Razgovor:Zemljopis/Zemljopis vs. geografija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pismohrana:

Ono što meni nikako nije jasno, nakon svih ovih rasprava koje sam pročitao na wikipediji (a pročitao sam prije svega ovo, pa ovaj e-mail, pa razgovor na Conquistadorovoj suradničkoj stranici, kao i arhivu ove rasprave) zašto se na ovoj wikipediji preferira zemljopis pred geografijom? Meni je jasno da je u duhu hrvatskog jezika i da treba preferirati hrvatske riječi pred tuđicama, ali zar je hrvatska wikipedija isključivo jezična wikipedija? Ili o stručnim temama ipak treba davati prednost mišljenju i stavu te struke?

Ja sam naletio barem na tri suradnika koji ili studiraju geografiju ili su je završili i koji su svi od reda bili za geografiju. Meni osobno je draži pojam zemljopisa pred geografijom. Ali stvari govore sljedeće:

Wikicitati „1. (ob.) nastavni predmet koji obrađuje raširenost i međusobnu povezanost prirodnih pojava i čovjekova rada na površini Zemlje
2. v. geografija

dok za geografiju dalje sljedeće:

Wikicitatiznanost koja proučava površinu Zemlje, prirodna dobra, razdiobu na zemlje, države i narode [fizička geografija; politička geografija; ekonomska geografija]; zemljopis”
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka daje za natuknicu zemljopis sljedeće:: zemljopis --> geografija, a Enciklopedija JLZ nema natuknicu zemljopis (što je razumljivo)
  • ako je za vjerovati suradniku Mir Harvenu (a nema razloga za nevjerovati mu)
    Wikicitati „Nažalost, bizarna je činjenica da su "geografi" pobijedili "zemljopisce". Babić veli u "Hrvanjima hrvatskoga" da je sad općeusvojeno "geografija". Također-to su istoznačnice, kao i povijest i historija. Ne znam kako je došlo do "geografizacije" (svakako preferiram "zemljopis")-no, što je, tu je. Sustavnosti radi, bolje je rabiti "geografija" u nazivcima, iako je dobro staviti "zemljopis" u samom tekstu. Mir Harven 16:37, 12 Apr 2005 (CEST)”
    [1]
  • također u gore spomenutom e-mailu dobivenog sa zadarskog sveučilišta (e-mail je iz 2006.) stoji:
    Wikicitati „Oko toga dvoji i sama struka. Višedesetljetna prepucavanja otprilike su završila sljedećim epilogom: geografija se kao pojam koristi u znanosti te sveučilišnoj nastavi na geografskim studijima u Zagrebu i Zadru, dok se zemljopis koristi za naziv nastavnog predmeta u svim osnovnim i nekim srednjim školama.”

Kao što nisam vidio uvjerljivi argument geografa zašto geografija i zemljopis nisu istoznačnice, tako ne vidim uvjerljive argumente zašto ići protiv struke na ovoj wikipediji i ne dopustit da se barem glavni članak zove geografija umjesto zemljopis--Suradnik13 (razgovor) 15:42, 9. rujan 2008. (CEST)


Hvala na ovako kratkom pregledu stanja koje je trenutno u Hrvatskoj i u kojem je pokazano da je preferiraniji termin geografija. Činjenica je činjenica, te je objektivna koliko god to drugi osporavali i pravili se slijepima. Želim razjasniti jednu stvar, a to je da zemljopis također predstavlja termin koji treba uvažiti te bi ga trebalo navesti u glavnom članku o geografiji/zemljopisu, ali upravo zbog same sustavnosti čitave znanosti i njezinih disciplina prikladnije je koristiti termin geografija. Ne znam kako netko može koristiti argument da se to njemu sviđa ili ne sviđa, ali trenutna situacija oko naziva članaka i kategorija posljedica je uglavnom suradnika koji imaju veće ovlasti, a čiji je argument (bio i još uvijek jest) da se njima geografija jednostavno ne sviđa. Zapravo ne znam kako netko na wikipediji kao jednoj od enciklopedija, ne može pogledati i uzeti u obzir druge enciklopedije koje je i Suradnik13 naveo pa da mu to bude dovoljan razlog oko imena. Nažalost, mnogi vide ovo pitanje kao akademik Babić koji cijelu bizarnu činjenicu vidi kao pobjedu jednog termina. Pa nitko nikoga ovdje ne pobjeđuje, sve je ovo već dogovoreno, pa ako netko ne može izgovoriti npr. hidrogeografija ili zoogeografija stvarno ne znam što takvoj osobi reći.

