Razgovor:Podrijetlo Hrvata

porijeklo->podrijetlo

Zar ne bi trebalo glasiti: "Podrijetlo..."? Kamarad Walter 15:16, 30. studeni 2007. (CET)

---

Meni se osobno riječ porijeklo više sviđa, a i lakše se izgovara. Stavi redirect, ili preimenuj ako ti smeta. Obje riječi se koriste u modernom hrvatskom. U svakodnevnom govoru nisam čuo da nitko koristi podrijetlo (ipak, ja sam u Zagrebu, pa mogu biti pristran!).

Google:

porijeklo  201 000
podrijetlo  75 600

--dnik 15:37, 30. studeni 2007. (CET)

---

Pa zar u te rezultate nije uključen i srpski i crnogorski i bošnjački jezik (i Srbi i Crnogorci i Bošnjaci govore ijekavicom)? Trebao bi probrati ta tri jezika iz tih rezultata, pa bi dobio stvarnu sliku. Koliko sam imao prigodu čitati hrv. knjige, novine i časopise, ovdje je na snazi "podrijetlo". Kamarad Walter 16:20, 30. studeni 2007. (CET)

---

Google (samo .hr domena):

porijeklo site:.hr    140 000
podrijetlo site:.hr   127 000

Dakle, više izjednačeno, ali porijeklo još uvijek vodi. IMHO, podrijetlo je isto OK, ali je malo arhaična riječ, koja se koristi u "superhrvatskom hrvatskom", kao i nazočan, glede, promidžba... sve su to riječi koje imaju zamjene koje su običajnije u svakodnevnom govoru; za ilustraciju, iz novina:

Google (domena www.jutarnji.hr):

porijeklo site:www.jutarnji.hr    448
podrijetlo site:www.jutarnji.hr   368

Naravno, u nekim drugim listovima, omjer može biti drugačiji. Ali, Jutarnji je najčitaniji "ozbiljni" dnevni list.

--dnik 23:48, 30. studeni 2007. (CET)

1. Google nije kriterij
2. Naši novinari su polupismeni, a jutarnji nikako nije ozbiljna novina, barem po pitanju pravopisa

---

Nađite nekog tko je stručan i pitajte, umjesto da nagađate. --Pancho W. Villa (razgovor) 12:30, 1. prosinac 2007. (CET)

---

Samo sam htio ilustrirati da se riječ porijeklo itekako koristi. Upotreba neke riječi je jako velik argument da bi je i ja upotrijebio. Na osnovu čega će stručnjak dati mišljenje? I koji stručnjak? Ne misle svi isto...

Google sam koristio za brzu statistiku, možemo i Hrvatski nacionalni korpus.

IMHO, Jutarnji je ozbiljna dnevna novina (dobro, Novi List je isto dobar). Samo usporedi s 24 sata...

--dnik 17:55, 2. prosinac 2007. (CET)

O Googleu su kao nekakvom kriteriju primjedbe dane u tekstu prije.
Što se tiče novina, zar ti naše novine uzimamo za ozbiljno po kvaliteti?
Pa novinari (i tiskovni i televizijski) pravidu teške gluposti.
Nekin saborskim zastupnicima ne znadu izgovorit prizime sa pravilnin naglaskom (govoridu krivo: Tonći Tad˝ić, a triba izgovorit Taadić), a o imenima mista da ti i ne govorin (evo jedne česte pogrješke: po RTV-u govoridu Šestaaaanovac, a triba izgovorit Š˝est˝anovac).
Dalje, ako ćeš bedastoće iz tiska, koji ti je "mjerodavan", pogledaj ove od zadnjih godina:
- "...morski pas, ta riba ili sisavac..."
- "trudna kobila"
- "sobica (ženka soba, op.č.) je rodila mlade"
Evo ti literatura:
Govorimo hrvatski, jezični savjeti, biblioteka Hrvatski radio, Naklada Naprijed, Zagreb, 1997., str. 123, članak "Porijeklo, podrijetlo", ISBN 953-178-079-0.
U zaključnoj rečenici tega članka imaš i rasplet svega ovega.
Oba oblika postojidu u hrvatskom. Ali, "Sada kada možemo slobodno birati, vagati što nam bolje odgovara, kada možemo iz obilja hrvatskog jezičnog fonda odabrati za normu ono što je samo naše i tako stvarati razlike od istočnih nam susjeda - izaberimo svoje. Dakle, podrijetlo.". Kubura 18:16, 2. prosinac 2007. (CET)

