Razgovor:Split

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Split.
Rad na člancima


Zar čak toliko o 2000 godina starom gradu?

Mirno napiši više! --denny vrandečić 20:48, 18 Feb 2004 (CET)


Lijep i simpatičan, te nadasve lepršav članak o Splitu. Sviđa mi se, iako je malo prelokalpatriotski obojen. No sve u svemu, s guštom sam ga pročitao.
Ali dragi prijatelju, u dijelu o sportu stavljaš poveznice na neka, globalno beznačajna sportska imena: neki Cikatić, neki Andrijašević, neki Žaja (za tog, pak, nikad čuo); a izostavio si blistava imena: pok. Zlatko Celent i Duško Mrduljaš, "dvojac sa" - bronca na OI u Moskvi 1980., i braća Nikša i Siniša Skelin, "dvojac bez" - srebro na OI u Ateni 2004.). To su daleko, daleko veća i značajnija sportska imena i za Split i za Hrvatsku od tih nekih kavgadžija. Zato sam bio slobodan dodati njihova imena.
Sa štovanjem Green

Komentar[uredi]

Dosta je toga izostavljeno, pogotovo što se tiče slavnih osoba umjetnika, slikara ( Anđeo Uvodić,Ivan Mirković,Vasko Lipovac,Josip Botteri-Dini,Matko Trebotić),glumaca ( Zvonko Lepetić, Milan Štrljić,Nives Ivanković, Josip Genda, Arijana Čulina, Bruna Bebić-Tudor ,Ratko Glavina, Zoja Odak itd. ), redatelji ( Vanča Kljaković, Branko Karabatić, Neni Delmestre, kipara ( Toma Rosandić, Kažimir Hraste, Kuzma Kovačić ),pisaca ( Marko Uvodić, Ante Tomić, Jurica Pavičić, Boris Dežulović znanstvenika ( Miroslav Radman ) pa i sportaša ( Celent, Mrduljaš, braća Skelin itd.).U Splitu je rođen utemeljitelj bečke operete Franz von Suppe, a Ivan Meštrović je Splitu ostavio monumentalnu galeriju sa više svojih radova.Primjetio sam npr. da su kod opisa nekih drugih gradova kao slavne osobe spomenuti i pobjednici natjecanja za barmene ili čak supruge slavnih osoba! Čini mi se da je to napravljeno samo da se nabroji što više osoba, bez obzira što se neka od tih imena potpuno deplasirana. Nema uopće nikakve riječi o muzejima, galerijama, sveučilištu i pratećim institucijama i slično. Unatoč opširnosti članak je dosta površan.


Clanak je pretrpan imenima kao ni jedan drugi. Sto se tice povrsnosti, samo naprijed, slobodno popravite clanak. --195.29.145.165 11:30, 20. travnja 2006. (CEST)

Stagnacija grada...[uredi]

Pa kako grad neće stagnirati kada se svi pravi i veliki projekti a priori odbacju umjesto da se razmisli o njima. Kada govorim o projektima mislim konkretno na: 1. JEGABov kompleks koij se trebao graditi na raskrižju Velebitske i Vukovarske u sklopu kojega je trebao biti poslovni toranj veličine 240 metara i 35 katova; 2. projekt WTC koji je Splitu trebao donijeti ad hock zapošljavanje tisuća ljudi, a sve je trebalo biti smješteno u 2 tornja od po 30 katova svaki, a koji je se trebao graditi na trsteniku 3. projekt AFCO - svima dobro poznat. 4. projekt grad na splitskom dijelu Čiova 5 metro koji se planira još od sredine 70ih,U samome gradu su pod zemljom napravljene čak 4 postaje, samo treba postaviti šine i eto možda u prvoj fazi samo povezati rubne dijelove katastarske općine Split a kasnije i cijeli plan ostvariti - Aerodrom-Split-Omiš

Zgodno bi pristajao stavak u kom bi bila navedena stara splitska prezimena kroz povijest grada tpilic