Administrator Dtom je uklonio argument koji sam napisao zato jer je najlakše pametovati a ništa ne raditi. Budući da je on admin, valjda mu je to bio dobar razlog uklanjanja argumenta, kojeg ja ne mislim vraćati natrag. Ali moram reći kako sam ja, na njegovu žalost ili sreću, radio i imao više uređivanja i pisanja članaka nego što ga neki sadašnji admini imaju, a napisao sam 9 članaka koji su označeni izabranim člancima (ukupno ih je 165), te pokrenuo jedan projekt koji se svakodnevno vidi na glavnoj stranici. Također, kad sam mislio srediti geografske članke i kategorije, bio sam spriječen, ali nisam ustrajao jer ipak nisam admin i protiv njihovih blokiranja i ostalih opstrukcija ne bih mogao. Stoga sam odustao od pisanja i dobru volju preusmjerio u druge stvari. Posljedica toga je da nitko dosta dugo vremena ne piše o geografiji, a i oni koji su htjeli nakon mene nešto pisati ubrzo su, nažalost, krenuli mojim stopama. Nadam se da će stvar krenuti s mrtve točke, jer nečiji hirovi samo onemogućavaju korisnike ove wikipedije da saznaju masu stvari na koje imaju pravo znati. Štoviše, jako je zanimljiva činjenica na wikipediji kako se pojedinim adminima ne proturječi na njihovim područjima, jer zna se kakav postupak slijedi. Ipak, pojavili su se i drugi admini od kada sam bio aktivan na wikipediji, tako da se možda stvar i promijeni. A do tada po ne znam koji put srdačan pozdrav s time da se nadam kako će netko dati magarcu infuziju da živne. Možda Dtom, nikad se ne zna.

Administrator Dtom je uklonio doprinos neprijavljenog suradnika jer je cilj bio napad na sve i svakoga a najmanje se govorilo o geografiji i zemljopisu. Pljuvanje po svemu i svakomu ne vodi nikamo.--D tomAero-stub img.svg 17:29, 9. rujan 2008. (CEST)

78.2.9.32 17:09, 9. rujan 2008. (CEST)

Ako si ti suradnik čiju sam suradničku stranicu spomenuo, onda mi je djelomično razumljiv ovakav stav prema administratorima. Međutim, moram reći da generalno nisi u pravu (sad ne govorim o geografiji i zemljopisu) kad govoriš protiv administratora na ovoj wikipediji, a naročito nisu u pravu kad spominješ Dtoma. Na ovoj wikipediji ne postoji samo pitanje geografije i zemljopisa, a administratori pokrivaju sva područja.
Sve u svemu, meni bi bilo drago da se prijaviš i kreneš pisati članke. U međuvremenu možeš navratiti na IRC (a možeš me kontaktirati i emailom) --Suradnik13 (razgovor) 18:03, 9. rujan 2008. (CEST)


Ja ne govorim protiv administratora i moja namjera nije klevetanje drugih. O drugima govore njihova djela, a ja sam samo napisao kako nije u redu da netko tko ima veće ovlasti od drugih sabotira tuđi rad, zato jer se njemu ne sviđa koji se termini koriste. Pa ako netko misli da sam ja u krivu što se tiče uporabe geografije, neka bude dosljedan i šalje svim drugim udrugama, organizacijama i urednicima enciklopedija kako su i oni u krivu što koriste riječ geografija. Meni je najviše žao što su neki suradnici koji nisu nimalo doprinijeli geografskim temama počeli provoditi diktaturu zbog ovlasti koje su imali. Budući da nisam bio admin, nisam se hito suprostavljati, iako će se potvrditi da su u svojim nastojanjima bili u krivu. Nadam se da se sada ne ljute što sam napisao da su (bili) u krivu, ali to je jedina istina. Koliko su ustrajali u svojoj samovolji govori i trenutno stanje na wikipediji. Čak i kad je uveden u HNOS i kad je zemljopis preimenovan u geografiju, iako se predmet u stvari nije promijenio, ali je postao dosljedan terminima u ostaloj stručnoj literaturi, nekima je ponestao i argument zemljopisa kao naziva predmeta u osnovnim školama. Nije mi jasno kako već par godina admini nisu poduzeli ništa što se tiče ove ogromne kategorije i doveli sve u red. Mislim da je sve što sam do sada napisao točno, jer ako nije onda neka mi netko objasni zašto je ovakvo stanje na wikipediji. Međutim, nekima je problem reći oprostite bio sam u krivu jer se nisam dovoljno informirao o temi i onda se događaju ovakve stvari. Ja ne tražim da mi se itko ispričava, nego samo da se konačno sredi ovo pitanje. Stoga ponavljam, napravite vi ili dopustite meni (iako bi mi bilo draže da to vi učinite, da me ne optužite za vandalizam) da sredim kategorije na wikipediji koji se tiču geografije. U glavnom članku treba navesti termin zemljopis kao sinonim geografiji, ali kategorije, portal i slične stvari svakako trebaju nositi naziv geografija.

