Razgovor sa suradnikom:Basta
Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!
Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.
Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:
- Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
- Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? (vidi predložak desno)
- Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:
- postavite pitanje u Kafiću, odgovor će brzo stići
- spojite se na IRC (chat): wikipedia-hr
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić 
na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).
Molimo Vas ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja!
Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obavezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta.
Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licence za slobodnu dokumentaciju.
Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.
Još jednom, dobro došli!
- Duh Svemira 18:15, 12. lipanj 2007. (CEST)
Praktički i praktično[uredi kôd]
Nije baš isto:
pràktički
- u praksi, u provedbi čega [primijeniti praktički]
- razg. kad se bolje promisli, kad se sve uzme u obzir; stvarno, zapravo [to je praktički svejedno]
pràktičan
- a. koji se odnosi na praksu, koji je povezan sa stvarnim potrebama i mogućnostima b. koji daje prednost onome što donosi stvarne rezultate, od čega ima stvarne koristi c. koji se zna snaći u životu; snalažljiv, poslovan
- koji se odnosi na primjenu kakva znanja
- koji je primjenljiv; koristan, prikladan, podesan [praktičan izum]
U ovom se trećem značenju praktičan koristio ovdje:
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=August_Krogh&diff=prev&oldid=737185
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Problemska_nastava&diff=prev&oldid=737193
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meteorologija&diff=prev&oldid=737219
--Ivan Štambuk 08:46, 14. lipanj 2007. (CEST)
Najbolju razliku između ta dva bitno različita pojma dao je filozof Milan Kangrga u djelu Etika, gdje je posvetio cjelo jedno poglavlje toj problematici. Objašnjenje se može potražiti i u Filozofijskom rječniku. ispravno ga koriste u svojim dijelima i ostali filozofi (evo nekih koje sam čitao: Gajo Petrović, Ivan Supek, Rudi Supek, Predrag Vranicki, Branko Bošnjak, Danko Grlić) i od njih sam te pojmove i naučio razlikovati. Praktički ima veze sa znanjem, umom, razumom, stvaralaštvom i etikom. Pojam praktičan bi bio onaj koji je vezan uz snalažljivost po principu "Snađi se druže" ili "Tko je jamio, jamio" ili "Ostvarite u 10 koraka američki san". Oba pojma su u pravilna, ali imaju bitno različito značenje. Javila se čak greška u kvizu Kviskoteka kada je bilo pitanje Tko je napisao KRITIKU PRAKTIČNOG UMA? , a trebalo je biti KRITIKU PRAKTIČKOG UMA. Parktični um ne postoji, to je kao da se kaže drveno željezo.
Još sam naišao na slične graške kada se miješaju pojmovi kritički i kritični. Kritički je vezano uz kritiku, a kritično uz krizu. Ispravo je kritičko mišljenje, a netočno je kritično mišljenje. Ako je netko u jako lošem stanju ili situaciji onda se ispravno kaže da je u kritičnom stanju, a ne u kritičkom stanju.
Praksa (grč. πραξις - praxis) je djelovanje, proizvođenje i to materijalno, osjetilno. Čovjek je eminentno biće prakse i cjelokupna povijesna djelatnost čovjeka je praktička. Praksa se razlikuje od teorije koja se odnosi na nešto misaono, idealno, duhovno, opažanje itd. To nekadašnje (tradicionalno) razdvajanje teorije i prakse dijalektika ne odvaja, nego uspostavlja jedinstvo teorije i prakse. Samo uvjetno se može jedno ili drugo jače naglasiti. Kada se u novije vrijeme kaže da je nešto teorijsko misli se na teorijsko-praktičko, a kada se govori da je nešto praktičko misli se na praktičko-teorijsko. Puka teorija, bez primjene u praksi se ne može smatrati ni teorijom nego se odbacuje. Svaka teorija mora imati primjenu u praksi, a praksa se mora zasnivati na određenoj teoriji.
U hrvatskom jeziku razlikujemo dva bitno različita pojma vezana uz praksu. To su praktički i praktičan, a odnose se na praksu tj. neko proizvođenje ili djelovanje. Atribut praktičan ima "pasivo", a atribut praktički ima "aktivno" značenje (smisao, konotaciju). Zato uz pojmove vezane uz znanost, umjetnost, filozofiju, etiku te njihove podvrste i pojmove moramo koristiti isključivo "aktivni" pojam praktički. Evo nekoliko točnih primjera: praktička kemija, praktička medicina, praktička filozofija, praktički um. U ovim primjerima se naglašava praktička strana, za razliku od teorijske (npr. teorijska kemija) iako kemija ne može postojati bez jedinstva teorije i prakse. Greške se javljaju kada se zamijene atributi praktičan i praktički za gornje primjere. Ne postoji praktičan um ili praktična fizika. To je potpuno netočno. A pojmovi praktičnost i moralnost se čak uzajamno isključuju. Za praktičko djelovanje koje se odnosi na snalažljivost, spretnost, dovitljivost ili umješnost, dozvoljeno je koristiti atribut praktičan koji je i uobičajen. Evo nekoliko točnih primjera: praktički rad (praktičan rad), praktička vježba (praktična vježba), praktička nastava (praktična nastava) i slično. Za ove primjere je potpuno svejedno koji će izraz upotrijebiti. Dozvoljena su i točna oba.
