Blanka Vlašić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Blanka Vlašić
Osaka07 D9A Blanka Vlašić.jpg

Blanka Vlašić slavi pobjedu na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki 2007.

Osobni podatci
Puno ime: Blanka Vlašić
Datum rođenja: 8. studenog 1983.
Mjesto rođenja: Split
Državljanstvo: Flag of Croatia.svg Hrvatska
Športski podatci
Osobni rekordi: 208 cm
Osvojene medalje
Atletika
Olimpijske igre
srebro Peking 2008. skok u vis
bronca Rio de Janeiro 2016. skok u vis
Svjetska prvenstva
zlato Osaka 2007. skok u vis
zlato Berlin 2009. skok u vis
srebro Daegu 2011. skok u vis
srebro Peking 2015. skok u vis
Svjetska dvoranska prvenstva
zlato SDP Valencia 2008. skok u vis
zlato SDP Doha 2010. skok u vis
srebro SDP Moskva 2006. skok u vis
bronca SDP Budimpešta 2004. skok u vis
Finala svjetskog kupa
zlato Stuttgart 2007. skok u vis
zlato Stuttgart 2008. skok u vis
zlato Solun 2009. skok u vis
Europska prvenstva
zlato EP Barcelona 2010. skok u vis
Kup Kontinenata
zlato Split 2010. skok u vis
Mediteranske igre
zlato MI Tunis 2001. skok u vis

Blanka Vlašić (Split, 8. studenog 1983.), hrvatska atletičarka, hrvatska rekorderka (208 cm - 2. rezultat svih vremena) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.

Mladost[uredi VE | uredi]

Rođena je u sportskoj obitelji. Otac Joško bio je uspješan atletičar, desetobojac i osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Casablanci, gradu po kojem je i Blanka dobila ime. Majka Venera je bivša prvakinja Jugoslavije u skijaškom trčanju.

Privukla je pažnju svjetske atletske javnosti već sa 16 godina, kada je počela ostvarivati zapažene rezultate. S nepunih 17 godina nastupala je na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000 godine. Godinu poslije već ima šesto mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u kanadskom Edmontonu. U konkurenciji juniora Blanka je bila nedodirljiva. Osvojila je dva naslova svjetske prvakinje. Prvi put je visinu od 200 cm, preskočila na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, gdje je imala simboličan startni broj 200.

Seniorski nastupi[uredi VE | uredi]

U Osaki 2007.
U Berlinu 2008.
Preskače 208 cm u Zagrebu 2009.

Nakon uspješnog uzleta u svijetu seniorske atletike, veliko breme očekivanja rezultata od nje na Ljetnim olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine od strane hrvatske javnosti, prekinulo je njezin niz uspješnih nastupa. Zbog stresa se pojavio nepravilan rad štitnjače, koja je operativno izvađena 2005.g. (slična stvar se dogodila i alpskoj skijašici Janici Kostelić). Tijekom 2006. 2 metra je prekakala čak 13 puta, 205 cm uspjela je preskočiti u dvorani i 203 cm na otvorenom. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi osvojila je drugo mjesto i ponovno izazvala ponos svojih navijača. 2006. godina bila joj je bolja nego što je uopće mogla zamisliti.[1] Bila je bez natjecanja 333 dana sve do prvenstva Hrvatske 2005., kada je preskočila 195 cm. Blanka se uspješno vratila skokovima početkom 2006., kada ostvaruje tada najbolje rezultate svoje karijere (već otprije je hrvatska rekorderka s preskočenih 203 cm na otvorenom). Dobitnica je Državne nagrade za šport "Franjo Bučar" 2006. godine, a nominirana je i za najbolju atletičarku 2007. godine.

Sezona 2007.[uredi VE | uredi]

Godina 2007. bila je briljantna za Blanku Vlašić. Početak nije bio obećavajući. Na Europskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu bila je 5. s preskočenih 192 cm. Nastupila je na osam dvoranskih mitinga, a na tri je pobijedila. Na atletskom mitingu u Splitu, 24. veljače 2007., bila je 2. s preskočenih 200 cm. Na prvom atletskom mitingu na otvorenom, u katarskoj Dohi, pobijedila je s novim hrvatskim rekordom 204 cm. Na mitingu u Madridu, preskočila je 205 cm, a samo tjedan dana kasnije, 30. srpnja 2007. preskočila je visinu od 206 cm na atletskom mitingu u Solunu i tako postavlja novi osobni i hrvatski državni rekord, kojeg samo tjedan dana poslije ruši na atletskom mitingu u Stockholmu skokom od 207 cm. Tako je četiri puta u sezoni rušila osobni i hrvatski rekord. Sedam puta pokušala je srušiti svjetski rekord Bugarke Stefke Kostadinove od 209 cm.

Na svjetskom atletskom prvenstvu u japanskoj Osaki, 2. rujna 2007., skokom od 205 cm (iz trećeg pokušaja), postala je svjetska atletska prvakinja.