Suradnik13, meni bi također bilo drago pisati članke na wikipediji, ali ako ću ih pisati, a drugi revidirati, onda neka netko drugi bude marioneta. Članke sigurno neću pisati dokle god se ne riješi trenutno stanje. Jedino tražim dosljednost termina na wikipediji, a ako to nekome ne odgovara neka i dalje provodi svoju volju nad drugima.

Dtom, oprosti ako te dirnulo što je malo članaka o politici wikipedije na hr.wiki, ali to je realnost, a kako se nikome to ne da prevoditi, onda dolazi do nepotrebnih rasprava. I opet ne shvaćam zašto si uklonio komentar, ako misliš da sam nekoga uvrijedio molim te citiraj te dijelove i navedi referencije po kojima se može vidjeti da sam u krivu i da sam vrijeđao, a do tada bih te zamolio da to ne radiš jer nije odlika administriranja. Nadam se da si pročitao sljedeće: en:Wikipedia:Administrator Code of Conduct i en:Wikipedia:What adminship is not. I nemoj molim te shvatiti ovo kao moje pametovanje, već savjet in bona fide. Ako stigneš s vremenom, možeš ga i prevesti.

78.2.9.32 18:41, 9. rujan 2008. (CEST)

Sve je ovo stvar koliko su znanstveničići iz tog područja nacionalno i jezično svjesni.
Triba znat da je ostalo dosta jugopartijaškog i jugounitarističkog kadra na sveučilištima i u medijima, koji su ustrajno promicali "jezično zbližavanje" i koji su žalili "zbog jezičnog udaljavanja" hrvatskog jezika i srpskog jezika. Za srpske agresije su se malo pritajili i prepali, jer su znali da kad bi ustrajali na onakvim stvarima bili raskrinkani u svojim namjerama te bi riskirali posao na sveučilištima i medijima, a njihov rad podvrgnut temeljitoj reviziji.
Pokazalo se pravilom da nakompleksirane (ovo sam nadodao zbog neškolovanih, ali ponosnih ljudi koji ne glumataju) osobe slabog znanja i niske obrazovne razine se vole razmetati stranim riječima radi prikazivanja sebe učenijim i pametnijim nego što to jesu. Ta se nakompleksiranost takvima zadrži čak i kada po vezi dođu do akademskih naslova. Ista je priča i sa nacionalkompleksašima i nacionalmazohistima koji bi smanjili, ako ne i ukinuli hrvatsko znanstveno nazivlje.
O tome možete pročitati članke koje su pisali hrvatski jezikoslovci i književnici (pročitajte Hrvatsko slovo, Fokus i sl.). Pritom ne govorim o autorima koji promiču turbohrvatštinu, nego o osobama koje su jezično i nacionalno svjesne i ponosne.
Dalje, pođimo ovako: što da nastavni i obrazovni program na hrvatskom jeziku u BiH predvidi isključivo oblik "zemljopis", "zemljopisni", "zemljopisac"? Jesu li Hrvati ondje manje Hrvati od nas ovdje? Ili ovako: zamislite da su škole na hrvatskom jeziku za hrvatske iseljenike imale udžbenike koje su pisali hrv. emigranti? Je li njihov hrvatski manje hrvatski od našeg? Ovo spominjem radi usporedbe sa srbetanjem koje se pojavilo u NR/SR Hrvatskoj i koje je trajalo do Deklaracije i hrvatskog proljeća (a kojeg nije bilo među našim emigrantima).
Eh, sad, ako se pojavi dvojnost, trebalo bi prednost dati obliku sa hrvatskim korijenom. Tuđica je uvijek tuđica.
Naposljetku, u zadnje vrijeme ćete na forumima na susjednim slavenskim jezicima sve više naći poruka u kojima se dive nama Hrvatima zbog toga što mi ustrajemo sa prevođenjem tuđica (i žale što u njih nije tako). Sr.wiki ne rabi "šampionat" nego "prvenstvo", RTV Srbije neki dan je pokazala emisiju "Povest..." (nema "istorije"), a nas bi neki kompleksaši vraćali na "geografije". Kubura (razgovor) 10:32, 10. rujan 2008. (CEST)


