Razgovor o dodatku:Popis potresa u Hrvatskoj

Rasjed

Ne razumijem se u tematiku pa ne znam koliko je to relevantan podatak. Možda bi "Potresna zona" (što je očito drugačiji/širi pojam) [1] ili nešto slično bilo bolje. Setenzatsu.2 (razgovor) 15:27, 1. siječnja 2021. (CET)

Preimenovanje

Poštovani svi, predlažem da se ovaj članak preimenuje u "Dodatak:Popis svih potresa koji su se osjetili [s epicentrom i/ili bez] u Hrvatskoj magnitude od 5.0 [i/ili inteziteta od V, VI ili VII]. Što se tiče svih značajnijih potresa u Hrvatskoj, evo ja sam ih pronašao: ‘Danas se treslo 60 puta jače od jučer: Ovo nije isto kao ZG potres, u Petrinji se ponovila Banja Luka‘, Ovo su najjači potresi kroz povijest koji su drmali Hrvatsku, regiju i svijet, Sedam najjačih potresa u Hrvatskoj, Zagreb je od 1880. imao još dva jača potresa od posljednjeg, zašto se ne spominju?, U prošlosti su Hrvatsku teško pogodila ova dva potresa, Potresi u okolici Zagreba – dodatna pojašnjenja, Seizmološka služba Republike Hrvatske / SSRH, Potres koji se dogodio davne 1750. godine promijenio je lice Rijeke, Dana 28. studenog 1750. potres promijenio lice Rijeke, Potres 1750. promijenio lice Rijeke, Pozres 1750. Rijeka. Govore o potresima 5. rujna 1996. pokraj Stona, 6,0 prema Richteru, 15. travnja 1979. u Crnoj Gori, 7,0 prema Richteru, 26. srpnja 1963. u Skoplju, 6,1 prema Richteru, 27. listopada 1969. godine u Banjoj Luci, 6,6 prema Richteru, 7. siječnja 1962. pokraj Makarske, 5,9 prema Richteru, 29. prosinca 1942. pokraj Imotskog, 6,2 prema Richteru, 8. listopada 1909. godine blizu Pokupskog, smatra se da je bio magnitude 6,0 prema Richteru kao i od st. 7. S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:51, 1. siječnja 2021. (CET)

5. rujna 1996. pokraj Stona, 6,0 prema Richteru, 7. siječnja 1962. pokraj Makarske, 5,9 prema Richteru, 29. prosinca 1942. pokraj Imotskog, 6,2 prema Richteru, 8. listopada 1909. godine blizu Pokupskog, smatra se da je bio magnitude 6,0 prema Richteru kao i od st. 7. SU VEĆ NAVEDENI.Setenzatsu.2 (razgovor) 00:47, 2. siječnja 2021. (CET)

Kopija mojeg odgovora kojeg sam dao (na svojoj stranici) dotičnom gospodinu koji je pokrenuo zahtjev za preimenovanje: Tijekom povijesti dogodilo se bezbroj potresa. Za potrese prije 1900. i Mercallijeve ljestvice pa i Richterove ljestvice 30 godina kasnije nema egzaktnih podataka. Pridružene vrijednosti (tih ljestvica) tim ranijim potresima daju se na temelju povijesnih spisa i svjedočanstava. I dok je to (pretpostavljam) koliko toliko točno za te velike/razorne potrese, za male je vjerujem to puno teže i nemoguće sa dostatnom sigurnošću tvrditi (manjak spisa i podataka jer nisu utjecali na život ljudi u toj mjeri). Odabrao sam intezitet VIII jer je definiran kao "Damage slight in specially designed structures; considerable damage in ordinary substantial buildings with partial collapse. Damage great in poorly built structures." za razliku od VII koji je definiran kao "Damage is negligible in buildings of good design and construction". Taj popis također uključuje i potrese skale VII-VIII. Osim toga 5,9-6,9 korelira sa intezitetom VII-IX pa su pokriveni i oni velikog inteziteta i oni velike magnitude. Znači popis uključuje značajne potrese (u značenju onih koji obustavljaju život i rade promjene na terenu). Smatram da potresa magnitude 5,0 - 5-9 ili inteziteta V-VII ima previše (tisuće tijekom povijesti) i realno ne uzrokuje štetu ako su građevine građene na pravi način (o potonjem ima dosta primjera i materije). To što potres od 5,5 izazove opsadno stanje u Zagrebu ili Hrvatskoj (gdje ne postoje ni zakoni o gradnji u svrhu prevencije protiv potresa niti svijest o tome) ne znači da je on opasan u toj mjeri - u Japanu se takvi potresi događaju na tjednoj bazi. Teško je naći podatke o SVIM potresima tijekom povijesti (znači od 7. st.) za ovu listu, a za manje potrese bilo bi nemoguće pa smatram da bi to bila loša/neprihvatljiva lista. I za kraj 5,9 (a ne 6,0) sam odabrao je postoje diskrepancije koje se kreću od 0,1 do 0,2 između različitih izvora, pa je to kao greška zaokruživanja. Što god dotični gospodin mislio kompletnu listu tih "slabih" potresa (intenzitet V,VI, pa i VII, magnituda 4,9/5,0 - 5,9) nemoguće je dati. Radi se o desecima tisuća takvih potresa od 7. stoljeća. Em što bi bila nepotpuna (to je neizbježno iz razloga već navedenih), em što bi ih bilo previše. Također mnogi (gotovo svi) od njih nisu niti bili značajni.
Mislim da je naslov poprilično jasan. Kako postoji korelacija između magnitude i intenziteta, ali ona ipak NIJE 100% članak sadrži potrese jakog intenziteta i/ili velike magnitude i to se odražava u naslovu. Potresi u Banja Luci, Crnoj Gori... koje je gospodin naveo nisu imali epicentar na ozemlju Hrvatske i kao takvi nemaju mjesto na popisu niti u argumentu dok god je ovaj naslov. Popis svih potresa koji su se osjetili u Hrvatskoj koje gospodin predlaže nema smisla. Hoćemo li navoditi bijesni potrese iz Japana koje su zabilježili seizmografi u Hrvatskoj i osjetili ljudi u Osijeku????. Mislim da je cutoff vrijednost koju sam odabrao (prema definicijama tih vrijednost; kurziv) dobra i ti potresi po svojoj definiciji, odnosno definiciji tih vrijednosti zadovoljavaju zahtjev značajnosti (objašnjeno u kurzivu), ali i omogućuju potpunu listu. Naravno postoje iznimke i te iznimke mogu se navesti npr. u drugom popisu (npr. Potresi s epicentrom van Hrvatske koji su prouzročili značajnu materijalnu štetu (ili broj smrtno stradalih)). Setenzatsu.2 (razgovor) 00:47, 2. siječnja 2021. (CET)