Pobijedila je na 18 od 19 natjecanja u sezoni na otvorenom, uključujući i mitinge Zlatne lige u Parizu, Rimu, Zürichu, Bruxellesu i Berlinu. Jedino je u Oslu bila druga. Pobijedila je na svjetskom atletskom finalu u Stuttgartu. Na 20 natjecanja, preskočila je 200 cm. Čak 11 puta preskočila je 202 cm na otvorenom, sve ostale atletičarke ukupno 8 puta u sezoni. Sa 207 cm, došla je na diobu drugog mjesta svih vremena. Imala je 6 najboljih skokova sezone i 8 od najboljih 10. Proglašena je europskom atletičarkom godine. Nominirana je za najbolju svjetsku atletičarku godine i bila je druga. Svjetska atletska federacija (IAAF), proglasila je njen skok od 207 cm, najboljim ženskim atletskim rezultatom godine. U izboru Sportskih novosti, proglašena je najboljom sportašicom Hrvatske u 2007. Ušla je u povijest, kao prva koja je dobila glasove baš svih novinara (365). Druge sportašice nisu dobile nijedan glas, što nije uspjelo ni Janici Kostelić.

Sezona 2008.[uredi VE | uredi]

Blanka je u novoj sezoni na otvorenom (do 1. lipnja) pobijedila na svih osam natjecanja na kojima je bila. I to uvijek sa skokovima preko dva metra. Seriju pobjeda započela je na dvoranskim natjecanjima. Na mitingu u Göteborgu 29. siječnja ostvarila je prvu pobjedu u sezoni, preskočivši 201 cm. Pobijeđivala je redom u Arnstadtu 2. veljače, s preskočenih 203 cm, u Banskoj Bistrici 5. veljače s preskočenih 204 cm te u Karlsruheu 10. veljače s preskočenih 202 cm. Prije nastupa u Splitu u dvorani Gripe, tužila se na bolove u kuku, ali je opet pobijedila s rekordom mitinga od 201 cm. U svibnju počinje sezona na otvorenom, a Blanka i dalje suvereno skače. Blanka je vlasnica prvih šest najboljih rezultata sezone, od kojih je najviši 206 cm. Jedino je Jelena Slesarjenko zabilježila pobjedu u ovoj godini, ali na mitingu na kojem Blanka nije sudjelovala.

Sezona 2009.[uredi VE | uredi]

Blanka u kolovozu u Berlinu brani titulu svjetske prvakinje, a 31. kolovoza na Hanžeku, u Zagrebu, obara svoj osobni rekord preskačući 208 cm, što je drugi rezultat svih vremena.

Sezona 2010.[uredi VE | uredi]

Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u katarskoj Dohi bila je prva s preskočenih 200 cm, čime je obranila naslov. Na Europskom prvenstvu u Barceloni, Blanka je osvojila zlatnu medalju s preskočenih 203 cm, što joj je bio rezultat sezone. Na Kupu kontinenata održanom u Splitu pobijedila je pred 20 000 gledatelja. [2]

Krajem prosinca 2010 , u izboru Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS) španjolski tenisač Rafael Nadal i Blanka Vlašić izabrani su za najbolje sportaše svijeta u 2010. godini.[3][4]

Osobni život[uredi VE | uredi]

Nakon teške ozljede 2013. godine Blanka je upala u teško depresivno stanje. U to vrijeme javio joj se jedan prijatelj rekavši da je na Poljudu zapalio svijeću i pomolio se svetom Anti za nju.[5] Nekoliko dana kasnije, Nikola Vlašić, Blankin brat i nogometaš Hajduka, povjerio se Blanki rekavši joj da se obratio. Poslije tog razgovora, Blanka je kako kaže tri dana plakala i povjerovala u Krista.[5][6]

Nakon osvajanja brončanog odličja na Olimpijskim igrama 2016. u Rio de Janeiru[7][8], Blanka Vlašić hodočastila je u Mariju Bistricu, gdje je 10. rujna održala katehezu za 1.500 mladih i pritom poklonila svoje brončano odličje svetištu Majke Božje Bistričke.[9] Sljedećega dana dio medija te brojne stranice na društvenim mrežama objavljivale su uvredljive sadržaje ponižavajući Blankinu vjeroispovijest i njezino svjedočanstvo, na što su 53 poznata hrvatska športaša napisala otvoreno pismo javnosti i objavili otvorenu zabrinutost zbog uskraćivanja Blankinog osnovnog prava zajamčenog Ustavom.[10] Među potpisnicima pisma našli su se Aleksandar Petrović, Dubravko Šimenc, Slavko Goluža, Vedran Đipalo, Klaudija Bubalo, Zoran Primorac, Ivana Brkljačić, Tamara Boroš, Martina Zubčić, Nika Fleiss, Miro Bilan, Goran Ivanišević, Šime Fantela i drugi.[11][12]

Rezultati[uredi VE | uredi]

Blanka Vlašić obraća se publici pred početak zagrebačkog maratona 2012.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

Postignuća na velikim natjecanjima[uredi VE | uredi]

