Sava Petrović Njegoš

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sava Petrović Njegoš
Сава Петровић Његош
Vladika sava.jpg
Crnogorski vladika
Vladavina 11. siječnja 1735.1750.
10. ožujka 1766.26. veljače 1781.
Prethodnik Danilo Petrović Njegoš
Nasljednik Vasilije Petrović (1750.1766.)
Petar I. Petrović Njegoš
Dinastija Petrović Njegoš
Rođen 18. siječnja 1702.
Preminuo 9. ožujka 1782.
Vjera Pravoslavac

Sava Petrović (na crnog. ćirilici Сава Петровић Његош, 1735.1781.), bio je državni poglavar i vladika/mitropolit iz crnogorske vladarske obitelji Petrovića.

Životopis[uredi VE | uredi]

Prethodnik vladike Save, mitropoliti Danilo umro je 11. siječnja 1735. godine. Još za života odredio je mitropolit Danilo nasljednika pa na duhovno i državno prijestolje Crne Gore dolazi vladika Sava Petrović.

Vladika Sava Petrović Njegoš kao nasljednik vladike Danila na tronu ostao je do 1750. godine. U ratovima Rusije i Austrije pomagao im je, ali za vrijeme njegove vladavine nije bilo većih ratova protiv Turske. Više je bio okrenut crkvenim pitanjima pa je i njegov put u Rusiju rezultirao na dobijanju priznanja crkvene autokefalnosti od Ruskoga sinoda. Materijalnu potporu koju je carica Elizabeta dodijelila Crnoj Gori (500 rubalja svake tri godine, narodu pomoć od 3000, a vladiki Savi još 1000 rubalja za put) uglavnom je iskoristio za gradnju manastira Stanjevići koji je završen 1747. godine.

Zbor crnogorskih glavara koji ga je i poslao za Rusiju i koji je imao jasniji državni program nije bio zadovoljan tom pomoći, a dok je Sava bio u Rusiji, kao vođa nametnuo se njegov sinovac Vasilije. 22. kolovoza 1750. godine u Beogradu, na preporuku mitropolita Save, srpski patrijarh Atanasije II. iz Srijemskih Karlovaca rukopoložio za mitropolita Vasilija što je značilo povlačenje vladike Save s trona i vlast je prepustio vladiki Vasiliju.

Nasljedstvo[uredi VE | uredi]

Nakon smrti Vladike Vasilija Petrovića, vladika Sava formalno opet preuzima vlast, ali faktički vlast je prisvojena od samozvanca Šćepana Maloga (u razdoblju 1767.1773.) koji je zaslužan za afirmiranje svjetovne vlasti.

U povijesnim arhivima ostala su mnoga pisma vladike Save, a heraldičari na državnom grbu iz doba vladike Save prepoznaju simboliku slobodarske i oslobodilačke težnje. Vladika Sava je, pored osnovnoga simbola dvoglavog orla, uveo još jedan element grba, koji se zadržao i do danas (vidi grb Crne Gore), a to je zlatni lav u hodu. Simbolički, dvoglavi orao predstavlja Crnu Goru, a zmija u kandžama orla simbolizira neprijatelja.

Godine 1766. Osmanlije su ukinule Pećku patrijaršiju. Savin je odgovor bio slanje poruke Moskovskoj mitropoliji da je Srpska nacija pod teškim ropstvom i pitao je Sveti sinod neka pomogne srpskom patrijarhu.[nedostaje izvor] Sava je također poslao pismo ruskoj carici (Zaštitite Srbe od Grka i Turaka).[nedostaje izvor]

Mitropolit Sava Petrović umro je 9. ožujka 1782. godine.

Njegov nasljednik Arsenije Plamenac koji je stalno živio u Crmnici umro je 15. svibnja 1784. godine.

Važan događaj za tadašnju Crnu Goru i za prijestolnicu Cetinje, a za života vladike Save Petrovića, dogodio se je početkom prosinca 1756. godine, kada su Crnogorci odnijeli pobjedu nad vojskom bosanskog vezira Ćamil Ahmet–paše, u mjestu Prediš kod Cetinja.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]