Prijeđi na sadržaj

Skok u vis

Izvor: Wikipedija
Osvajačica zlatne medalje Ethel Catherwood iz Kanade "škarama" preko letvice na Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m.

Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom). Ova disciplina nalazi se u Olimpijskim igrama Stare Grčke. S vremenom su natjecatelji razvili različite učinkovite tehnike skoka. Američki atletičar Dick Fosbury prvi je koristio tehniku, koja je danas najčešća. Najviši je u vis skočio Javier Sotomayor, kubanski atletičar preskočivši letvicu na visini od 2,45 m.

Povijest skoka u vis

[uredi | uredi kôd]

2007. godina

[uredi | uredi kôd]

U sezoni 2007. skok u vis je jedna od najzanimljivih disciplina. Konkurencija je vrlo jaka predvođena hrvatskom skakačicom Blankom Vlašić. Najveća konkurencija su joj Jelena Slesarenko, Ana Čičerova, Antonnieta di Martino, Ruth Beitia i Kajsa Berqvist koja ove godine ne može uloviti onakvu formu u kojoj je bila 2005. kada je i postala svjetska prvakinja na otvorenom. Na mitinzima zlatne lige pobjede su upisale Jelena Slesarenko u Oslu i Blanka Vlašić u Rimu i Parizu. Treba još samo spomenuti da je na mitingu u Stocholmu Blanka skočila drugi rezultata ikada s preskočenih 207 centimetara. Na svjetskom prvenstvu u Osaki Najbolja je bila Blanka Vlašić s preskočenih 205 centimetara s tim da je triput rušila letvicu na prvenstvu na 200 centimetara jedanput i dvaput na 205 centimetara. Blanka je napadala i svjetski rekord Stefke Kostadinove na 210 centimetara, ali letvica se rušila na sva tri izlaska pred nju. Drugo mjesto su podijelile Antonnieta di Martino i Ana Čičerova s preskočenih 203 centimetra.

Najbolji rezultati

[uredi | uredi kôd]

Muškarci (vani)

[uredi | uredi kôd]
VisinaAtletičarDržavljanstvoMjestoDatum
2.45Javier Sotomayor KubaSalamanca23. srpnja, 1993.
2.42Patrik Sjöberg ŠvedskaStockholm30. lipnja, 1987.
2.41Igor Paklin SSSR / KirgistanKobe4. rujna, 1985.
2.40 Rudolf Povarnitsyn SSSR / UkrajinaDonjeck11. kolovoza, 1985.
Sorin Matei RumunjskaBratislava20. lipnja, 1990.
Charles Austin SADZurich7. kolovoza, 1991.
Vyacheslav Voronin RusijaLondon5. kolovoza, 2000.
2.39 Jianhua Zhu NR KinaEberstadt10. lipanj, 1984.
Hollis Conway SADNorman30. srpanj, 1989.
2.38Sedam atletičara: (Avdeyenko, Malchenko, Topić, Kemp, Partyka, Freitag, Sokolovskyy)

Žene (vani)

[uredi | uredi kôd]
VisinaAtletičarkaDržavljanstvoMjestoDatum
2.09Stefka Kostadinova BugarskaRim30. kolovoza, 1987.
2.08Blanka Vlašić HrvatskaZagreb31. kolovoza, 2009.
2.07Lyudmila Andonova BugarskaBerlin20. srpnja, 1984.
2.06 Kajsa Bergqvist ŠvedskaEberstadt26. srpnja, 2003.
Hestrie Cloete JARPariz31. kolovoza, 2003.
Elena Slesarenko RusijaAtena28. kolovoza, 2004.
2.05 Tamara Bikova SSSR / RusijaKijev22. lipnja, 1984.
Heike Henkel NjemačkaTokio31. kolovoza, 1991.
Inha Babakova SSSR / UkrajinaTokio15. rujna, 1995.
2.04 Silvia Costa KubaBarcelona9. rujna, 1989.
Venelina Veneva BugarskaKalamata2. lipnja, 2001.

Muškarci (dvorana)

[uredi | uredi kôd]
VisinaAtletičarDržavljanstvoMjestoDatum
2.43Javier Sotomayor KubaBudimpešta4. ožujka, 1989.
2.42Carlo Thränhardt NjemačkaBerlin26. veljače, 1988.
2.41Patrik Sjöberg ŠvedskaPirej1. veljače, 1987.
2.40 Hollis Conway SADSevilla10. ožujka, 1991.
Stefan Holm ŠvedskaMadrid6. ožujka 2005.
2.39 Dietmar Mögenburg NjemačkaKöln24. veljače, 1985.
Ralf Sonn NjemačkaBerlin1. ožujka, 1991.
Ivan Ukhov RusijaMoskva28. siječnja, 2007.
2.38Osam atletičara: (Paklin, Avdeyenko, Smith, Beyer, Matei, Hemingway, Rybakov, Thörnblad)

Žene (dvorana)

[uredi | uredi kôd]
VisinaAtletičarkaDržavljanstvoMjestoDatum
2.08Kajsa Bergqvist ŠvedskaArnstadt4. veljače, 2006.
2.07Heike Henkel NjemačkaKarlsruhe8. veljače, 1992.
2.06 Blanka Vlašić HrvatskaArnstadt6. veljače, 2010.
Stefka Kostadinova BugarskaPirej20. veljače, 1988.
2.05Tia Hellebaut BelgijaBirmingham3. ožujka, 2007.
2.04 Alina Astafei NjemačkaBerlin3. ožujka, 1995.
Ana Čičerova RusijaEkaterinburg7. veljače, 2003.
Yelena Slesarenko RusijaBudimpešta7. ožujka, 2004.
2.03 Tamara Bikova SSSRBudimpešta6. ožujka, 1983.
Monica Iagar RumunjskaBukurešt23. siječnja, 1999.
Marina Kuptsova RusijaBeč2. ožujka, 2002.

Skok u vis na Olimpijskim igrama

[uredi | uredi kôd]

Skok u vis na Svjetskim prvenstvima u atletici

[uredi | uredi kôd]