Dioklecijanština[uredi]

Da se Splićanima od prije 200 god. dignit, rekli bi: "ovi današnji su svi niki idolatri, s ovin Dioklecijanon, mauzolejin, triklinijin, vestibulin, peristilin...". I s "Dioklecijanom" koji se svaki dan pojavljuje na Pločati Svetog Duje(!) odjeven u odoru kakvu car Dioklecijan uopće nije nosio (!)... itd.;)

Danas popularno, posvemašnje "dioklecijanjenje", osobito kroz novinsko - turističke napise i djelovanje, nije pravi izraz splitske baštine. Split jest tijekom cijele svoje povijesti živo njegovao predaju o caru Dioklecijanu kao jedan od glavnih izvora svoje baštine, pa je treba i dalje njegovati. Ali danas, sudeći po popularnoj svijesti, ispada kao da se u Splitu, nakon što je samo kojih 200-tinjak godina doista bio carskom palačom, slijedećih 1500 god. ništa nije događalo. (Od toga, doduše, nisu sasvim bile imune ni neke istinski "velike glave" poput don Frane Bulića koji je predlagao rušenje skoro pola (živog grada) Splita kako bi se pokazali i obnovili (mrtvi) ostatci Dioklecijanove palače!)

Predlažem suradnicima da članke na Wikici vezane uz splitsku povijesnu i kulturnu baštinu malo više usmjere na vrijeme trajanja Splita kao živoga grada. Monumentalnih carskih rimskih građevina ima po čitavome prostoru nekadašnjeg Rimskog carstva, ali među njima je jedino Split prerastao u grad (jedinstveni, "najlipši" i "najluđi na svitu"...itd.). Dakle, vrjedniji je živi grad Split (koji se uselio u antičke spomenike, davši im život, te koji je izgradio predromaničke, romaničke, gotičke, renesansne i barokne itd. spomenike) i njegovi ljudi kroz povijest, negoli mrtvi ostatci kakvih (vrjednijih i ljepših) ima posvuda na prostorima nekadašnjeg Rimskog carstva.Čouk (razgovor) 00:45, 4. rujan 2008. (CEST)

OSTALO VEĆ NENABROJENO[uredi]

1. S "Dioklecijanom" koji se svaki dan pojavljuje odjeven u odoru kakvu car Dioklecijan uopće nije nosio - napokon još netko to primijetio.

2. Autor je pobrkao aglomeracijsko područje sa metropolitan područjem. Ne da to nije isto, nego nema nikakve veze jedno s drugim. Autor engleske verzije je to pametko razdijelio, a i spomenuo broju koju je MUP objavio sa 1.1.2007. (http://en.wikipedia.org/wiki/Split_%28city%29).

3. zašto se ne spominje kako i na koji način su nacionalisti (ujedinitelji) došli na vlast u Splitu?

dalje neću jer ne bih mogao dovršiti do sutra — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Vedranko10 (razgovordoprinosi) 10:50, 10. lipnja 2010.

1) Nebitno za članak.
2) Ne miješaj englesko nazivlje sa hrvatskim. U hrvatskim se školama uči o urbanoj aglomeraciji, a ni o kakvom "metropolitan"-području. Pogledaj srednjoškolske udžbenike.
3) Koji nacionalisti? Koji ujedinitelji? Budi jasan. Kubura (razgovor) 01:44, 27. lipnja 2010. (CEST)

Balkanski fašizam[uredi]

Vidim da admin Kubura pokušava uvesti neki novi izraz u enciklopediju. Naime jedina dva spomena ovog izraza za šestosječansku diktaturu je on upisao u tom članku i sad u ovom o Splitu. Ne vjerujem da će prihvatiti opasku da nameće novo izmšljeni izraz u enciklopediju al sam imao potrebu to komentirati. Naravno ne mislim da su Banovina Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija bile jako daleko od fašizma po današnjim standardima, kao što svi znamo ubijali su, zatvarali i proganjali komuniste istim žarom kao i svi ostali fašisti, a i imali su rasne antisemitske zakone u školstvu, Vlada Cvetković Maček zabranjuje i sindikate, i naravno potpisuje Trojni paket sa Njemcima... no to ih ne čini ništa posebno drugčijima od većine drugih europskih zemalja u tom trentuku pa to nije posebnost nit Balkana nit je na ekstremnoj razini fašističke Italije i nacističke Njemačke.

