Razgovor:Povijest Dubrovnika

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Povijest Dubrovnika.
Rad na člancima
Pismohrane:


O "pokatoličenju"[uredi kôd]

Pazi ovo. "Radoslav Pavlović ustupa Konavle Dubrovčanima, do sredine 15. st. bit će pokatoličene." Ovdje je katoličanstvo došlo znatno prije. I susjedna Crna Gora ima katoličku povijest prije srpskih osvajanja, a istočna je Hercegovina popravoslavljena za turske vlasti. Kubura (razgovor) 07:18, 23. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Valja razlikovati vraćanje katoličkih krajeva koji su pali pod vlast inovjernih vladara pod vlast katoličkog vladara. Ako je inovjerni vladar zavladao nekim krajem i pokušao uspostaviti svoju vjeru ondje, to ne znači da je i uspio. Imaj na umu i kriptokatoličanstvo: to je kad stanovništvo za zavarati inovjernog vladara prema vanka ispovijeda vladarevu vjeru, a u obiteljskom krugu njeguje katoličku vjeru. Kubura (razgovor) 07:22, 23. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Konavle su bile dio srednjovjekovne bosanske države i tamo su prije potpadanja pod dubrovačku vlast živjeli bogumili. U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim periodima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog perioda su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome.

--August Dominus (razgovor) 15:00, 27. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Veliki je dio današnje Hrvatske bio pod srednjovjekovnom bosanskom državom. Bogumilstvo je bilo rašireno ondje, no to ne znači da je bilo i jedinom vjerom niti da je bilo dominirajućom. Neki autori čak poriču bogumil=bosanski krstjanin.
Može se govoriti o iskorjenjivanju bogumilstva iz nekih krajeva. Druga je stvar reći "pokatoličiti neke krajeve", kao da u ono vrijeme nije bilo katoličanstva ondje. Jer, ne zaboravimo mogućnost da je bogumilstvo supostojalo usporedno s katoličanstvom.
U jednom sam radu (ne mogu se sjetiti autora) pročitao razmatranje mogućnosti da je bogumilstvo bilo elitističko, da su samo gornji slojevi bili vjernici te vjere. Kubura (razgovor) 06:48, 28. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Ovo nema veze sa Srbima. Dubrovnik je hrvatski i nrma veze sa Srbima. Lijep pozdrav.-- Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:45, 24. kolovoza 2018. (CEST)[odgovori]

Dodatne opaske u komentarima[uredi kôd]

Dodatne opaske unio sam kao komentar u članak. Molim te, ne diraj ih, služit će nam kao podsjetnik za ispuniti nedostajući dio cjeline. Kubura (razgovor) 07:27, 23. svibnja 2013. (CEST)[odgovori]

Nad cijelim člankom ne treba stajati predložak točnost jer nailazim samo na tri Kuburine bilješke vezane uz najnovije doba, a i one se ne odnose na samu točnost podataka, nego se želi neke događaje dodatno razraditi. Kad bi netko vidio predložak, pomislio bi kako cijeli članak vrvi neistinama, a ustvari samo neki najnoviji događaji nisu dovoljno razrađeni.

--August Dominus (razgovor) 11:30, 2. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Trebalo bi profiltrirati cijeli taj tekst koji si nakrcao.
Problem je kod tebe Auguste što neke pute beskritično preuzmeš neke netočne izvore, a takav je bio slučaj članka o Tomi Aleksi Dundiću [1] (njega sam se odmah sjetio), a mislim da ima još takvih slučaja, samo ih se ne mogu odmah sjetiti. Kubura (razgovor) 07:19, 3. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Preraditi tekst[uredi kôd]

Tekst je potpuno stilski neujednačen, prepun netočnosti, podatci su nabacni, često se nepotrebno ponavljaju. Tekst bi trebalo UREDITI ili napisati novi. Tommy130275 (razgovor) 14:43, 19. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Samo glede navođenja pravnih izvora (Statut, zakonske knjige) vlada potpuna pomutnja, pogotvo kad se navode i latinski i/ili talijanski nazivi istih. Što je to "Stonski statut"? Postojale su samo Stonske uredbe (Ordines Stagni), kakvi su to carinski zakonici (ili što već?) Lastova i Mljeta, kad su postojali statuti i Lastova i Mljeta kao samoupravnih universitas unutar Republike. Ovo su samo primjeri. Tommy130275 (razgovor) 14:51, 19. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Da, netko je dio gore navedenoga ispravio prema mojim ispravcima, sad sam pogledao. Ali, tekst je i dalje, u najmanju ruku, potpuno KONFUZAN. Tommy130275 (razgovor) 14:55, 19. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Zanimljivo je kako se u nabacanom tekstu, za Statut iz 1272., kao najvažnija odredba (među osam knjiga!), navodi institut vražda koji se primjenjivao "kad bi Dubrovčanin ubio Srbina i obrnuto". Ima tu još mnoštvo besmislica, potpunog nepoznavanja pravne i politološke terminologije, osobito termina državnopravne povijesti (spominjanje "mudraca", to su valjda sapientes iz kojih se razvija Vijeće umoljenih - Consilium rogatorum, no to nije baš tako jednoznačno) ... Tommy130275 (razgovor) 00:13, 20. rujna 2015. (CEST)[odgovori]