---

Sada kada možemo birati, volio bih da se prestanemo stalno osvrtati natrag prema istoku i krenemo prema zapadu :) --dnik 19:47, 2. prosinac 2007. (CET)

Nemojte prema zapadu! A šta ćemo mi Hrvati na istoku? Nemojte nas zaboraviti!
Kakvogod prepucavanje padalo između Hrvata u Hrvatskoj, uvijek završi o pričama o prirodnoj težnji zapadu, tisućljetnoj uljudbi, odnosu Zagreba i Splita, o Hercegovcima i što znam sve ne, autocesti, konjima, kužnoj prasadi, danima narcisa i krznima kojekakve živine, a nas Hrvate Bunjevce i Šokce opet se zaboravilo (:( ... Kamarad Walter 13:11, 3. prosinac 2007. (CET)

Bliski istok

Shvatio si metaforu :) Ne! Nobody is left behind. Mislio sam na osvrtanje u strahu od mitskog (jugo)istoka i prošlosti. Jasno da svi idemo zajedno.

Inače, ako Hrvati (Bunjevci, Šokci) preferiraju podrijetlo i to je argument. Po meni je bolje da si složimo kako nama bolje odgovara, a ne bilo kako, samo da je različito od Srba, ako je moguće.

Lijep pozdrav ne baš tako dalekom istoku,

--dnik 21:55, 3. prosinac 2007. (CET)

Promjena u "podrijetlo"

Hoćemo li više raditi na tome?
Usput, ako ćeš uzeti za mjeru, zašto se nije navodilo tjednik za kulturu, "Hrvatsko slovo", ili časopise "Fokus" ili "Hrvatski list"? Kubura 10:46, 10. prosinac 2007. (CET)

Ja ću još raditi na članku, kada skupim neke materijale koji mi trebaju i dobijem mišljenje nekih ljudi. Što se tiče naziva članka, možemo ga preimenovati i odmah.

Naravno da ima i časopisa u kojima se koristi samo jedna varijanta. Ako većina misli da je bolje podrijetlo nego porijeklo, nema problema.

Lijep pozdrav,

--dnik 11:02, 10. prosinac 2007. (CET)

Nove poredbene obavjesti

Kao sadanji štilac ter bivši suradnik Wikipedije (do lani) dajem Vam poneke korisne informacije:

• 1. Uskoro - za koji mjesec izlazi dosad najveća monografija (780 str.) o hrvatskom iskonu pod naslovom: Rani Hrvati (genetika, etnokultura i prapovijest do stoljeća VII.) - zbornik tri simpozija 2001.- 2006, čija obilna dokumentacija će niz pitanja iz gornjeg članka razjasniti ili čak promijeniti.
• 2. Paralelno s ovim - od jeseni 2007, već postoji i druga specijalna, nacionalna Hrvatska Wiki-enciklopedia ili WikiCro (Horvatska Wikislavia) na adresi: hr.volgota.com (ne ulazi se direktno - otvara se izvan Wikipedije): u njoj je već poredbeni GNU-članak 'Podrietlo Hrvata' koji je uglavnom sažeti izvod iz gornje monografije.
• 3. Nakon Nove god. 2008, počinje s javnim izlaženjem i treća specializirana, Jadransko-čakavska Wiki-enciklopedija (WikiCha) ili službeno: Čakavsko-adrianski velikaz (bold = mjesto naglaska). Ovdje je već spreman iz iste monografije, sličan detaljniji izvod na čakavici 'Zaćalo Harvatjeh', napose o iskonu južnih Crvenih Hrvata (uključivo čakavce), ter o podrietlu glagoljice i ranohrvatskog pomorstva. Ovi čakavski wiki-članci su posebno relevantni, jer se objavljuju tek nakon strukovne i jezične recenzije specialista.

Kolegialni pozdrav, --Wikislav, 25. 12. 2007. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.3.165 (razgovor • doprinosi) 01:18, 26. prosinac 2007

---

Lipo, zahvaljujem! --dnik ► 01:33, 26. prosinac 2007. (CET)

Iliri su svi romanizirani(Vlasi) tako da je glupo stavljati posebno istaknutu kategoriju 'neromaniziranog ilirskog stanovništva' na našem prostoru.

primjedbe

Bok! Ko prvo mislin da nije baš točna odredba da su Iliri romanizirani Vlasi. I Iliri i Vlasi su vrlo složeni pojmovi. Al ok, to san samo vidio sad na dnu razgovora pa san se osvrnul na to; ne bin se upuštal u to dalje.