Informatičko nazivlje[uredi kôd]
Zasad sam stavio ovdje - slobodno nadopuni prazne odsječke svojim objašnjenjima. Cilj je naime držati diskusije o pitanjima računarskog nazivlja na jednom mjestu, kao i diskutabilne prijevode engl. stručne terminologije. Kad stranica postane prevelika, budem je razbio sadržajno na po slovima. Kad uhvatim vremena dodavat ću objašnjenja svih pojmova koje smatram da se uobičajeno pogrešno koriste. Slobodno nadopuni popis svime što smatraš relevantnim :)
- Jedna greška kod tebe, gore u tekstu. Piše računarskog, a trebalo bi pisati računalnog - jer u Srbiji i Bosni kažu računar za računalo. Tako imamo računalo - računalni, računar - računarski, kompjutor - kompjutorski. To nije pojmovno već jezično pitanje i ja znam da je svi ti nazivi označavaju jedno-te-isto. Ali dobro je da jedan drugog možemo i na takve sitne pogreške upozoriti.
Što se tiče naziva kao što su operacijski sustav ili sklopovlje, koji su ušli u stručnu literaturu i rječnike iako tvorbeno loše/pogrješno aproksimiraju engleski izvornik, važno je zapamtiti sljedeće: Wikipedija nije mjesto za izvorna istraživanja. Zabranjeno je korištenje neologizama, pojmova koje autori izmisle i bilo čega što nije potvrđeno od treće strane, nauštrb uvriježene terminologije. Nazivi sklopovlje i operacijski sustav su nažalost ušli u stručni metajezik preduboko da bi ih se iskorjenilo (operativni sustav Hišev Informatički rječnik čak ni ne navodi nažalost :().
--Ivan Štambuk 17:27, 18. lipanj 2007. (CEST)
Računarstvo/računalstvo[uredi kôd]
U vezi računarstvo/računalstvo pogledaj Računarstvo ili računalstvo - imali smo već prije diskusije o ovome i suština je sljedeća: računarstvo je (pogrješan - trebalo bi "računstvo") prijevod od engl. computing. To se najbolje odražava u engl. nazivu Fakulteta elektrotehnike i računarstva - Faculty of Electrical Engineering and Computing.
Ja sam 99.99% siguran da je netko skovao naziv računalstvo samo zato jer je pomislio da je to iz srpskog računar...kad ustvari korijen dolazi od računati. Tu sam argumentaciju u nekoliko navrata čuo iz prve ruke o trenutnog dekana FER-a Vedrana Mornara.
Nažalost, taj je pojam ušao u nazive nekoliko studija na fakultetima, udžbenike...ja sam računalstvo viđao jako rijetko - tu i tamo u kojoj knjizi (Primijenjeno računalstvo) ili nazivu programa nekih srednjih strukovnih škola.
Također je možda i bolje naglasiti osnove same discipline, a to su teoretski principi računanja koje je neovisno o korištenom alatu, ne sam alat. Računalo je samo jedan računski model, i uzdizati ga na tron do te mjere da cijela struka po njemu dobije ime je ipak malo previše. Alan Turing je u svojem On computable numbers..., a koji je utemeljio cijelu disciplinu, rabio riječ computor isključivo u smislu osobe koja računa. Tek su pola stoljeća kasnije došli otkriće bipolarnog tranzistora, IC i informacijska revolucija koja je computer science vezala za popularnu definiciju računala. Informatika, Informacijske tehnologije i sl. termini su nešto drugo - računarstvo je u svojoj srži strojno nezavisna disciplina. --Ivan Štambuk 19:20, 19. lipanj 2007. (CEST)
Najbolje bi bilo kada bi ljudi bili pametni i prekinuli to bespotrebno nadmudrivanje. To iscrpljuje informatičare od osnovne škole do fakulteta. Najbolje bi bilo da se zove INFORMATIKA. Sadašnje stanje je da se taj predmet u osnovnoj školi zove INFORMATIKA, u srednjoj školi RAČUNALSTVO , a na fakultetima kako-gdje. Još ako se uvede računstvo ili računarstvo, bit će veselo.