Koordinate: 44°16′40″N 15°28′45″E / 44.27777778°N 15.47916667°E / 44.27777778; 15.47916667

Seline

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Seline
Seline na karti Hrvatska
Seline
Seline
Seline na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Starigrad
Zemljopisne koordinate 44°16′40″N 15°28′45″E / 44.27777778°N 15.47916667°E / 44.27777778; 15.47916667
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 469
Broj stanovnika
Seline (Starigrad, Zadarska) [uredi]
2001.
2011. 469
2021.

Pošta 23244 Starigrad
Pozivni broj 023
Autooznaka ZD
Seline na karti Zadarska županija
Seline
Seline
Seline na zemljovidu Zadarske županije

Seline su naselje u sastavu Općine Starigrad, u Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Naselje se nalazi na široj obalnoj liniji između planinskoga masiva Velebit i Jadranskoga mora, odnosno Podvelebitskoga kanala. Proteže se u smjeru istok-zapad između naselja Modrič i naselja Starigrad-Paklenica. Seline su na ulazu u NP Paklenicu odnosno na ulazu u Malu Paklenicu, dok je Starigrad-Paklenica na ulazu u Veliku Paklenicu.

Nekada su mještani Selina egzistirali zahvaljujući ratarstvu i stočarstvu, te su tijekom ljetnih mjeseci živjeli u zaseocima smještenim na Velebitu, a udaljenima od naselja u priobalnoj liniji, jedan i pol do tri sata hoda. Takva prvotna naselja u podnožju Velebita smještena su neposredno ispod padine, tok je prostor između, sada već, staroga dijela naselja i linije mora služio za poljoprivredu i ispašu stoke. Prolaskom Jadranske magistrale u prvoj polovici šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kroz naselje Seline, dijelom se napušta stari način života, te se okreće novomu. Taj novi način života mještana Selina je izuzetno povezan s turizmom, te se gradi novo naselje koje gravitira oko same magistrale, te se pruža do same linije mora. Takav razvoj situacije dovodi do velikih ulaganja u turistički sektor, pa Seline osamdesetih godina prošloga stoljeća dobivaju i titulu „Šampion Mini-Turizma“ u sklopu bivše države, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U to vrijeme, gradi se i velik broj kuća za odmor koje ne služe kao sredstvo priljeva kapitala, odnosno radi se o vikendicama. One će u poslijeratnomu razdoblju također biti prenamijenjene iz funkcije osobne zadovoljštine u funkciju turističkih jedinica. Taj lanac okretanja iz socijalističkog ka tržišnom, u kratkome vremenu i bez jasnoga plana, dovodi naselje Seline pred brojne izazove, a napose je to izazov upravljanja obalom koja postaje zlatna koka Selina uz impresivni kanjon Male Paklenice.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na prvomu zabilježenomu popisu stanovništva još davne 1857. godine, Seline bilježe svega 417 ljudi. Taj broj raste, prema popisima, sve do središnjega dobra prve Jugoslavije, kada ujedno doseže i svoj maksimum, a riječ je o brojci od devet stotina trideset i četiri stanovnika. Od konca Drugoga svjetskoga rata pa sve do početka ovoga stoljeća, taj broj neumoljivo opada, da bi 2001. godine bio i najniži, odnosno dosegao svoj minimum ili donju granicu, a ona je na brojci od četiri stotine pedeset i pet stanovnika. S ulaskom u drugo desetljeće dvadeset i prvoga stoljeća, broj stanovnika je u blagomu rastu, točnije premašuje brojku iz 1981. godine, te je riječ o broju od 469 stanovnika 2011. godine. Zanimljivo je da se u vrijeme druge Jugoslavije broj stanovnika Selina, praktički, prepolovio. Razlogu tomu je, vjerojatno, raseljavanje mladoga stanovništva u potrazi za boljim podnebljem, odnosno izostanak istih u participiranju preraspodjele dobara.[1]

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 469 stanovnika.[2]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011. [3]


Dobna struktura stanovništva naselja Seline prema popisu iz 2011. godine.

Starost(godine) UKUPNO ŽENA MUŠKARACA
0-4 20 10 10
5-19 60 28 32
20-29 58 29 29
30-44 77 35 42
45-64 116 52 64
65-95 138 79 59
SUMA: 469 233 236

Prirodne i kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Kao najveća, ali i najljepša, prirodna znamenitost na području naselja Seline ističe se kanjon Male Paklenice. Odlikuju ga visoke litice, a njegova turistička vrijednost je u tome što kroz kanjon, praktički, ne postoji formirana, odnosno izgrađena staza. Put kroz Malu Paklenicu započinje stazom koja vodi do maslinika i mlinova, a nakon svega nekoliko stotina metara puteljku se nazire kraj i turisti su prepušteni na milost i nemilost velebitskoga kamena. Malu Paklenicu krase impresivni slapovi nastali "podzidama" ispod kojih se nalaze mlinovi.

Slap u kanjonu Male Paklenice

Župna crkva Rođenja BDM (Male Gospe). Sagrađena je 1840., a posvećena 1850. Obnovljena 1987. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar drveni sa svetohraništem i slikom Rođenja BDM; drveni oltar prema puku; pobočni oltar  od istarskog kamena i mramora s drvenim kipom Bogorodice i drveni oltar s drvenim kipom sv. Ante Padovanskoga; krstionica kamena; škropionica kamena; zvonik-preslica srušen i zvono na zemlji (priručna preslica za zvona na zemlji – betonska). Do 1808. u župi je djelovala bratovština sv. Marka.

Sv. Marka, ev. Na groblju; temeljito obnovljena i blagoslovljena 1999.

Sv. Petra i Pavla ap. (11. st.). Na granici između Selina i Starigrada bila je crkva koja je prema tradiciji bila župna za obadvije župe.

Sv. Jakova ap. Ruševine (suhozid) crkve u Velebitu.

Župna kuća u trošnom stanju.[4]

Unutrašnjost crkve Rođenja BDM

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Integralno upravljanje obalnim pojasom naselja Seline (Zuanović, 2020)
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  3. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  4. Zadarska Nadbiskupija


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Seline koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.