Siniša Vuković

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Siniša Vuković (Cambridge[nedostaje izvor], 1. studenog 1973.) hrvatski je pjesnik, esejist, putopisac, dijalektolog, jezikoslovac, književni i glazbeni kritičar, skladatelj, dirigent.

Životopis[uredi VE | uredi]

Odrastao je u Selcima na otoku Braču gdje se i školovao. Studirao je hrvatski i talijanski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Splitu. Tekstove je objavljivao u najuglednijim hrvatskim listovima i časopisima: dnevnicima Slobodnoj Dalmaciji, Jutarnjem listu i Vjesniku, zatim tjednicima: Nedjeljnoj Dalmaciji, Hrvatskom slovu, Fokusu, Hrvatskom fokusu i Vijencu, te časopisima: Republici, Forumu, Mogućnostima, Dubrovniku, Novoj Istri, Zadarskoj smotri, Quorumu i Hrvatskim obzorjima. U znanstvenom časopisu Čakavskoj riči objavljuje dijalektološke stručne članke i čakavsku poeziju (poema Nisan se rodi za igrat na buće i sonetni vijenac Put križa). Glazbene kritike, osvrte i komentare objavljivao je i na Hrvatskom radiju, te u listu Hrvatskog društva skladatelja Cantus. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva skladatelja. U rujnu 2013. godine prvi put je izabran za predsjednika Društva hrvatskih književnika, ogranak Split, a u svibnju 2017. povjeren mu je i drugi mandat. Autor je ukupno 17 knjiga.

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Ričnik selaškega govora, Laus, Split, 2001., čakavski rječnik,
  • Diladur, Laus, Split, 2001., zbirka čakavskih pjesama,
  • Kartulina sa škoja, Književni krug Split, Split, 2002., zbirka čakavskih pjesama,
  • Triptih za Verdija, Naklada Bošković, Split, 2002., glazbeni feljtoni, eseji i kritike,
  • Zbor pučkih crkvenih pjevača Podstrane, Podstrana, 2002., etnomuzikološka monografija,
  • Pivači Salone, Solin, 2002., etnomuzikološka monografija,
  • Uzimanje mjere, samizdat, Split, 2003., književne kritike,
  • Lumin pril tabernakulon, samizdat, Split, 2003., zbirka čakavskih pjesama,
  • Verši na Selcih, florilegij selačkog pjesništva XX. stoljeća, samizdat, Selca, 2005.,
  • Kvoška i piplići, Napredak, Split, 2006., zbirka čakavskih stihova,
  • Kušnja pamćenja, Matica hrvatska, Split, 2006., književne kritike,
  • Petrada, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2007., zbirka čakavskih stihova,
  • Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana 1907. – 2007., Podstrana, 2008., muzikološka monografija,
  • Partitura i štapić, Naklada Bošković, Split, 2009., glazbeni eseji,
  • Dalmatinsko evanđelje, Slobodna Dalmacija, Split, 2010., feljtoni o dalmatinskim baštinskim temama i
  • Ruža solista, Naklada Bošković, Split, 2011., glazbeni eseji.
  • Aida, Hrvatsko narodno kazalište, Split, 2017., muzikološka monografija.

Uredio je, za tisak pripremio i predgovorom ili pogovorom popratio više zbirki suvremene čakavske lirike, a autor je tekstova niza programskih knjižica za operne premijere u HNK Split. Kolekcionar je Biblija na različitim jezicima i pismima, te njegova privatna biblioteka sadrži oko 130 knjiga na 80-ak jezika. U sklopu "Dana kršćanske kulture" 4. travnja 2017. u Gradskoj knjižnici "Marko Marulić" upriličio je iznimno zapaženu izložbu ove svoje zbirke pod imenom: "Kip Biblije, tijelo jezika sa sviju kontinenata". Čakavizirao je više od polovice Novog zavjeta (Matejevo, Markovo, Lukino i Ivanovo evanđelje, Djela apostolska, Poslanicu Rimljanima i Otkrivenje, plus dio starozavjetne Knjige postanka i neke psalme), povodeći se za hrvatskim prijevodom "Jeruzalemske Biblije" fra Bonaventure Dude i fra Jerka Fućaka uz konzultaciju svih hrvatskih, srpskih i slovenskih prijevoda Svetoga pisma, te talijanskog i francuskog izdanja "Jeruzalemske Biblije", kao i latinske "Vulgate".


