Razgovor o predlošku:Događaj u tijeku/doc

Ćelija smradna, ćelija gadna

Presjek retka i stupca u tabilci uobičajeno se naziva polje. Možda se negdje kod tablica rabi i ćelija, ali većini suradnika taj pojam vjerojatno je nepoznat u tom smislu. (Ali vjerojatno jeste za zatvorsku, u naslovu: Oskar Davičo, pjesma "Ćelija".)  • Bonč (razgovor) • tkO jer ekao da ja nez namti pkat? •  00:36, 6. ožujka 2020. (CET)

Tabela u slogu

Aforizam za početak: »Za njega tabela nikad nije mogla postati istinski slog jer slog je Joži bio cjelina kojoj se nema što dodavati niti se iz nje smije uzimati. Slog je započinjao i dovršavao slagar. S tabelama nije tako.« (Milan Mirić, Olovni slog, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990., str. 34.).

Nešto izvora:

• Kratki abecedni popis oznaka u HTML-u navodi oznaku TD za pojam tablična ćelija, URL: http://docbook.rasip.fer.hr/ddb/res/2/6.4.3.html
• Udžbenik Informatika/računalstvo 1 i 2 jedan je od najdugovječnijih srednjoškolskih udžbenika informatike (od 2005./2006. do 2013./2014.), autori: Toma Gvozdanović, Zoran Ikica, Igor Kos, Nina Lipljin, Ljiljana Milijaš, Tamara Srnec, Ljiljana Zvonarek, ISBN 953-7156-11-7 (CIP 441228075), PRO-MIL, Varaždin, 2005., ćelije spominje u surječju tablica u Wordu (177. ― 181.) i tablica u Excelu (187.: »Ćelija je sjecište stupca i retka.«, 188. ― 192., 194. ― 195., 198. ― 206.). Na str. 204. polje definira: »ćelija koja sadrži jednu informaciju.«. U kontekstu baza podataka rabi naziv polje, u više značenja, stupac ― polje.
• Darko Grundler, Informatika 1: udžbenik za 1. razred opće, jezične i klasične gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-0-20932-0 (CIP 430718042), str. 184. redak naziva zapisom, stupac naziva stavkom. Za prvi redak tablice navodi da sadrži nazive stavaka. Na str. 195.: definira ćeliju i dalje je koristi u tekstu od str. 195. do str, 204. i na str. 206.
• Ivica Prevarek, Word 6 for Windows: više od riječi, Znak, Zagreb, 1994., ISBN 953-6185-13-X, posebno u slučaju automatizacije cirkularnih pisama navodi ćelije, te u slučaju rada s tablicama u Wordu. Riječ je o trećem naslovu autora u nakladi Znaka, potpuno autorskoj knjizi. Drugo je Form Fields, kao i npr. rad s adresarom u WordStaru 2000.
• tablični kalkulator, članak u Hrvatskoj enciklopediji, Mrežnome izdanju, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2020., ISBN 978-953-268-038-6
• ćelija, rječnički unos u Hrvatskome jezičnom portalu, Znanje, Zagreb, 2020.
• Priručnik za stjecanje europske računalne diplome, ECDL – Program uredske informatike, KING ICT, Zagreb, s. a., ISBN 978-953-7319-02-1, ISBN 978-953-7319-00-7, navodi ćelije u tablicama Worda i Excela.

Polje je naziv za Field Name i za podatak u slogu/zapisu. U uputama za dBASE III PLUS: »The columns are FIELDs adn the column titles are FIELD NAMEs.«. Polje je isto naziv za skup dvije ili više istoimenovanih varijabli koje se dodatno označavaju indeksom, u zagradama dodanim nazivu varijable. Izvor: Tihomir Čukman, Vlatko Bolt, C/C++: kroz primjere, PROCON, Zagreb, 1994., ISBN 953-6027-07-0, (CIP 940119127), str. 128. Ne postoji opravdan razlog da se engl. cell (uvijek) prevodi kao polje. Autori odstupaju i od standardnih naziva u matematici, matričnom računu, element matrice. Novija izdanja pretežno nazivaju nizom skup dvije ili više istoimenovanih varijabli, no i tada se još koristi naziv polje, kao prijevod za array (Vesna Mesar, Programiranje: udžbenik programiranja u Pascal-u za 2. i 3. razred srednje škole, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-21382-4 (CIP 450505151), str. 198.), niz se sastoji od komponenata (Pascal, 2005., str. 174.). Poljem ili nizom: Tatjana Stranjak, Vesna Tomić, C jezik: udžbenik za drugi i treći razred srednje škole, 6. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-0-20999-2 (CIP 840676), str. 113., 120., te element niza, »određen svojim mjestom« (C jezik, str. 149.).

Nisu ni svi statističari jedinstvenoga mišljenja o tom što je tabela, što matrica podataka (i kako ju definiraju), što je polje tabele u takvom slučaju: »Podaci će se smatrati statističkima samo ako su prikupljeni prema određenom planu prikupljanja, odnosno poznatom nacrtu eksperimenta, ako u varijabilni i ako ih je dovoljan broj.« (str. 7. Ivan Šošić, Primijenjena statistika, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 953-0-30337-8 (CIP 440315072), str. 7.). Boris Petz, Osnovne statističke metode, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Izdavački zavod Jugoslovenske akademije zananosti i umjetnosti, Zagreb, 1974., na više mjesta koristi naziv ćelija, str. 188.: »Ako to nije postignuto, treba spajati ćelije u kojima su očekivane frekvencije suviše malene.«

Tako za postoje i nazivi: lokacije (rubrike) (Zvonimir Vistrička, Uvod u osobna računala: (PC-kompatibilna), II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, s autorovim predgovorom od mjeseca svibnja 1994., Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1994., ISBN 953-6091-04-6 (CIP 940601128), str. 104.), polje podataka ili pojam (Željko Panian, Organizacija podataka, (9. poglavlje), u publikaciji autora: Hugo Birolla, Vilim Ferišak, Antun Kliment, Željko Panian, Ivan Rusan, Velimir Srića, Ivan Škoro, Osnove informatike, Udžbenici Informatora, Osmo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, u redakciji Vilima Ferišaka, s predgovorom Vilima Ferišaka od 12. 10. 1989., s recenzijama Ivana Abramovića i Velimira Cvitaša, Informator, Zagreb, ISBN 86-301-0203-9, 1989., str. 337., 338.).

Upotrebom samo jednog naziva za više pojmova u informatici, a da ne govorimo o ostalim područjima ljudskog djelovanja, dovodi se (po mom mišljenju) do nepotrebnih šumova u komunikaciji, bez obzira što bi neki jezikoslovci smatrali da ćelija nije prikladan prijevod, taj se prijevod u ponešto drukčijoj definiciji nalazi u rječniku autora: Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, Englesko — hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., CIP 930915010, str. 77., a u potpuno sukladnim situacijama nalazi se u prevedenim inačicama MS Excela i Libre Office Calca. Mislim da u ovom slučaju ćelija nije zastarjela, nego kao i u svakom sustavu nazivlje teži jednoznačnosti i uniformnosti. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 00,38; 11. ožujka 2020. (SEV)