige, vrijedi i za tekstove na Internetu. Na Internetu je situacija još i gora jer se sistemom copy-paste potpuno nekritički preuzimaju napisani tekstovi, za koje se vjeruje da su potpuno točni, a nisu. Evo popisa najčešćih pojmova koji se zamjenjuju (brkaju) ili krivo koriste, a uočeni su u stručnoj literaturi i udžbenicima iz područja tehnike i informatike: (napomena: Svi navedeni pojmovi su na hrvatskom jeziku)

tehnika – tehnologija

informacijski - informatički – (informacija - informatika)

praktično – praktički

operacijski – operativni (operacija - operativa)

tok – tijek (prostorni pojam – vremenski pojam)

Netočno: dijagram tijeka Točno: dijagram toka

Netočno: obrada podataka je u toku! Točno: obrada podataka je u tijeku!

podatak – informacija

kritički – kritični (kritika - kriza)

ulazno-izlazni uređaji – ulazno/izlazni uređaji

U/I uređaji se dijele na U uređaje, I uređaje i U-I uređaje

izvorni program – izvršni program

spremnik – memorija

zaslon – monitor

elektronički – elektronski (elektronika - elektron)

elektronički element – elektronički sklop – elektronički uređaj

Pojam sklopovlje je šuplji pojam koji ništa ne znači jer više sklopova povezanih u cjelinu čine uređaj, a ne nekakvo sklopovlje. Pojam sklopovlje mogao bi se upotrebljavati jedino u situaciji da imamo nabacano mnoštvo različitih sklopova na jednom mjestu, koji nisu međusobno povezani (nesklopljeni). Sklopovlje = nesklopljeni sklopovi, sklopljeni sklopovi = uređaj.

motor – stroj – pogonski stroj – radni stroj

znanje – vještine

teorijska znanja – temeljna znanja

programi – datoteke

broj – brojka

tvrdoća – čvrstoća (točno: tvrdi disk i meki disk, netočno: čvrsti disk)

čelik – željezo

provrt – rupa

metali - kovine

Krivo napisani nazivi:

Netočno: Programski jezik Basic Točno: Programski jezik BASIC

Netočno: internet Točno: Internet

Osim toga, što se ne razumiju niti razlikuju pojmovi, još je više netočno objašnjenih pojmova. Oni su ponekad točno napisani, a ponekad nisu, ali nakon njihovog objašnjavanja nikome ništa nije jasno. Tako u jednom udžbeniku iz informatike za 5. razred osnovne škole piše da na hrvatskoj tipkovnici ima 32 naša (hrvatska) slova, a da u operativni sustav pohranjujemo nekakve podatke. Bilo bi smiješno da nije žalosno. To je čista sramota. Kada bih nabrajao sve greške koje sam uočio, mogao bi napisati stotinjak stranica. Toliko nestručnosti i neznanja ima u tim stručnim knjigama da čovjek padne u komu kad to pročita. Kada svi sve znaju onda se u praksi pokaže da nitko ništa ne zna. Ja ovdje govorim o elementarnim i osnovnim stvarima na nivou znanja učenika osnovne škole, koje bi trebao znati svaki informatički pismen čovjek.

Što sad učiniti? Kako popraviti katastrofalno stanje u ovom području? Da li vrijedi uopće pokušavati nešto raditi i popravljati? Meni ne pada na pamet da se petljam u medicinske ili glazbene pojmove jer to područje ne poznajem tako dobro. A vidite, ima ljudi koji znaju nešto malo pisati u Wordu pa misle kako znaju puno o informatici. Oni će se bez problema upustiti u pisanje knjiga i objašnjavanje pojmova, bez srama i stida. Osim toga jedan starogrčki filozof Heraklit je rekao: Jedan je meni kao tisuće, ako je najbolji. To je živa istina jer više može napraviti jedan Nikola Tesla nego tisuću inženjera elektrotehnike. Više je napravila Janica Kostelić u skijanju nego 1000 drugih skijašica. Za područje informatike i tehnike ja sam jedan od najboljih. Ne po velikom znanju, nego baš po objašnjenju pojmovima i razvrstavanju (klasifikaciji) i upotrebljavanju pojmova. Ima i boljih, ali do njih je teže doći. To znanje nije palo s neba. Uzrok je tome što desetak godina proučavam filozofiju (logiku), a tamo je POJAM zakon.

Nema neznanja samo iz informatike i tehnike. Nismo mi najgori. Evo jedne najveće gluposti i potpunog neznanja, da čovjek pukne od smijeha. Riječ je o famoznoj UN dijeti (90 dana dijete) o kojoj se sada jako puno govori i piše. Kako je nastao pojam. Tvorac te dijete ju je nazvao undieta (čitaj . andieta = ne-dijeta = dijeta koja u stvari i nije neka dijeta). Onda je neki pametnjaković to preveo sa UN dijeta iz čistog neznanja i to se proširilo na milion mjesta. Sada ljudi stvarno misle da je to stvarno izvorni naziv UN dijeta i da je ona nastala u ujedinjenim narodima. Zato treba ispraviti sve greške koje se uoče da se i informatičarima ne bi smijali.

Ja sam uvjeren da mogu najviše dati baš na polju pojmova i razvrstavanju viših i nižih pojmova jer sam tu najjači. Informatikom se bavim više od 20 godina. Osim što sam profesor informatike i tehnike, završio sam tečaj za Organizatora EOP (elektroničku obradu podataka što je više od programera). Programirao sam u programskim jezicima FORTRAN, COBOL, PL 1, na velikim kompovima i BASIC, Pascal, Clipper na osobnim računalima.

Zato predlažem slijedeći prijedlog kako bi radili što efikasnije: 1.Vi poskidajte sistemom copy –paste sve stranice iz Wikipedije u kojima se spominju gore navedeni pojmovi i kopirajte to u Wordov dokument. 2.Taj dokument napisan u Wordu pošaljite na moju adresu vljubomir@net.hr 3.Ja ću ispraviti i dopuniti ono što najbolje znam. Ono što ne znam i u što nisam siguran, neću dirati. Zatim ću vam tako prerađeni dokument vratiti preko e-maila. 4.Vi onda, ako mislite da možete još nešto dodati, dodajte i proširite koliko i kako najbolje znate. 5.Na kraju, to opet po sistemu copy –paste vratite na Wikipediju. Lijepo to povežite, ušminkajte, linkajte itd. Vi ste tu sigurno jači od mene jer duže radite na Wikipediji. Osim toga imate možda i malo više vremena i živaca, jer ja radim u školi, a sada je kraj šk. godine pa je i živaca i vremena jako malo. Ja u Vas imam povjerenja jer znate razliku između OR i XOR, a to mnogi autori udžbenika iz informatike ne znaju.

Operativni sustav[uredi]

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=201