Kubura, ja neću ništa zamišljati niti pretpostavljati (odgovor na tvoje "što da...", "zamislite da..."). Ja sam naveo onako kako trenutačno je. Nisi me opovrgnuo. Je li netko manje Hrvat ili manje jezično osvješten, nije me briga.
Činjenica je da djeca u školi uče geografiju. Činjenica je da sve znanstvene institucija, zadužene za razvoj ove znanosti u Hrvatskoj, koriste pojam "geografija" u svom imenu. Činjenica je da se u drugim enciklopedija riječ zemljopis preusmjerava na geografiju. Činjenica je da u statutu geografskog društva piše: Hrvatsko geografsko društvo pravni je sljednik Geografskog društva osnovanog 1897. godine u Zagrebu, Geografskog društva Hrvatske obnovljenog 1947. godine, Saveza geografskih društava Hrvatske oformljenog 1987. godine, koji je na godišnjoj skupštini 10.01. 1992. preimenovan u Hrvatsko geografsko društvo. To su činjenice. Ne pretpostavke, u stilu što bi bilo kad bi bilo.
Prenio sam i akademika Babića, kojeg je naveo Mir Harven. I on konstatira da je geografija prevladala. Kopirao sam i sadržaj maila dobivenog prije dve godine u kojem stoji "geografija se kao pojam koristi u znanosti"
Man Usk vam je citirao školski udžbenik koji se koristi u nastavi u BiH (udžbenik za škole koje rade po hrvatskom planu i programu): ""Udžbenik za I. razred gimnazije Školska naklada, Mostar (Marković - Kozina - Matas - Madžar) kaže: Geografija je znanost koja proučava i objašnjava Zemljinu površinu...."
Ja ne polazim ovdje od osobnih uvjerenja, jer kad bi bilo tako i ja bih bio za zemljopis. Jučer je prevladavao zemljopis, danas geografija, sutra možda opet zemljopis (ili nešto treće).
Moj je stav ovdje na wikipediji, da se glavni članak, glavna kategorija i Portal trebaju preimenovati u Geografiju, a dalje treba dopustiti dvojnosti, ali njih treba razumno koristit.
A protiv činjenica se može boriti drugim činjenicama, ne osobnim uvjerenjima --Suradnik13 (razgovor) 11:07, 10. rujan 2008. (CEST)

Evo, radovi koje je pisao akademik Alemko Gluhak: [2].

  • Dubrovnik. Matica 10/1993, listopad 1993,28 (Hrvatski jezikoslovni zemljopis) (s Dunjom Brozović)
  • Zemljopisni nazivi u Ratimira Kalmete, Hrvatsko slovo 176, 4. rujna 1998.

Onda ovo, iz Hr. slova. Pod povećalom: Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (7) "a hrvatski zemljopisci su navodno radi znanstvenosti promijenili ime svoje udruge u “geografsku”- ".
Evo jačeg imena. Hrvoje Hitrec u Hrvatskom slovu Nastava zemljopisa u hrvatskim školama .
"U Rječniku Leksikografskog i Š. knjige (Rječnik hrvatskoga jezika) lijepo piše 'zemljopis', a u objašnjenju -'geografija', u Klaiću (Rječnik stranih riječi) postoji samo riječ geografija (koja se prevodi kao zemljopis), a ne postoji riječ 'zemljopis', iz čega zaključujem da je riječ "geografija" strana riječ. Elem, ministarstvo koje je iz svoga naslova izbacilo kroatizam 'naobrazba', pošlo je korak dalje u dekroatizaciji hrvatskoga školstva, pri čemu je na prvoj crti stradao zemljopis."
" ...i u tim olovnim vremenima (osamdesetih) predmet se zvao zemljopis kao i u doba kada sam ja išao u školu. Karta se zvala zemljopisna karta, a zemljopisac - zemljopisac, premda rijetko ali točno...". Tekst je od 15. siječnja 2008.. Cijeli tekst je zanimljiv, a ovdje sam stavio zanimljivije djelove.
Želim reći da ne smijemo olako dopustiti skupini malodušnih znanstvenika (ne znam otkud Stjepanu Babiću da je "geografija" "općeusvojena"?? Koga je on to sve pitao? A tko su ti "opći"? Skupina sabotera koja je uvela stranu riječ "geografiju", ignorirajući milijune Hrvata koji govore hrv. riječ "zemljopis"? Oni milijuni Hrvata nisu "opći"?) i zlonamjernih nacionalsabotera koji su kidnapirali neke ustanove da nam tek tako okljaštre jezik. Jer, što bi bilo da tako nekakva skupina dođe i reče da ćemo zvati tu znanost gov**logija ili ćuhtrbngz?
Ne mogu shvatiti taj jezični mazohizam. Kada gledamo odbaciti nepotrebnu tuđicu i zamijeniti ju domaćom riječju, e onda se jave kojekakvi pametnjakovići i nađu plakati za "jezičnom tradicijom". Usplakali se za tuđicom. A kada bi se trebali istom takvom logikom povesti kada neki saboteri žele uvaliti tuđicu i izbaciti hrv. riječ, onda ne gledaju nikakvu jezičnu tradiciju, onda ne plaču za jezičnom tradicijom, "tko šiša naraštaje koji su se školovali na hrvatskom". Kubura (razgovor) 14:28, 10. rujan 2008. (CEST)