U Valenciji 2008.
U Berlinu 2009.
U Daeguu 2011.
Godina Natjecanje Mjesto Natjecanje
2000. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Kingston Jamajka 1.
2001. Svjetsko prvenstvo u atletici Edmonton, Kanada 6.
Mediteranske igre Tunis 1.
2002. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici Santiago, Čile 1.
Europsko prvenstvo u atletici München, Njemačka 5.
2003. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, Engleska 4.
Svjetsko prvenstvo u atletici Pariz, Francuska 7.
Finale svjetskog kupa Monte Carlo, Monako 4.
2004. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Budimpešta, Mađarska 3.
Olimpijske igre Atena, Grčka 11.
2006. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Moskva, Rusija 2.
Europsko prvenstvo u atletici Göteborg, Švedska 4.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 6.
2007. Europsko dvoransko prvenstvo u atletici Birmingham, UK 5.
Svjetsko prvenstvo u atletici Osaka, Japan 1.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 1.
2008. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Valencia, Španjolska 1.
Olimpijske igre Peking, Kina 2.
Finale svjetskog kupa Stuttgart, Njemačka 1.
2009. Svjetsko prvenstvo u atletici Berlin, Njemačka 1.
Finale svjetskog kupa Solun, Grčka 1.
2010. Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici Doha, Katar 1.
Europsko prvenstvo u atletici Barcelona, Španjolska 1.
2011. Svjetsko prvenstvo u atletici Daegu, Južna Koreja 2.
2015. Svjetsko prvenstvo u atletici[25] Peking, Kina 2.
2016. Olimpijske igre[26] Rio de Janeiro, Brazil 3.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Blanka Vlašić, Biografije, Večernji list (pristupljeno 17. veljače 2014.)
  2. Večernji list Zagreb, 30. prosinca 2010.
  3. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/103944/Blanka-najbolja-sportasica-svijeta.html
  4. http://sportske.jutarnji.hr/blanka-vlasic-najbolja-na-svijetu/914607/
  5. 5,0 5,1 Bitno, nepotpisano, »Blanka Vlašić o svom obraćenju: ‘Kad mi je brat pričao o Bogu, plakala sam tri dana’«, objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016.
  6. Jutarnji list, nepoznati autor, »BLANKA VLAŠIĆ INTIMNO O PREOBRAĆENJU 'Sramim se što sam Bogu stalno okretala leđa'«, objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016.
  7. Večernji list, Hrvoje Delač, »Jača od bolova: Blanka Vlašić osvojila brončanu medalju na Olimpijskim igrama!«, objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  8. Slobodna Dalmacija, HINA, »10. medalja: Blanka Vlašić brončana na Olimpijskim igrama!«, objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  9. 24 sata, Josip Tolić, »Blanka Vlašić poklonila broncu svetištu: Skačem za Gospodina«, objavljeno 10. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  10. 24 sata, nepoznati autor, »Sportaši stali u obranu Blanke: Ona ima pravo govoriti o vjeri!«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  11. Jutarnji list, nepotpisano, »POZNATI HRVATSKI SPORTAŠI STALI U OBRANU BLANKE VLAŠIĆ: Njeno je pravo da govori o vjeri i može tražiti da se kazne oni koji joj to oduzmu!«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  12. SportnetHR, Sportnet, »Hrvatski sportaši: "Nadamo se da će hrvatska javnost stati uz Blanku Vašić"«, objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.
  13. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=16930&sec=1475
  14. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/8788/Blanka-Vlasic-ima-i-rekord-Stuttgarta.html
  15. http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/43059/Default.aspx
  16. http://www.hrsport.net/vijesti/379523/ostali-sportovi-atletika/vlasic-najbolja-u-oslu
  17. http://www.ogulin-info.com/hrvatska/23-sport/565-blanka-najbolja-na-grand-prix-mitingu-u-londonu.html
  18. http://berlin.iaaf.org/documents/pdf/3658/AT-HJ-W-f--A--.RS1.pdf
  19. http://www.index.hr/sport/clanak/svecanost-u-beogradu-blanka-najbolja-atleticarka-europe-perkovic-najbolja-u-konkurenciji-mladih/518287.aspx
  20. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/97423/Blanka-je-najbolja-atleticarka-svijeta.html
  21. http://www.jutarnji.hr/blanka-najbolja-europska-sportasica-u-izboru-poljske-novinske-agencije--drustvo-joj-pravi-rafa-nadal/913723/
  22. http://metro-portal.hr/blanka-vlasic-najbolja-sportasica-europe-prema-sportskim-novinarima/53694
  23. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/103944/Blanka-najbolja-sportasica-svijeta.html
  24. http://sportske.jutarnji.hr/blanka-vlasic-najbolja-na-svijetu/914607/
  25. IAAF World Championships. IAAF. iaaf.org (29. kolovoza 2015.). pristupljeno 29. kolovoza 2015.
  26. Večernji list. vecernji.hr (21. kolovoza 2016.). pristupljeno 21. kolovoza 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Blanka Vlašić