Predložio bih da se članak nazove jednostavno "Popis potresa u Hrvatskoj", a da se u uvodnom odlomku da jasna definicija opsega. Definicija u naslovu je nezgrapna, a ionako ju je nemoguće ugurati u naslov, jer lista obuhvaća povijesne potrese za koje ne postoje egzaktni podaci.

Napravio sam englesku verziju danas (en:List of earthquakes in Croatia). Tamo sam uzeo za kriterij magnitudu 6 i više za moderne potrese (što je ujedno i kriterij Hinine vijesti koja je uzeta kao izvor), osim ako je dokumentiran znatniji utjecaj (Zagreb 2020 i sl.). GregorB (razgovor) 16:10, 3. siječnja 2021. (CET)

Poštovani @GregorB, o tome i govorim, nešto kao što si predložio Dodatak:Popis potresa u Hrvatskoj (sav popis ide na Dodatak), her nikako naslov ne moze biti "ozemlju" i "s epicentrom" jer nisu svi potresi koji su pogodili i oštetili Hrvatsku imali epicentar u Hrvatskoj (npr. Banja Luka), a "ozemlja" jednostavno nije enciklopedijski. S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 21:39, 3. siječnja 2021. (CET)

Trebaju li potresi s epicentrom izvan Hrvatske biti u popisu ili ne stvar je odluke ili konvencije, meni je prirodno da budu jer takvi potresi doslovno jesu u Hrvatskoj, granice s time nemaju veze. Ja sam na enwiki iz tog razloga u startu uvrstio npr. crnogorski potres 1979. Koliko mi se čini, tamo je nepisana konvencija da potresi po državama nisu strogo delimitirani po epicentru. GregorB (razgovor) 21:51, 3. siječnja 2021. (CET)

dobro, je li svaka strana budala pametnija od nas??? niste li sposobni razmišljati sami za sebe. mora li se za svaku odluku tražiti odobravanje engl. wiki??? Setenzatsu.2 (razgovor) 00:09, 6. siječnja 2021. (CET)

gdje je onda granica navođenja potresa??? hoćemo li navoditi potrese koji se dogode u Japanu??? bezveze komplicirate situaciju. Setenzatsu.2 (razgovor) 00:11, 6. siječnja 2021. (CET)

primjećujem da je stranica preimenovana bez konsenzusa. netko na svoju ruku radi. Setenzatsu.2 (razgovor) 00:11, 6. siječnja 2021. (CET)

uhvatili se "ozemlja" ko pijan plota; koristite "teritorij". i opet apsolutno nikakav argument nije dan kontra "s epicentrom". "na enwiki iz tog razloga u startu uvrstio npr. crnogorski potres 1979. Koliko mi se čini, tamo je nepisana konvencija" nije argument kao ni "er nikako naslov ne moze biti ... "s epicentrom" jer nisu svi potresi koji su pogodili i oštetili Hrvatsku imali epicentar u Hrvatskoj". Ako je popis "s epicentrom" to onda to znači; nikakva šteta se tu ne spominje. Setenzatsu.2 (razgovor) 00:17, 6. siječnja 2021. (CET)

To nije ni bilo zamišljeno kao argument već kao ilustracija drukčijeg pristupa, kao ideja. Na koncu, neobično bi bilo da npr. potres koji je oštetio 1000 građevina u Dubrovniku ne bude uvršten jer mu je epicentar bio drugdje. GregorB (razgovor) 13:16, 6. siječnja 2021. (CET)

Potencijalni potresi za popis

• u Rijeci: [2] [3]
  • 1750. godine zbog kojega je podignut zavjetni oltar Svetoga Filipa Nerria
  • 1321.
  • 1323.
  • 26. ožujka 1511.
• u Zadru: [4]
  • 13. st.
  • 14. st.
  • 15. st.
  • 18. st.
• u Zagrebu: [5]
  • 1190.
  • 1905.
• u Slavoniji: [6]
  • travanj 1813.
  • dva potresa u srpnju 1817.
  • studeni 1807.
  • siječanj 1809.
• na moru
  • 27. 05. 1938. JI od Palagruže [7] Setenzatsu.2 (razgovor) 08:46, 10. srpnja 2021. (CEST)