Glazba[uredi VE | uredi]

U glazbenom smislu djeluje prije svega kao skladatelj i dirigent. Autor je nekoliko moteta za muški zbor i soliste a capella, te čitavog niza liturgijskih pjesama za mješoviti zbor uključujući i Misu Gospe od Karmena, građenu prema motivima pučkog pjevanja bračkih Selaca. Skladao je niz dalmatinskih klapskih pjesama, na vlastite i tuđe stihove, a obradio je i mnoge popularne pjesme za puhački orkestar. Etnomuzikološki interes osjeća ponajprije za baštinu svojih Selaca, otoka Brača u cjelini; a bavi se i proučavanjem operne baštine hrvatskih skladatelja i poviješću opere u HNK Split. Radio je kao nototekar u Orkestru hrvatske ratne mornarice u Splitu, te vodio zborove "Marjan" i "Chorus Spalatensis" iz Splita, župski zbor "Gospe od Otoka" i "Pivače Salone" iz Solina, te mješoviti zbor KUD-a "Jozo Bodlović" iz Bola. Osnovao je mješoviti župski Zbor Krista Kralja u Selcima (1996.)[1] s kojim je snimio trostruki CD Ispovid’te se na kojem se predstavlja kompletno glagoljaško pjevanje Selaca ("Verbum", 2008.). Bio je voditeljem Pučkih crkvenih pjevača s Kamena, te klapa "Arja"/"Dental Centar Marušić" iz Vranjica, "Solin" iz Solina, "Kamen" s Kamena, "Brodosplit" iz Splita, "Lesina" iz Jelse, "Serpentina" iz Splita i "Mrduja" iz Milne s kojom je snimio nosač zvuka Duše naše kartolina (2008.). S muškim vokalnim ansamblom "Chorus Spalatensis" snimio je CD Pred tobom Bože (2017.), na kojem su predstavljene sakralne skladbe hrvatskih autora i obrade pučkih crkvenih pjesama na području Srednje Dalmacije, kojih je većinu sam melografirao i obradio. Od prosinca 2011. do kolovoza 2013. godine bio je dirigent Puhačkog orkestra KUD-a "Hrvatski sastanak 1888" iz Selaca s kojim je održao niz zapaženih koncerata. Knjiga Ruža solista (nakon knjige Partitura i štapić) drugi je dio Teatrološke tetralogije u kojoj kani – dakle, ukupno u četiri sveska – prikazati panoramski pregled povijesti opere u Splitu. Nakon ove knjige slijede još Opera(cija) kazališta i Dnevnik kazališnog broda. Pri dovršetku je i knjiga Heksakord Splitskog ljeta, u kojoj se donosi kronologija opernih zbivanja na uglednom splitskom i hrvatskom ljetnom festivalu, dok će u knjizi Splitske ljetne primjedbe okupiti opširnije razgovore s glavnim akterima, koji su svojim djelovanjem, i ljubavlju, pratili i obilježili pet i pol desetljeća festivala Splitske ljetne priredbe, odnosno Splitskog ljeta. U realizaciji je i projekt knjige na talijanskom jeziku, Italia e Talia, u kojoj će publicirati svoje interdisciplinarne eseje pisane o 80-tak predstava odgledanih na 50-tak talijanskih opernih pozornica. Radi na projektima Atlas dalmatinskih nadimaka i Splitski čakavski rječnik, a autor je i koncepcije za Enciklopediju Splitske opere.

Živi i djeluje u Splitu, a često je u svojim bračkim Selcima.

Izvori[uredi VE | uredi]