Rezervat prirode središnjeg Surinama

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Rezervat prirode središnjeg Surinama

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Rezervat prirode središnjeg Surinama
Flag of Suriname.svg Surinam


Rezervat prirode središnjeg Surinama na karti Surinam
Rezervat prirode središnjeg Surinama
Rezervat prirode središnjeg Surinama
Lokacija Rezervata prirode središnjeg Surinama u Surinamu
Godina uvrštenja: 2000. (24. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1017 UNESCO

Rezervat prirode središnjeg Surinama (nizozemski: Natuurreservaat van Centraal-Suriname; skr. CSNR) je najveći rezervat prirode u Surinamu (distrikt Sipaliwini) i jedno od najznačajnijih zaštićenih područja tropske kišne šume u Južnoj Americi. Rezervat prirode središnjeg Surinama je osnovan 1998. godine spajanjem Rezervata prirode slapova Raleigh (osnovanog 1961. i veličine od 780 km²), RP Tafelberg (osnovanog 1966. i veličine od 1.400 km²) i RP planine Eilerts de Haan (osnovanog 1966. i veličine od 2.200 km²) u središtu države.

Obrisi RP središnjeg Surinama u Surinamu svjedoče o njegovoj veličini

Rezervat prirode središnjeg Surinama danas pokriva gotovo 16.000 km², što je 10% ukupne površine države i otprilike površina jednaka Flandriji i Bruxellesu u Belgiji. On štiti gornji tok rijeke Coppename i porječja rijeka Lucie, Oost, Zuid, Saramaccz i Gran Rio, koji su okruženi raznolikim krajolicima s nedirnutim prašumama. Tu se nalazi gorje Wilhelmina i najviša planina Surinama, Juliana visoka 1.230 m, ali i druge granitne planine kao što su: Tafelberg (1.026 m), Voltzberg (240 m) i Van Stockum Berg (360 m). Između gorja Emma i Wilhelmina nalazi gotovo trokutasta visoravan stranica dugih od 10-8 km i visine od 1.026 m na jugoistoku i oko 500 m na sjeverozapadu, Raleighvallen, koja se odlikuje geološkim formacijama granitnih stijena (tzv. tepui) koje strše iznad krošanja i brojnim slapovima.

U njegovim raznolikim ekosustavima, koji su tipični za Gvajanski štit, nalazi se velika bioraznolikost biljaka i životinja. Visoka tropska šuma Krondächerna ima stabla visoka oko 30-50 m, dok se nizinska šuma sastoji uglavnom od palmi, a tlo je uglavnom prekriveno papratima i mahovinom. Neka područja su prekrivena močvarama, savanama, a na stijenama rastu zakržljali grmovi. Sve u svemu oko 6.000 visokih biljaka obitava u granicama rezervata.

Fauna je iznimno raznolika i tu obitavaju mnoge vrste kao što su: ljenivci, tapiri, jaguar, divovska vidra, divovski armadil, divovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla), i osam vrsta primata. Od ptica tu se nalazi oko 400 vrsta kao što su rijetka harpija i endemska narančasta vrapčarka (Rupicola rupicola).

God. 2000., Rezervat prirode središnjeg Surinama je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama kako bi se zaštitile njegova bioraznolikost s velikim brojem endema, ali i geološka jedinstvenost[1].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Upis novih mjesta svjetske baštine 30. studenog 2000. (engl.) Preuzeto 18. siječnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]