Razgovor:Ravnoteža (mehanika)

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ravnoteža (mehanika).
Rad na člancima
Pismohrane:


Prigovor o prepisivanju[uredi kôd]

Članak je prepisan, od prve do posljednje riječi, iz Hrvatske opće inciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52003— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.245.10 (razgovordoprinosi) 14:08, 18. rujna 2015.‎

  • Da, točno. Ravnoteža je jedan od osnovnih pojmova u mehanici. I teško je naći u literaturi neko objašnjenje. Ustvari HE je samo vrlo dobar izvor, a kada pronađem nešto drugo u drugoj literaturi ja ću to ubaciti. Upravo ubacujem puno osnovnih pojmova u fiziku i strojarstvo, čime se uglavnom bavim. Pitanje je samo da li želimo osnovne pojmove u Wikipediji ili ne. Po meni je glupo pisati o nekim svemirskim letjelicama, što izvode čuda, a nisi objasnio osnovne pojmove. To nema smisla. A tih osnovnih pojmova je puno. Recimo, najopširniji predmet na strojarstvu su Elementi strojeva (ili Strojni dio u Wikipediji). Znate koliko tih elemenata ima, pa mali milijun. A od njih se sačinjavaju složeni i veliki strojevi. Pa o elementima strojeva bi mogao godinu dana što pisati. Ali onda nema vremena za kvalitetne članke. Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 10:02, 19. rujna 2015. (CEST)[odgovori]


    • Tekst koji je iskorišten u ovom članku nije tvoj, preuzet je bez pitanja, dakle ukraden. Ako ne znaš naći literaturu o nekoj temi onda o toj temi nemoj pisati. Neznanje nije opravdanje za krađu.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.245.10 (razgovordoprinosi) 14:41, 21. rujna 2015.
  • Ne slažem se. Kako piše u predgovoru HE: "Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima)." (http://www.enciklopedija.hr/predgovor.aspx) Kako se može nešto ukrasti što je besplatno? Znači HE je samo jedan od izvora, a kad nađem još nešto ubacit ću, kao recimo o Stabilitetu broda na primjer. Vrlo bitna stvar u brodogradnji. O neznanju govori više od 1700 mojih članaka, koje većina suradnika podržava. Da ih ne podržava, ne bi ni pisao.... jer zarade nema.... to vam je valjda jasno. Samo podrška suradnika mi daje pravo da nastavim dalje. A za ostale vrijedi stara arapska poslovica: "Dok karavana (Wikipedija) prolazi, psi laju". Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 15:17, 21. rujna 2015. (CEST)[odgovori]


  • Mislim da vi od stabla ne vidite šumu, pa bi vas molio da pažljivije pročitate: besplatno dostupna i komunikacijski otvorena.... i nemojte izigravati nekog pravnika... Osim toga, ja sam ovim samo proširio krug čitatelja (korisnika). Zašto ograničavati korisne podatke, na primjer, djeci u školi. Neka djeca budu pametnija. Ili vama više paše doba inkvizicije i spaljivanja knjiga. Dobro razmislite kad ponovno odgovorite. - Mmarre (razgovor) 20:13, 22. rujna 2015. (CEST)[odgovori]
"Mislim da vi od stabla ne vidite šumu, pa bi vas molio da pažljivije pročitate: besplatno dostupna i komunikacijski otvorena"
"besplatno dostupna" znači da se može besplatno čitati, "komunikacijski otvorena" znači da ih možeš kontaktirati ako treba.
"ja sam ovim samo proširio krug čitatelja (korisnika). Zašto ograničavati korisne podatke, na primjer, djeci u školi. Neka djeca budu pametnija. Ili vama više paše doba inkvizicije i spaljivanja knjiga.
Standardna bezobrazna opravdanja kojima se služe pirati i drugi kradljivci tuđeg rada i truda, ovdje nisu primjerena.
"Dobro razmislite kad ponovno odgovorite."
Probaj bar malo razmisliti prije nego odgovoriš.
Umjesto što citiraš ono što nema nikakve veze s onime što želiš dokazati neprimjerenim izjavama, pogledaj ovo:
"Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Članci se ne smiju objavljivati u tiskovnom ili elektroničkom obliku kao cjelovite i posebne publikacije bez pismene suglasnosti Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Sva autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža." (http://enciklopedija.hr/upute.aspx)
F karlo (razgovor) 15:03, 23. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Odgovor na pitanje postavljeno u Kafiću:

Pod korisnim poveznicama u predlošku "Slobodna uporaba" navedene su enciklopedije Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" s kojih se može preuzimati sadržaj.

