Čehoslovačka Socijalistička Republika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Československá socialistická republika
Flag of the Czech Republic.svg
9. svibnja 1948. – ožujak 1989. Flag of the Czech Republic.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Kde domov můj? i Nad Tatrou sa blýska
Lokacija Čehoslovačke Socijalističke Republike
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki i slovački jezik (regionalno: mađarski)
Vlada Republika
Povijest
 - osnivanje 9. svibnja 1948.
 - rasformiranje ožujak 1989.
Površina
 - 1922. 128,000 km²
Stanovništvo
 - 1922. 15,400,000 
     Gustoća 0,1 st/km² 
Valuta Čehoslovačka kruna

Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR) je bila država u središnjoj Europi, koja je postojala od 1960. do 1990. godine. Zamijenila je dotadašnju Čehoslovačku Republiku, a nju je naslijedila Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR) (1990.—1992.). Službeno je stvorena donošenjem novog ustava 11. srpnja 1960., iako je to zapravo bilo samo promjena imena ('socijalistička') u već ranije socijalističku državu.

Ustavnim odredbama koje su stupile na snagu 1. siječnja 1969. ČSSR je federalizirana - stvorene su Češka Socijalistička Republika (ČSR) i Slovačka Socijalistička Republika (SSR). Ustavnim zakonom federalnog parlamenta Čehoslovačke, koji je stupio na snagu 29. ožujka 1990. "O promjeni naziva Čehoslovačke Socijalističke Republike" ime je promijenjeno u kratkotrajno Čehoslovačka Federativna Republika (koji je ubrzo zamijenjen sa Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR)).

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijesna pozadina[uredi VE | uredi]

Nakon što je Crvena armija zauzela Čehoslovačku, u travnju 1945. godine, proglašena je Treća republika, a na vlast je došao Narodni front unutar kojeg je djelovalo šest stranaka. Na višestranačkim izborima 1946. godine, uvjerljivu pobjedu odnijeli su komunisti. Na izborima u svibnju 1947. godine, komunisti nisu osvojili većinu u Parlamentu, zbog čega su Sovjeti zahtijevali odstranjenje "buržoazije i reakcionarnih elemenata" iz vlade.

Veljače 1948. godine, komunisti su izvršili puč i preuzeli vlast u Čehoslovačkoj. Edvard Beneš, dotadašnji predsjednik, dao je ostavku. Nakon usvajanja novog ustava u svibnju 1948., Čehoslovačka je službeno postala Narodna republika, iako je zadržano staro ime "Čehosloavčka Republika", te stari grb i zastava. Dana 11. srpnja 1960. godine, bio je usvojen novi ustav, u kojem je ime zemlje promijenjeno u "Čehoslovačka Socijalistička Republika".

Socijalistička Republika[uredi VE | uredi]

Postojanje Socijalističke republike najviše je obilježilo Praško proljeće 1968. godine i njegovo gušenje od strane Varšavskog pakta. U duhu politike Normalizacije, Čehoslovačka je postala federacija Češke i Slovačke Socijalističke Republike. Tijekom 1970-ih, primjećeno je jačanje opozicije, među kojom je jedan od istaknutijih predstavnika bio i Vaclav Havel. U procesu raspadanja istočnog bloka, komunisti su sišli s vlasti tijekom Baršunaste revolucije 1989. godine. Počekom 1990. godine, usvojeno je novo ime države – Češka i Slovačka Federalna Republika. Dana 1. siječnja 1993. godine, federacija je ukinuta, a Češka i Slovačka su postale nezavisne republike.

Politika[uredi VE | uredi]

Na vlasti u Čehoslovačkoj je službeno bio Narodni front, unutar kojeg je najviše utjecaja imala Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon razlaza Tito-Staljin 1948. godine, u duhu protutitoističke politike, iz stranke je isključeno oko 500.000 dotadašnjeg članstva[1][2]. Neki utjecajniji komunisti su zatvoreni tijekom ovih čistki, pod optužbom da su titoisti, poput Rudolfa Slanskog, Vladimira Klementisa, Gustava Husaka i ostalih. Tajnik stranke od 1953. do 1968. bio je Antonjin Novotni, a nakon njega 1969. Gustav Husak, koji je postao i predsjednik Republike 1975. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Federalizacija Čehoslovačke 1969.

Gospodarstvo Čehoslovačke u ovom razdoblju zasnivala se na planiranoj zapovjednoj ekonomiji, po uzoru na Sovjetski Savez. Prevladavala je teška prerađivačka industrija, metalurgija, proizvodnja kemikalija, hrane i tekstila. Poljoprivreda je zauzimala manji dio sektora, ali je stanovništvo uvijek bilo opskrbljeno dovoljnom količinom hrane. Godine 1986., 80 % Čehoslovačke trgovine išlo je zemljama socijalističkog bloka.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Crampton, R. J. (1997), Eastern Europe in the twentieth century and after, Routledge, pp. 262
  2. Bideleux, Robert; Jeffries, Ian (2007), A History of Eastern Europe: Crisis and Change, Routledge, str. 477