Pa ljudi do čega smo opet došli ajmo glasovat kako će se zvat zemljopis ili geogrfija a ne se izluđivati predugim objašnjenima kad se ovi prije 40-50 godina nisu mogli dogovoriti već je svak pisa i zva koko je komu palo na pamet i opet je svako razumio o čemu se radi. Meni osobno je svejedno j aću razumit i jedno i drugo. Kad sam ja iša u školu bili su nam rekli da je grč,geo-zemlja grafos-opis prevedeno zemljo+opis=zemljopis ili geo+grafos=geografija.Ajmo glasat!!!!--Dome (razgovor) 15:06, 10. rujan 2008. (CEST)

Neće biti glasovanja jer se o jezikoslovlju ne glasa. Više vrijedi mišljenje kakvog uglednog jezikoslovca nego mišljenje mene tebe i još 20 drugih suradnika ovdje. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:47, 10. rujan 2008. (CEST)
Koliko ja znam, na Wikipediji se uvijek rukovodilo stavom, da se ne unose "izvorni radovi", pa mislim, da i ovo treba riješiti na način, kako je riješeno danas, u okviru znanstvene zajednice, a to je, između ostalog, i onako kako piše u našim, hrvatskim, enciklopedijama, a u njima, s pravom ili ne, sad zemljopis preusmjerava na geografija, i to je to. Nitko od nas nije dio znanstvene zajednice, nitko od nas ne piše i ne sudjeluje u kreiranju njenih stavova, pa mislim, da je naše jedino, do daljnjeg, prihvatiti njihov stav. Kako o tome piše u "Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga", napisao je Suradnik 13, a ja ću navesti kao pod pojmom geografija u "Hrvatskoj općoj enciklopediji" (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) stoji geografija ili zemljopis, znanost.....i slijedi nekoliko kartica teksta. Još nemam u rukama zadnji tom ove enciklopedije, pa prema tome niti spoznaju što će sadržavati pod natuknicom zemljopis, no kako vidim napisano pod geografija, ne sumnjam u sadržaj natuknice;-) Branka France (razgovor) 20:27, 10. rujan 2008. (CEST)
Ni u kojem slučaju, uporaba pojma zemljopis, ne može se nazivati unošenjem izvornih radova. Znanstvene zajednice često griješe u jezikoslovnim pitanjima. Pravnici, npr. koriste pojam važiti - što je sramota.
Znanstvena zajednica geografa u Hrvatskoj je malena, naspram svih ostalih korisnika hrvatske Wikipedije. Izvorni govornici (korisnici) hrvatskoga jezika (idiolekti) imaju jezični osjećaj i znaju kako tvoriti riječi. Enciklopedisti u LZMK primili su u svibnju 1990. godine Povelju ZAVNOH-a. Enciklopedija Antuna Vujića ne može biti isključiv temelj ničemu. Daleko su dani poznatog enciklopedičara Mate Ujevića, Miroslava Krleže koji je štitio Savić Markovića Štedimliju (bez obzira na neke druge pojave koje mu se mogu staviti na teret).
Mislim da stvar treba sagledati iz, što je moguće više, kutova. Prošlost: Opća enciklopedija otisnuta u studenomu 1982. ne donosi pojam zemljopis, uopće (u zadnjoj, osmoj knjizi), čak ni kao usmjeravanje na pojam geografija. Ali zato donosi pojam Zemlja koji označava, među ostalim, deveto slovo stare glagoljske i ćirilske azbuke. Izgovaralo se kao zemlja.
Zemljopis je u svakome značenju bolji naziv za natuknicu. Zemljopis je kao riječ bliska drugim, srodnim riječima, npr. zemlja (država), zemlja (priroda, Zemljina kora). Planet Zemlja. Nema nikakve dvojbe kako je to bolji naziv, prilagođen svakoj uporabi i jezičnome osjećaju izvornih govornika.
Mi bismo se trebali osjećati ponosnima na činjenicu preživljavanja izvornih riječi hrvatskoga jezika, a ne bismo trebali omalovažavati jezični osjećaj izvornih govornika.
Spomenimo i časopis, Hrvatski zemljopis, glavni urednik kojeg je prof. Feletar s Geografskoga odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Svakome svoje, zemljopis izvornim govornicima, geografija znanstvenicima iz toga područja.
Poslužimo se i pravnim izvorom: Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama ("NN", br. 76/05. od 23. lipnja 2005., redni broj 1500.) dijeli "geografiju" u:
*Prirodoslovnoznanstveno područje
*Geoznanstveno polje
*Fizičkogeografska granu
*Društvenoznanstveno područje
*Socijalnogeografsko i demografsko polje
*Demogeografska grana
*Ekonomskogeografska grana, itd.
*Tehničkoznanstveno područje
*Geodetsko polje
*Kartografska grana
*Tehničkoznanstveno područje
*Arhitektonsko-urbanističko polje
*Urbanističko i prostorno-uređivačko polje
To znači kako "Geografija" nije isključivo prirodna znanost, već je dobrim dijelom društvena i tehnička znanost.
Goran (razgovor) 23:38, 10. rujan 2008. (CEST)
Časopis "Hrvatski zemljopis" se više ne zove tako. Preimenovan je u "Meridijani" --Suradnik13 (razgovor) 16:22, 15. rujan 2008. (CEST)