Tel bin pohvalit nastojanja u vezi ovog članka, samo ča mi se čini da se malo njih javilou vezi teme. Uglavnom pišu o podrijetlu ili porijeklu. po meni porijeklo je za stvari i životinje, a ljudima bi više pasalo podrijetlo.

Ako ikad članak i završiš, mislin da će uvijek morat ostat otvoren za promjene, pa i značajne, te nove dokaze ili činjenice.

Mislin da se kod analize Hrvata kao naroda ( ne nacije ) radi konstantno jedna velika pogreška. Ona je ponovljena i kod one genetske analize. Naime, uvijek se ograničava na Hrvate u Republici Hrvatskoj, a to je tek jedan dio naroda Hrvata. Zato te upozoravam da biš trebao izmjenit jednu točku u svom članku u kojoj piše otprilike "podrijetlo (u genetskom smislu) današnjeg stanovništva Hrvatske, koji se smatraju Hrvatima". To će obuhvatit samo dio Hrvata jer Hrvati, silom povijesnih događaja, ne žive samo u Hrvatskoj, gotovo ih je polovina izvan Hrv. Naročito bi se trebalo obuhvatit Hrvate u BIH, Vojvodini, Gradišću, Moliseu.

Iman i dvi pohvale; videl san va članku dvi rečenice koje se inače susreću preretko: 1. da nijedan povijesni izvor iz 6. i 7. st. ne spominje doseljavanje Hrvata nego samo Slavene, 2. da se Hrvati kao politička nacija formiraju tek u 19. st.- sve se današnje euro nacije formiraju tek sredinom 19. st. u građanskim revolucijama i današnji pojam nacija odgovara tek pojmu od 19. st. na dalje. Prije toga je pojam bio bitno drukčiji i kompleksniji. Pozdrav i želje za uspješno dovršenje članka. --Bzmarko (razgovor) 18:20, 12. studenog 2009. (CET)

Iliri, Vlasi, točno. Članak treba dorade. Što se tiče porijekla-podrijetla o tome se može raspravljati, meni se kao običnija riječ čini porijeklo, nikad nisam čuo da netko u svakodnevnom razgovoru koristi "podrijetlo", ali u krajnjem svejedno. Svaki članak je uvijek otvoren za dorade, to je smisao Wikipedije. Što se tiče porijekla stanovništva, za sada su analize samo rađene za Hrvate iz Hrvatske. Svakako je potrebno još istraživanja. Osim toga mnoge stvari su još nepoznate. Svi Hrvati u Vojvodini, BiH itd zbrojeni su možda 20% ukupnog broja Hrvata. Što se tiče rečenice da nijedan povijesni izvor ne spominje Hrvate u 6. i 7. stoljeću vjerujem da ti je svakako poznata teorija i da se Hrvati doseljavaju oko 800. godine, ili se na neki način "pojavljuju" (npr. osvajaju vlast kada nestaje avarske vlasti). Nedavno sam stavio oznaku "radovi" jer mislim članak treba dosta preoblikovati. Budući da nisam povjesničar, baš mi i ne ide jako glatko... tvoji doprinosi i sugestije su naravno jako dobrodošli! lp dnik ► 10:11, 13. studenog 2009. (CET)

DAI

Vidim da je sporno da se navede da DAI nije sačuvano u originalu, kao što je spomenuto i za domaće izvore (Trpimirova darovnica iz 852. godine.

S obzirom da se Markus cg1 i Zeljko ne slažu da bi to trebalo da bude u članku, mogu li pružiti ovde svoje argumente?

S poštovanjem, --SavoRastko (razgovor) 21:31, 6. lipnja 2011. (CEST)

9 teorija o podrijetlu Hrvata

Dodati u članak? ??

Skitsko podrijetlo, Gotsko podrijetlo, Ilirsko podrijetlo, Slavensko podrijetlo, Saramansko podrijetlo, Autohtono hrvatsko podrijetlo, Iransko podrijetlo, Bugarsko podrijetlo i podrijetlo s prostora rijeke Labe. Setenzatsu.2 (razgovor) 15:29, 28. kolovoza 2021. (CEST)

7 plemena ?

7 plemena, Kukari, Lobelići, Kosenčani, Muhlogorići, Horvatinići, Tugomirići i Bužani, što su sebe nazivali Hrvati. bili "u vezama" s Gotima. sposobni u bitkama kao Goti, i bili "u vezama" s njima pa su ih mnogi susjedni slavenski narodi nazivali Goti. Tu bi moglo biti smjeme teorije o Gotskom podrijetlu. Setenzatsu.2 (razgovor) 15:35, 28. kolovoza 2021. (CEST)