Skladište streljiva Cobasna
Skladište streljiva Cobasna, formalno 1411. skladište topničkog streljiva[1] (rum. Depozitul de muniții de artilerie nr. 1411; rus. 1411-й артиллерийский склад боеприпасов), veliko je skladište streljiva koje se nalazi u selu Cobasna. Pravno i međunarodno priznata kao dio Moldavije kao cjeline, nepriznata otcijepljena država Pridnjestrovlje kontrolira selo i skladište streljiva i uskratila je pristup međunarodnim promatračima,[2] uz iznimku ruskih vojnih snage koje se nalaze u regiji još od završetka rata u Pridnjestrovlju 1992.[3] Vanjski pristup skladištu streljiva je zapravo zabranjen. Detaljne podatke o količini i stanju uskladištenog oružja imaju samo ruske i pridnjestrovske vlasti. [4]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Broj vojne jedinice skladišta streljiva je 72431.[1] Prvobitnu direktivu za uspostavu skladišta izdao je Glavni stožer Crvene armije 28. srpnja 1941. godine. U skladu s ovom direktivom, 11. kolovoza iste godine osnovano je skladište u Kunguru, sada u Permskom kraju, Rusija. Počevši od 30. siječnja 1942., tijekom Drugog svjetskog rata, skladište je opskrbljivalo jedinice Crvene armije i formacije Volhovske fronte u Budogošču, Harkivu, Kropyvnyckyju, Kremenčuku, Moskvi, Orelu, Poltavi i Višnij Voločoku. Od srpnja 1945. do svibnja 1949. skladište se nalazilo u Voznesensku, sada u Odeskoj oblasti, u Ukrajini. Od svibnja 1949. nalazi se na sadašnjoj lokaciji u Cobasni. Do siječnja 1992. skladište streljiva bilo je podređeno vojnom okrugu Odesa, od tada do travnja 1995. dio 14. gardijske armije i od tada dio Operativne skupine ruskih snaga.[5]
Skladište streljiva Cobasna naziva se jednim od najvećih[3] ako ne i najvećim skladištem streljiva u istočnoj Europi[2] i sadrži do 20 000 tona oružja iz sovjetske ere iz 14. gardijske armije SSSR-a i također iz bivše države Čehoslovačke i Istočne Njemačke. Trenutno ga čuva oko 1500 ruskih vojnika. Još od napada Rusije na Ukrajinu, u Moldaviji raste zabrinutost zbog skladišta streljiva Cobasna, a neki vjeruju da bi se oružje koje se tamo nalazi moglo koristiti u potencijalnom budućem vojnom sukobu. Osim toga, Akademija znanosti Moldavije utvrdila je da bi eksplozija oružja koje se nalazi u skladištu streljiva, kojem je davno istekao rok trajanja, bila ekvivalentna atomskom bombardiranju Hirošime i Nagasakija.[3]
Bilo je nekoliko pokušaja i poziva da se povuče i oružje iz skladišta streljiva Cobasna i ruski vojnici iz Pridnjestrovlja. Tijekom skupa u Istanbulu 1999. Rusija je obećala potpuno povući svoje oružje i vojnike. Postignut je određeni napredak, ali nakon zahtjeva pridnjestrovskih vlasti u kojima se od Rusije tražilo da zadrži svoju vojsku, proces je zaustavljen 2003.[6] Iste godine predložen je Kozakov memorandum. Cilj joj je bio riješiti sukob u Pridnjestrovlju ponovnom integracijom Pridnjestrovlja u Moldaviju s pravom veta uz zadržavanje povećanog ruskog vojnog kontingenta stacioniranog u Pridnjestrovlju još petnaest godina. U posljednjem ga je trenutku odbio predsjednik Moldavije Vladimir Voronin, navodno nakon prosvjeda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Europske unije i Sjedinjenih Država.[7] Tako Rusija do danas održava svoju vojnu prisutnost u Pridnjestrovlju i u skladištu streljiva, pri čemu je Rusija optužena da koristi potonje kao metodu geopolitičke ucjene protiv Moldavije.[6]
Moldavija i dalje inzistira na potrebi evakuacije oružja iz Cobasne, uz nedavne službene izjave koje dolaze od trenutne predsjednice Moldavije Maie Sandu.[8] Sandu se 11. kolovoza 2021. sastala s tadašnjim zamjenikom načelnika stožera ruskog predsjedničkog izvršnog ureda Dmitrijem Kozakom i razgovarao o nekoliko važnih pitanja u bilateralnim odnosima dviju zemalja, uključujući sukob u Pridnjestrovlju i situaciju u skladištu streljiva Cobasna. Što se tiče potonjeg, Kozak je pokazao spremnost na suradnju s Moldavijom kako bi se uništilo oružje u skladištu i izjavio da je to u interesu Rusije. Podršku inicijativi izrazio je i tadašnji predsjednik Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski.[9]
Dana 27. travnja 2022., Ministarstvo unutarnjih poslova Pridnjestrovlja izvijestilo je da su dronovi letjeli iznad Cobasne i da je pucano na selo. Ministarstvo je tvrdilo da su dronovi došli iz Ukrajine. Nedavno se u to vrijeme dogodilo nekoliko napada u Pridnjestrovlju.[10] Dogodile su se tijekom ruske invazije na Ukrajinu, a možda su bile operacije pod lažnom zastavom Rusije ili samog Pridnjestrovlja.[11]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Российская армия в Приднестровье. Yablor (ruski). 28. svibnja 2015.
- ↑ a b Dulgher, Maria. 9. kolovoza 2020. The Russian ammunition depot from Cobasna discussed against the backdrop of the Beirut explosion. Moldova.org
- ↑ a b c Ciochină, Simion; Schwartz, Robert. 1. prosinca 2015. Transnistria's explosive inheritance from the Soviet era. Deutsche Welle
- ↑ Ciochină, Simion. 27. studenoga 2015. Cel mai mare depozit ilegal de arme din Europa de Est. Deutsche Welle (rumunjski)
- ↑ На российском военном складе в Приднестровье ежедневно проводится инвентаризация и проверка безопасности (ruski). REGNUM News Agency. 10. prosinca 2008.
- ↑ a b Depozitul militar cât "o bombă atomică de 10 tone" cu care Moscova menține separatismul în Rep. Moldova. Digi24 (rumunjski). 21. srpnja 2017.
- ↑ Smith, Pamela Hyde. Ožujak 2005. Moldova Matters: Why Progress is Still Possible on Ukraine's Southwestern Flank (PDF). Atlantic Council. str. 8
- ↑ Maia Sandu insistă pe retragerea trupelor ruse din Transnistria, dar și evacuarea armamentului din Cobasna. Național 4 (rumunjski). 23. lipnja 2021.
- ↑ Necșuțu, Mădălin. 12. kolovoza 2021. Russia and Moldova agree to resume trade, destroy ammunition. Balkan Insight
- ↑ Moldova's separatist Transdniester claims 'drones seen, shots fired' near huge ammo depot. Radio Free Europe/Radio Liberty. 27. travnja 2022.
- ↑ Possible 'false flag' attacks in separatist Moldovan region of Transnistria raises concerns Russia plans to expand conflict. Australian Broadcasting Corporation. 27. travnja 2022.