Evo članak kojeg je napisao akademik Stjepan Babić o toj temi.
"Zemljopis, žrtva narušene tradicije". Članak je iz Vjesnika od 4. studenoga 1992., na stranici 16B.
Pola članka govori o povijesti uvođenja pojma zemljopis (prva znanost koju smo preveli sa -pis, uz prirodopis, a ako sam dobro shvatia, i među prvim prevedenim nazivima za znanost).
Dalje, Babić u tekstu navodi da su jezikoslovci mahom stali uz "zemljopis", a zemljopisci (koji plaće dobivaju iz državnog proračuna kojeg pune građani koji govore "zemljopis" i koji se iznimno ljute kad im se djeci nameće "geografija", a pojedini su se prijetili da neće upisivati djecu u školu zbog "geografijanja") uz "geografiju".
Nemojmo se mazohistično vezivati uz jednu skupinu nacionalmazohističnih (a možda i zlonamjernih) znanstvenika i nazoviznanstvenika koji su zasjeli na položaje i odatle mitraljiraju po neistomišljenicima.
Nisu velika jezikoslovna imena blesasta.
Ne znam tko je u socijalističkoj Jugoslaviji imao problema sa vlastima jer je rekao "nije zemljopis, nego geografija", ali znamo da su ljudi imali problema kad bi javno govorili "hrvatski jezik i srpski jezik nisu isti jezici", a da ne govorim o tome kako je ustrajanje na hrvatskom jezičnom purizmu (ali u tradiciji hrvatskog jezika, ne govorimo o turbohrvatskim izrazima) proglašavano fašizmom i oživljavanjem ustaštva i NDH. Kubura (razgovor) 14:15, 15. rujan 2008. (CEST)

1992. godine u školi se učio zemljopis. 2008. godine u školi se uči geografija. Koji su tome razlozi, nije na nama da raspravljamo ovdje. Članak akademika Babića nisam pročitao (volio bih ga pročitati), ali iz tvog prepričavanja stječem dojam da je ipak točna njegova izjava da su geografi prevladali. Dodatno sam još konzultirao i Rječnik hrvatskog jezika LZMK, koji me samo uvjerio da geografija prevladava. --Suradnik13 (razgovor) 14:50, 15. rujan 2008. (CEST)

Po pitanju stručnosti i mjerodavnosti struke:
Šta sa "ekonomskim zemljopisom"? Tko je tu mjerodavan? Gospodarska znanost ili zemljopisci? Kolikogod netko će reći da je "ekonomska geografija", ugledna ekonomska imena su prešla na "ekonomski zemljopis". Pr.: Prof. Aleksandar Bogunović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, "Europska unija - stanje i perspektive", izvorni znanstveni rad, Ekonomski pregled, 57 (1-2) str. 31.-63. (2006.) [3] (Economic Geography izričito prevodi sa "ekonomski zemljopis"),
Ni pravnici ne zaostajedu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu (dr sc. Neven Šimac:"Regrutiranje i obrazovanje kadrova za državni savjet i za državnu upravu u Francuskoj", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 1/2008., str. 11.-30..: nalazim "zemljopis", "geografiju" ne).
Ista stvar je sa "turističkim zemljopisom".[4] Sveučilište Jurja Dobrile u Puli - Odjel za ekonomiju i turizam , [5] Veleučilište u Šibeniku, [6] u Karlovcu, [7] Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, [8] Eko. fakultet u Splitu, [9] Sveuč. u Zadru.
Sanda Ham: U spomen Ratimiru Kalmeti [10] govori o eko. i tur. zemljopisu i zemljopisnom nazivlju. Njegovo pismo "Vjesniku" govori samo o zemljopisu [11].
Po pitanju "većine", ne znam odakle je Babić izvukao "prevladalo je". Među kime je to prevladalo? Tko se krije iza tih ljudi koji to rabe? Gdje oni žive (jesu li diplome dobili u Čačku ili su bili partijski poslušnici u ono vrijeme?) Koji je materinji jezik tim ljudima? sljetku, Kalmeta, kojemu su prvi radovi glasili "geografski", iza '70-ih rabi (isključivo?) "zemljopis", a pojam "geographic" doslovno prevodi sa "zemljopisni" Riječ, časopis za slavensku filologiju (usporedite bibliografiju). A Ratimir Kalmeta nije bilo tko! Tu se "geografi" ne možedu vaditi na argument "struke".
Evo još jedan primjer: u školi sam učio Ekonomsku matematiku, sad već vidim da se ide s nazivom "Gospodarska matematika". A u zemljopisu će nas sad nekakvi natražnjaci zaglupljivati? Zar ćemo dopustiti da nas zavlačidu "geografski" sebeljupci? Kubura (razgovor) 16:07, 15. rujan 2008. (CEST)

