Nacionalna manjina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tri dječaka Rusina u Rumunjskoj.

Nacionalna manjina je dio određenog naroda koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već u drugoj, zajedno s drugim narodima.

Položaj nacionalnih manjina određen je danas međunarodnim pravom, ali uvijek uz veliki utjecaj društvenih prilika i političkih karakteristika države u kojoj nacionalne manjine žive. Danas je uobičajeno da se položaj i prava nacionalnih manjina reguliraju na najvišem nivou ustavnim odredbama, uz preciziranje zakonima.

U pogledu koncepta postojanja nacionalnih manjina, razlikuju se građanske i nacionalne države. U građanskim državama ne vrši se podjela na etničke zajednice u okviru države, već se svi građani formalno smatraju jednim narodom i kao takvima im se garantiraju prava.

Često se smatra da je rješenje političkog, pravnog, kulturnog i društvenog položaja manjina u nekom društvu mjerilo demokratizacije i modernizacije tog društva.

Nacionalne manjine u socijalizmu[uredi VE | uredi]

U SFRJ je izraz nacionalna manjina smatran politički nekorektnim i omalovažavajućim te se umjesto toga koristio izraz narodnost. Tako su umjesto para pojmova narod/nacionalna manjina upotrebljavani narod/narodnost. U ovakvoj nomenklaturi nije postojao prostor za pojam etnička grupa u smislu etničke zajednice koja nema svoju matičnu državu, mada su neki, na primjer Rusini priznavani kao narodnost.

Ostale socijalističke zemlje nisu imale jedinstven odnos prema ovom pitanju usprkos ideološkom postulatu socijalizma da je narod kapitalistički izum te da se smatra nepotrebnim i štetnim nasljeđem iz prošlih vremena. Na primjer, u Rumunjskoj je korišten zajednički naziv manjinci za pripadnike nacionalnih manjina i zbog nasljeđenih povijesnih problema s Mađarskom svi manjinci su tretirani nezadovoljavajuće, prema današnjim standardima.