S obzriom da sam ovoliko komentirao samo jedan izmišljeni izraz ne znam koliko je pametno da nastavim dalje komentirati ostatak revizionističkog prikaza povijesti Splita koji se klasičnom tehnikom selektivnog prikaza, preuveličavanja i brisanja ključnih podataka ustvari prepisuje privatni sukob s komunistima nekakvog Frane Barasa te daje potpuno neujednačen pogled zaboravljajući stotine žrtava fašizma i tisuće boraca a želeći za luksuzom dok razrušeni grad skapava od gladi. Par djelova je blago rečeno gnjusno, posebno oni koji etiketiraju prognanike iz zapaljenih partizanski sela, a koje se prikazuje kao niža bića. Da ne duljim ako želite saznati istinu o povijesti Splita od 1941-1945 ne čitajte ovo ruganje s wikipedijom i pročitajte par činjenica iz Ratne kronike Splita. http://www.ratnakronikasplita.com/kronika/1941

  • 12.500 boraca, partizana, od toga 6150 omladinaca i 1130 žena;
  • više od 1500 poginulih boraca i 266 umorenih, strijeljanih, obješenih Splićana. U Spomen-kosturnici na groblju Lovrinac, na 11 ploča urezana su imena 1853 poginula Splićana u toku NOB-a na antifašističkoj strani;
  • oko 10.000 Splićana prošlo je kroz okupatorske zatvore u Splitu, gdje je, npr., samo u zatvoru Sv. Rok bilo zatvoreno 15.465 osoba iz Splita i okolice;
  • oko 5000 Splićana internirano je u razne talijanske, njemačke i ustaške logore, od kojih se nepoznati broj nije nikada vratio živ u Split;
  • više od 1500 izbjeglica iz Splita (u studenome 1943. na srednjodalmatinskim otocima bilo je registrirano 1495 splitskih izbjeglica), od kojih je najveći dio, njih 1392, bio u izbjegličkim logorima u Italiji i El Shattu;
  • bilo je oko 1000 civilnih žrtava ovog surovog rata – oko 500 je poginulo u zračnim bombardiranjima grada, a oko 500 je umrlo od gladi i zaraznih bolesti, kao posljedicama ratnih prilika u kojima su živjeli stanovnici Splita;
  • na tisuće i tisuće aktivista, ilegalaca, znanih i neznanih, koji su svakodnevno, u okupiranom gradu, »glavu nosili u torbi«, kao i onih građana koji su materijalno pomagali NOP. Računa se da je jednih i drugih bilo oko 15.000;
  • u neprijateljskim vojnim formacijama bilo je: u ustašama 50, domobranima 50 i u četnicima 45 Splićana (podaci iz travnja 1944.).

Gornjim podacima nije potreban nikakav komentar ali, ipak, ovdje ističemo samo dio izvještaja ustaške nadzorne službe iz svibnja 1944. g., koji kaže: » … da je 95% Splićana uz NOP … i da bi, npr., u Gradskom poglavarstvu Splita trebalo uglavnom tražiti ljude koji ne surađuju s partizanima, a ne one koji surađuju…«. --Čačvina (razgovor) 23:29, 17. prosinca 2015. (CET)

Nima Splita do Splita[uredi]

Koja riječ o tome. Javlja se dosta često kad se govori o Splitu.213.149.61.162 22:29, 11. listopada 2018. (CEST)