A evo i još jedne.
Da se nasmijemo Ilustrissimima i Nušićevim junacima među hrvatskim zemljopiscima koji mislidu da su pametniji ako rabidu stranu riječ: i Srbi su počeli prevoditi tuđice, pa sad su i oni počeli pisati "zemljopis", a ne "geografija" (kako su nam nametali za Jugoslavijâ) [12]. Kubura (razgovor) 16:07, 15. rujan 2008. (CEST)

Evo još malo o susjedima. Slovenci poznaju zemljepis [13]. Kubura (razgovor) 15:11, 16. rujan 2008. (CEST)
Pa kad već nabrajaš pojedine radove - na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u tijeku je projekt izradbe hrvatskoga jezičnog atlasa, a spominje se metoda lingvističke geografije [14]. --Suradnik13 (razgovor) 16:15, 15. rujan 2008. (CEST)

To i govorim. Prije se nalazilo literaturu pod nazivima kao primjerice "ekonomska geografija", danas se ustraje na pojmu "ekonomski zemljopis".
A i jezikoslovcima nije nepoznat "jezikoslovni zemljopis" [15] (Alemko Gluhak i Dunja Brozović-Rončević: Hrvatski jezikoslovni zemljopis, Matica br.10/1993., Dunja Brozović-Rončević: Hrvatski jezikoslovni zemljopis, Matica br.12/1993). Kubura (razgovor) 15:11, 16. rujan 2008. (CEST)

Pa o tome ja govorim. 1990-ih se u školama učio zemljopis. Ja sam u školi učio zemljopis. Dunja Brozović-Rončević je pisala o jezikoslovnom zemljopisu 1993. godine. Danas, 2008. godine, ona je ravnateljica Instituta za hrvatski jezik na kojem se provodi projekt vezan uz lingvističku geografiju, a u školama se uči geografija.
Znam da Slovenci poznaju zemljopis. Ali i njihov članak na wikipediji se zove sl:Geografija, dok "zemljepis" preusmjerava na geografiju. --Suradnik13 (razgovor) 15:33, 16. rujan 2008. (CEST)
Čak i Česi imaju cs:Geografie, dok cs:zeměpis preusmjerava. Ista stvar i sa Slovacima sk:Geografia. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Suradnik13 (razgovordoprinosi) 15:38, 16. rujan 2008.
Znam za preusmjeravanja. Zar ćemo se povoditi za lošim primjerima? Možda su u njih Wikipediju preuzeli kakvi tuđičari? Imali smo i mi takvih na samim početcima. Božja sreća da su bili manjina. Kubura (razgovor) 09:08, 17. rujan 2008. (CEST)

Evo ukratko stvari što je navea Stjepan Babić u onom članku >"Zemljopis, žrtva narušene tradicije", Vjesnik, 4. studenog 1992., str.16B.
Pojam zemljopis navodi još Vitezovićev rječnik koji je nastao oko 1700-te i Jambrešićev iz 1742..
Riječ je prevedenica iz grčkog. To je prva prevedenica gdje je -grafija prevedena sa -pis.
Ako netko misli da prijevod sa -pis nije dobar, jer je zemljopis znanost, a ne -pis, vara se. I tvorba sa -grafija nije česta (za znanost, kao i -pis) i rabi se i u drugim značenjima koja ne označavaju znanost (biografija, bibliografija, stenografija...).
Pored zemljopisa, javilo se poslije još nekoliko prijevoda sa -pis, od kojih je još zaživio prirodopis.
Zemljopis i prirodopis su preživjeli čak i u jezičnom unitarizmu Kraljevine SHS/Jugoslavije i nalazili su se u svjedodžbama iz tog vremena.
Tradiciju je prekinula komunistička Jugoslavija, koja je nametnula "geografiju". Najvjerojatnije je to bilo u vrijeme i kad se zamijenilo povijest u "historiju", glazbu u "muziku", prirodopis sa "biologijom".
U prosincu 1991. je bilo održano savjetovanje o nastavi zemljopisa u školama i glavnina vremena je bila potrošena na temu "zemljopis ili geografija". Sudionici su se 50 sati raspravljali, a da nisu na kraju donijeli zaključak. Na tom savjetovanju se iznijelo podatak da je u nekoj anketi od 1017 zemljopisaca njih 60% bilo za "geografiju".
Na tom savjetovanju se pobilo sve razloge "protiv" zemljopisa. Pismeno je to učinio profesor Stjepko Težak u "Školskim novinama" od 14. siječnja 1992..
Dodao je da je stvar jasna, ali da predmet spora nije u lingvistici nego u sociolingvistici.
Stjepan Babić je zaključio da zemljopisci koji su pristaše "geografije" ne žele razumiti da je zemljopisu jedina mana što mu je prekinuta tradicija, pa se izgubio onaj automatski osjećaj prema značenju te se sada osjećaj okreće prema samom glasovnom sastavu riječi. Da nije tako, danas nitko ne bi sporio o valjanosti te riječi. Kubura (razgovor) 09:08, 17. rujan 2008. (CEST)

