Koordinate: 44°16′40″N 15°28′45″E / 44.27777778°N 15.47916667°E / 44.27777778; 15.47916667

Seline

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Seline
Seline na karti Hrvatska
Seline
Seline
Seline na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Starigrad
Zemljopisne koordinate 44°16′40″N 15°28′45″E / 44.27777778°N 15.47916667°E / 44.27777778; 15.47916667
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 469
Broj stanovnika
Seline (Starigrad, Zadarska) [uredi]
2001.
2011. 469
2021.

Pošta 23244 Starigrad
Pozivni broj 023
Autooznaka ZD
Seline na karti Zadarska županija
Seline
Seline
Seline na zemljovidu Zadarske županije

Seline su naselje u sastavu Općine Starigrad, u Zadarskoj županiji.

Naselje se nalazi na široj obalnoj liniji između planinskoga masiva Velebit i Jadranskoga mora, odnosno Podvelebitskoga kanala. Proteže se u smjeru istok-zapad između naselja Modrič i naselja Starigrad-Paklenica. Seline su na ulazu u NP Paklenicu odnosno na ulazu u Malu Paklenicu, dok je Starigrad-Paklenica na ulazu u Veliku Paklenicu.

Nekada su mještani Selina egzistirali zahvaljujući ratarstvu i stočarstvu, te su tijekom ljetnih mjeseci živjeli u zaseocima smještenim na Velebitu, a udaljenima od naselja u priobalnoj liniji, jedan i pol do tri sata hoda. Takva prvotna naselja u podnožju Velebita smještena su neposredno ispod padine, tok je prostor između, sada već, staroga dijela naselja i linije mora služio za poljoprivredu i ispašu stoke. Prolaskom Jadranske magistrale u prvoj polovici šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kroz naselje Seline, dijelom se napušta stari način života, te se okreće novomu. Taj novi način života mještana Selina je izuzetno povezan sa turizmom, te se gradi novo naselje koje gravitira oko same magistrale, te se pruža do same linije mora. Takav razvoj situacije dovodi do velikih ulaganja u turistički sektor, pa Seline osamdesetih godina prošloga stoljeća dobivaju i titulu „Šampion Mini-Turizma“ u sklopu bivše države, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U to vrijeme, gradi se i velik broj kuća za odmor koje ne služe kao sredstvo priljeva kapitala, odnosno radi se o vikendicama. One će u poslijeratnomu razdoblju također biti prenamijenjene iz funkcije osobne zadovoljštine u funkciju turističkih jedinica. Taj lanac okretanja iz socijalističkog ka tržišnom, u kratkome vremenu i bez jasnoga plana, dovodi naselje Seline pred brojne izazove, a napose je to izazov upravljanja obalom koja postaje zlatna koka Selina uz impresivni kanjon Male Paklenice. [1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na prvomu zabilježenomu popisu stanovništva još davne 1857. godine, Seline bilježe svega 417 ljudi. Taj broj raste, prema popisima, sve do središnjega dobra prve Jugoslavije, kada ujedno doseže i svoj maksimum, a riječ je o brojci od devet stotina trideset i četiri stanovnika. Od konca Drugoga svjetskoga rata pa sve do početka ovoga stoljeća, taj broj neumoljivo opada, da bi 2001. godine bio i najniži, odnosno dosegao svoj minimum ili donju granicu, a ona je na brojci od četiri stotine pedeset i pet stanovnika. Sa ulaskom u drugo desetljeće dvadeset i prvoga stoljeća, broj stanovnika je u blagomu rastu, točnije premašuje brojku iz 1981. godine, te je riječ o broju od 469 stanovnika 2011. godine. Zanimljivo je da se u vrijeme druge Jugoslavije broj stanovnika Selina, praktički, prepolovio. Razlogu tomu je, vjerojatno, raseljavanje mladoga stanovništva u potrazi za boljim podnebljem, odnosno izostanak istih u participiranju preraspodjele dobara.[2]

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 469 stanovnika.[3]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011. [4]


Dobna struktura stanovništva naselja Seline prema popisu iz 2011. godine.

Starost(godine) UKUPNO ŽENA MUŠKARACA
0-4 20 10 10
5-19 60 28 32
20-29 58 29 29
30-44 77 35 42
45-64 116 52 64
65-95 138 79 59
SUMA: 469 233 236

Prirodne i kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Kao najveća, ali i najljepša, prirodna znamenitost na području naselja Seline ističe se kanjon Male Paklenice. Odlikuju ga visoke litice, a njegova turistička vrijednost je u tome što kroz kanjon, praktički, ne postoji formirana, odnosno izgrađena staza. Put kroz Malu Paklenicu započinje stazom koja vodi do maslinika i mlinova, a nakon svega nekoliko stotina metara puteljku se nazire kraj i turisti su prepušteni na milost i nemilost velebitskoga kamena. Malu Paklenicu krase impresivni slapovi nastali "podzidama" ispod kojih se nalaze mlinovi.

Slap u kanjonu Male Paklenice

Župna crkva Rođenja BDM (Male Gospe). Sagrađena je 1840., a posvećena 1850. Obnovljena 1987. Jednobrodna sa sakristijom; glavni oltar drveni sa svetohraništem i slikom Rođenja BDM; drveni oltar prema puku; pobočni oltar  od istarskog kamena i mramora s drvenim kipom Bogorodice i drveni oltar s drvenim kipom sv. Ante Padovanskoga; krstionica kamena; škropionica kamena; zvonik-preslica srušen i zvono na zemlji (priručna preslica za zvona na zemlji – betonska). Do 1808. u župi je djelovala bratovština sv. Marka.

Sv. Marka, ev. Na groblju; temeljito obnovljena i blagoslovljena 1999.

Sv. Petra i Pavla ap. (11. st.). Na granici između Selina i Starigrada bila je crkva koja je prema tradiciji bila župna za obadvije župe.

Sv. Jakova ap. Ruševine (suhozid) crkve u Velebitu.

Župna kuća u trošnom stanju.[5]

Unutrašnjost crkve Rođenja BDM

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Integralno upravljanje obalnim pojasom naselja Seline (Zuanović, 2020)
  2. Integralno upravljanje obalnim pojasom naselja Seline (Zuanović, 2020)
  3. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. Zadarska Nadbiskupija


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Seline koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.