Prijeđi na sadržaj

Rimavská Sobota

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Rimavská Sobota. Za druga značenja, pogledajte Okrug Rimavská Sobota.
Rimavská Sobota

Panorama grada Rimavská Sobota
Država Slovačka
PokrajinaGrb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 • GradonačelnikJozef Šimko
Površina [1]
 • Ukupna77,55 km2
Visina241[2] m
Koordinate48°22′N 20°00′E / 48.367°N 20.000°E / 48.367; 20.000
Stanovništvo (2025.) [3]
 • Entitet20 964
(270,32 stan./km2)[1][3]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj979 01[2]
Pozivni broj+421 47[2]
Registarska oznakaRS
Stranicawww.rimavskasobota.sk
Zemljovid
Rimavská Sobota na zemljovidu Slovačke
Rimavská Sobota
Rimavská Sobota
Spemenik Sándoru Petőfiu u Rimavskoj Soboti

Rimavská Sobota (mađ. Rimaszombat, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Rimavská Sobota. U povijesnoj regiji Malohont.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Grad se je smjestio oko 250 km istočno od Bratislave i oko 100 km od Banske Bistrice. Grad se sastoji od 11 dijelova Bakta, Dúžava, Kurinec, Mojín, Nižná Pokoradz, Rimavská Sobota, Sabová, Sobôtka, Včelinec, Vinice i Vyšná Pokoradz.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi tragovi naselja na području grada su iz neolitika. Ostala arheološka otkrića datiraju iz brončanog i željeznog doba. Ovo područje naseljavaju Kelti, zatim Slaveni koji su naselili najvjerojatnije u 7. i 8. stoljeću. Stara mađarska plemena došla su početkom 10. stoljeća a naselili u 11. stoljeću. Srednjovjekovni grad je osnovan vjerojatno u drugoj polovici 11. stoljeća.

Prvi pisani zapis o Rimavskoj Soboti je iz 1271. kao Rymoa Zumbota i pripadao je nadbiskupiji Kalocsa, koja je u vlasništvu grada od 1150. do 1340. Tamás Széchenyi iz Transilvanije postaje vlasnik grada 1334. U prvoj polovici 15. stoljeća grad je bio malen i slabo razvije, a ekonomski razvoj prekinut je turskom okupacijom prvo 1553. – 1593. zatim 1596. – 1686. Grad se ponovo počeo razvijati u 18. stoljeću. Od 1850. do 1922. bio je glavni grad Gemer-Malohont (maď. Gömör-Kishont) županije, nakon pridruživanja ovim dvjema županija. Industrija se počela razvijati u 20. stoljeću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je bilo okupiran od strane čehoslovačke vojske u siječnju 1919., mađarska vojska u grad ulazi u svibnju 1919. Čehoslovačka ponovo zauzima grad u srpnju 1919. Nakon prve bečke arbitraže 1938. grad je pripadao Mađarskoj do kraja 1944. kada je pripojen Čehoslovačkoj.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[4]
Godina:1995.2005.2015.2025.
Broj ljudi:25 43624 42524 21720 964
Razlika: −3,97 % −0,85 % −13,43 %
Statistika stanovništva[4]
Godina:2024.2025.
Broj ljudi:21 17520 964
Razlika:−0,99 %

Po popisu stanovništa iz 2001. grad je imao 25.088 stanovnika.

Etnički sastav

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[5][6]
Narodnostbrojnostudjel
Slovaci13 35960,59 %
Mađari731533,17 %
Neutvrđeno19198,7 %
Romi3291,49 %
Ukupno22 048

Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 22 048 stanovnika bilo ih je tako 13 359 slovačke, 7315 mađarske, 1919 neutvrđene, 329 romske, 109 češke, 60 inih, 26 ukrajinske, 22 kineske, 20 njemačke, 16 rusinske, 15 ruske, 13 vijetnamske, 12 židovske, 10 engleske, 8 poljske, 5 irske, 5 turske, 5 bugarske, 4 talijanske, 4 francuske, 2 rumunjske, 2 moravske i 1 grčke narodnosti.

Religija

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[7]
Vjeroispovijestbrojnostudjel
Bez vjerske pripadnosti851638,62 %
Rimokatolička Crkva694331,49 %
Neutvrđeno279712,69 %
Evangelistička Crkva15937,23 %
Kalvinistička15036,82 %
Ukupno22 048

Pri popisu stanovništva 2021. godine 22 048 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 8516 bez vjerske pripadnosti, 6943 Rimokatolička Crkva, 2797 neutvrđeno, 1593 Evangelistička Crkva, 1503 Kalvinistička, 169 Grkokatolička Crkva, 166 Jehovini svjedoci, 52 ad hoc pokreti, 48 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 48 razno, 34 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 32 Budizam, 31 Pravoslavna Crkva, 30 Evangelistička metodistička Crkva, 24 Islam, 14 poganstvo i prirodni duhovnost, 13 Židovi, 10 Starokatolička Crkva, 10 Baptistička Crkva, 6 Adventisti sedmog dana, 5 Bratska crkva, 2 Hinduizam i 2 Apostolska Crkva.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2026. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
  2. 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
  3. 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2026. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
  4. 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2026. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
  5. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  6. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  7. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Rimavská Sobota
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rimavská_Sobota&oldid=7352977"