He he, zanimljiva mi je ova rečenica: "Sudionici su se 50 sati raspravljali, a da nisu na kraju donijeli zaključak." Hvala ti za gornji tekst. --Suradnik13 (razgovor) 09:27, 17. rujan 2008. (CEST)

Napomene

Glede nekih izrečenih tvrdnji ovdje u obranu naziva "geografija"

Wikicitati „1.O znastvenim nazivima odlučuje struka”

Struka odlučuje samo o struci . A katkad nije ni za to do kraja nadležna. Kad bi otomu odlučivala struka imali bismo same tuđice. Kako u strojarstvu (špindla, štifl, šrafciger,šubler...) , informatici (password,server,login,download...). A to nije dopustivo. Struka zemljopisaca/geografa je zemljopis/geografija ne jezik.

Wikicitati „2.Riječ "zemljopis" nije odgovarajući prijevod riječi "geografija"”

To je tvrdnja koja bi imala smisla kad bi je govorio neki jezikoslovac. A ne , to ne tvrde jezikoslovci. To tvrde geografi-zemljopisci. Njima to nije struka i tu njihovo mišljenje ne vrijedi.

Wikicitati „3.Ne mijenjajte nam naziv struke jer ćete time samo odbiti geografe od ove stranice.”

Ako vrli nam "geografi" (pod pojmom "geografi" ovdje smatram one koji se apsolutno zalažu za riječ "geografija") stvarno budu bojkotirali doprinos wikipediji samo zato što se koristi naziv "zemljopis" onda stvarno nam nisu ni potrebni. Time samo dokazuju da nisu došli pomagati nego samo nametati neka svoja uvjerenja.A stručnost nisu ni dokazali. Ja sam doprinosio na tu temu prevodeći članke sa drugih wiki. I doprinosit ću i dalje-pa i ako se promijeni naziv u "geografija". Tako bi i "geografi"trebali ako im je stalo do struke (a busaju se da jest).

Wikicitati „Ne znam koja je namjera navođenja gornjih linkova, ali može se vidjeti da je suradnik Anto naveo gotovo sve jezike koji se mogu svrstati u indoeuropsku jezičnu porodicu i koji su jako srodni hrvatskom jeziku (oprostite mi na ironiji). Štoviše, bit ću toliko sarkastičan (pa opet molim druge za oprost) da ću si dozvoliti napisati kako navedeni jezici, tj. govornici tih jezika imaju svjetski poznate geografe koji su utemeljili neke od najjačih geografskih škola na svijetu ili doprinose već postojećim geografskim školama.”

Takav natpis je stvarno sramotan. To što neki nadobubni student ne zna za nekog stranog geografa/zemljopisca to je njegov. Ismijavanje nahuatla itd. Da, gospodo... i američki indijanci su imali svoje znanosti, visoku civilizaciju itd. prije dolaska Europljana. A nisu čuli ni za grčki jezik ni naziv geografija.

Wikicitati „meni bi također bilo drago pisati članke na wikipediji, ali ako ću ih pisati, a drugi revidirati, onda neka netko drugi bude marioneta.”

Kolega dragi:Nisi pročitao što piše kad svaki put nešto radiš : Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licencije za slobodnu dokumentaciju. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ste ovo sami napisali, ili da ste to prepisali iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom Dakle :ako ne želiš pisati na wikipediji imaš geocities, freewebs i slične stranice gdje možeš pisati članke i gdje ti ih nitko ne će revidirati. pa sretno! --Anto (razgovor) 15:13, 18. rujan 2008. (CEST)