Konkretno, za Hrvatsku enciklopediju, na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx stoji klauzula "Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža." Kako je u članku naveden izvor, znači da je članak prepisan u skladu s tom klauzulom.

Za suradnika Mmarre: preporučam stavljanje spomenutog predloška iz koga se osim izvora vidi i klauzula na osnovu koje je sadržaj preuzet, za sprječavanje budućih ovakvih nesuglasica.

Lp,  • Bonč (razgovor) • Ako želiš čovjeka nahraniti, ne daj mu ribu, već ga nauči pecati. •  16:22, 23. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Nisam pravnik ni zaposlenik Wikimedije da bih mogao dati univerzalan odgovor na pitanje iz Kafića: Je li sintagma "besplatno dostupna i komunikacijski otvorena" ujedno i dopusnica za totalno preuzimanje tekstova bez pitanja?, ali kao administrator koji često pomaže i upućuje suradnike, mogu dopuniti gornji odgovor kolege:
  • Na vrhu svake stranice koju bilo koji suradnik uređuje jasno piše: Sadržaj koji krši autorska prava bit će obrisan.
  • Na dnu svake stranice koju bilo koji suradnik uređuje jasno piše: Pritiskom na "sačuvaj stranicu", neopozivo ste suglasni da svoje doprinose objavljujete pod uvjetima iz licencije Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL.
  • Ovo dvoje trebalo bi biti samo po sebi jasno, jer čim ste snimili pitanje u Kafiću ako niste ćoravi morali ste vidjeti te dvije poruke.
  • Ove dvije poruke općenito znače da je sve što snimate na Wikipediju:
    • ili vaše djelo
    • ili je objavljeno pod slobodnom licencijom sličnom ili istom kao što su dvije gore navedene licencije
    • ili je potpuno slobodno (javno dobro)
  • Od ova tri samorazumljiva slučaja postoje dva samorazumljiva odstupanja:
    • citiranje, Wikipedija je (opća) enciklopedija koja nije ograničena prostorom onoliko koliko su ograničene papirnate enciklopedije, pa je citiranje često ne samo dobrodošlo, nego je čak nužnost kako bi se zadovoljila smjernica Wikipedija:Navođenje izvora, što je pak druga rečenica koja piše na vrhu svake stranice koju bilo koji suradnik uređuje: Enciklopedijski sadržaj mora biti provjerljiv sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora. Za citiranje je dovoljno navesti izvor teksta.
    • Mnoge internetske stranice danas dopuštaju ograničeno ili neograničeno prenošenje njihova sadržaja uz navođenje izvora i obveznu poveznicu na izvor.
Ovo zadnje radi i LZMK, a mi dopuštamo takvu uporabu teksta obično u opsegu citiranja. Ne potičemo niti dopuštamo kompletno prenošenje ničijih cijelih internetskih stranica dok su god te stranice objavljene pod licencijama nesukladnim licencijama Wikipedije.
Na kraju, ako se radi samo o novom iskopiranome, istovarenome i nesređenome tekstu bez poštivanja uvjeta uporabe, takav tekst brišemo u najkraćem roku ako nas se upozori, ili obično u roku 2-6 tjedana, jer imamo takvu proceduru za nesređene članke. Ako se radi o sređenom tekstu uz poštivanje uvjeta uporabe, koji je možebitno dopunjen pa se ne može tvrditi da se radi o istom odnosno identičnom tekstu, prigovor je besmislen.
Suradnike molimo da možebitne članke koji su u prvom stanju dovedu u drugo, ako se to ne ostvari takve članke redovno brišemo već zato što su nesređeni, kao što sam već napisao. Ako dakle vidite na Wikipediji neki članak koji je identičan nekom članku negdje koji je zaštićen autorskim pravima i ne smije se kopirati molimo budite toliko dobri pa sredite naš članak tako da se autorska prava ne krše. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 21:09, 23. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Obavijest[uredi kôd]

U Kafić je stavljena obavijest o dobivenom odgovoru LZMK-a. Mislim da je sad sve jasno i da je ova tema zaključena.  • Bonč (razgovor) • Quod licet Iovi, non licet bovi. •  15:14, 28. rujna 2015. (CEST)[odgovori]