Republika Nizozemska

Ujedinjena Republika Sedam Nizozemski
	Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden
	Konfederacija
	Grb Zastava
Geslo
	Eendracht maakt macht; (hrv. Zajedništvo je snaga); ; Concordia res parvæ crescunt; (hrv. Male stvari cvjetaju slogom)
Himna
	Wilhelmus;
Glavni grad	Haag (de facto)
Jezici
	nizozemski, latinski
Religija
	katoličanstvo, židovstvo, luteranizam
Vladavina
	republika
	Stadtholder
Vilim I. Oranski (prvi)	1581. – 1584.
Vilim V. Oranski (zadnji)	1751. – 1795.
	Veliki mirovinac
Paul Buys (prvi)	1581. – 1585.
Jan de Witt	1653. – 1672.
Antonije Heinsius	1689. – 1720.
Simon van Slingelandt	1727. – 1736.
Laurens Pieter van de Spiegel (zadnji)	1787. – 1795.
Povijest
	novi vijek
	23. siječnja 1579.Utrechtska unija
	26. srpnja 1581.Oglas o odricanju
	19. siječnja 1795.Batavijska revolucija
Stanovništvo
1795.	1 880 500
Valuta	nizozemski gulden, rijksdaalder
	Prethodnice Habsburška Španjolska Nasljednice Batavijska Republika
	v; r; u;

Ujedinjene Nizozemske Pokrajine, službeno Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemski (niz. Republiek der Zeven Verenigde Nederlanden), ili jednostavno Republika Nizozemska (niz. Republiek der Nederlanden), bila je konfederacija koja je postojala od 1579. do Batavijske revolucije 1795. godine, a bila je prethodnica današnje Nizozemske. Republika je uspostavljena nakon što se 7 nizozemskih pokrajina u Habsburškoj Španjolskoj pobunilo protiv španjolske vlasti, sklopivši zajednički savez protiv Španjolske 1579. godine te proglasivši svoju nezavisnost Oglasom o odricanju 1581. godine.

Iako je država bila relativno mala i imala oko 1,88 milijuna stanovnika, kontrolirala je svjetsku mrežu pomorskih trgovačkih putova. Preko svojih trgovačkih društava uspostavila je nizozemsko kolonijalno carstvo. Prihod od trgovine omogućio je Nizozemskoj Republici da se odupre mnogo većim državama. Podigla je najveću i najjaču flotu u to doba, koja se sastojala od 2000 ratnih brodova, a bila je veća od flota Engleske i Francuske zajedno. Veliki sukobi vođeni su u Osamdesetogodišnjem ratu protiv Habsburške Španjolske.

Republika je bila konfederacija pokrajina od kojih je svaka imala visok stupanj nezavisnosti o federalnoj skupštini. Westfalskim ugovorom (1648.) republika je dobila otprilike 20 % više teritorija, koji se nalazio izvan provincija članica, a kojima su izravno upravljali Generalni savezi kao Generalnim zemljama. Svaku je pokrajinu vodio službenik poznat kao stadtholder (upravitelj). Većina provincija imenovala je upravitelja iz dinastije Orange-Nassau.

U Republici su djelovali različiti umjetnici, uključujući slikare poput Rembrandta, Johannesa Vermeera i inih. Isto su činili i znanstvenici, poput Huga Grotiusa, Christiaana Huygensa i Antonija van Leeuwenhoeka. Nizozemska trgovina, znanost, vojska i umjetnost bile su među najpoznatijima u svijetu tijekom većeg dijela 17. stoljeća, razdoblja koje je u nizozemskoj povijesti postalo poznato kao „nizozemsko zlatno doba”.

Religija

U prvim godinama Republike pojavili su se sporovi unutar Reformirane crkve, uglavnom oko teme predodređenja. Ovo je postalo poznato kao borba između arminijanizma i gomarizma, ili između remonstranata i kontraremonstranata.

Početkom 18. stoljeća situacija se promijenila od više ili manje aktivnog progona vjerskih službi do stanja ograničene tolerancije drugih religija, sve dok su se njihove službe odvijale tajno u privatnim crkvama.