Salamanca
Salamanca | |
---|---|
Panorama Salamance s katedrale | |
Država | Španjolska |
Autonomna zajednica | Kastilja i León |
Pokrajina | Salamanca |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Julián Lanzarote Sastre (Partido Popular) |
Površina | |
• Ukupna | 38.6 km² |
Visina | 802 m |
Koordinate | 40°58′N 5°40′W / 40.967°N 5.667°W |
Stanovništvo (2008.) | |
• Entitet | 155,740 (4.034 stanovnika/km²) |
Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
• Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
Pozivni broj | +34 +923 |
Stranica | www.salamanca.es |
Položaj Salamance u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Kastilja i Leon |
Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.
Nalazi se 200 km zapadno od Madrida i 80 km istočno od portugalske granice. S preko 160.000 stanovnika treći je grad po veličini u Kastilji i Leonu (iza Valladolida i Burgosa). Salamanca je poznata po monumentalnim znamenitostima i sveučilištu (osnovanom 1218.) koje je najstarije u Španjolskoj i peto po starosti u svijetu. S preko 30.000 studenata, sveučilište je, zajedno s turizmom, gospodarski pokretač grada. Stari grad je 1988. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Salamanca je središte učenja španjolskog jezika te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih studenta španjolskog jezika.
Keltsko pleme Vaceosi su osnovali grad kao jednu od utvrda koja je branila dolinu rijeke Duero. U 3. st. pr. Kr. kartažanin Hanibal je opsjedao grad, a padom Kartage, Rimljani ga zauzimaju i nazivaju Helmantica. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu Via de la Plata, kojim je povezivana Emerita Augusta (današnja Merida) i Asturica Augusta (današnja Astorga) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini Hispaniji. Rimski most u Salamanci bio je dio tog puta.
Padom Zapadnog Rimskog Carstva u Lusitaniji su vlast uspostavili Alani. Kasnije su grad osvojili Vizigoti, a već od ranije bio je središte biskupije čiji su biskupi pohodili Koncile u Toledu.
Salamanka se predala Maurima koje je vodio Musa bin Nusair 712. godine, osvajač cijelog područja između rijeka Duero i Tormes. Trajni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanka je postala nevažno naselje. Nakon bitke kod Simancasa (939.) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem Toleda 1085. godine otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, Alfonsa VI. Kastiljskog doveo doseljenike raznih narodnosti u grad.
Alfons IX. Leonski je 1218. godine osnovao Sveučilište u Salamaci koje je postalo jedno od najvažnijih obrazovnih ustanova u Europi. Godine 1551., Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, poveo je ispitivanje suglasnosti istraživanja Andreasa Vesaliusa, fizičara i anatoma, s katoličkom doktrinom. Iste godine je Vesalius oslobođen optužbi u Salamanci.
Tijekom Napoleonskih ratova vođena je i Bitka za Salamancu, 22. srpnja 1812. godine prilikom koje je oštećena zapadna četvrt starog grada. Tisuće vojnika je poginulo taj dan od artiljerijske vatre u samo nekoliko sati paljbe i to je bio veliki poraz za francusku vojsku.
Od 1996. godine u Salamanci se nalazi Arhiv španjolskog građanskog rata koji je nastao za vrijeme diktature Francisca Franca.
Godine 2002., Salamanca je, zajedno s belgijskim Brugesom, bila europski glavni grad kulture.
Stari grad Salamanca | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Španjolska |
Godina uvrštenja | 1988. (12. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | i, ii, iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:381 |
Koordinate | 40°57′54″N 5°39′51″W / 40.965°N 5.6642°W (WD) |
Zahvaljujući renesansnim građevinama od lokalnog Villamayor pješčenjaka, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (La Ciudad Dorada). Od godine 1988. je stara gradska jezgra na popisu Unescove svjetske baštine.
Zaštićeni spomenici su:
- Glavni trg (Plaza Mayor) je središnji gradski trg koji je dizajnirao Andrés García de Quiñones poćetkom 18. st. Četvrtasti trg je okružen arkadama građevina, a može primiti oko 20,000 ljudi. Izvorno je korišten kao arena za bitke s bikovima, a danas kao glazbena pozornica. Uz trg se nalazi Središnja gradska tržnica.
- Katedrala u Salamanci je romanička građevina iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog broda i transepta, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom arkadom, poput Aja Sofije. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama Nikole Firentinca. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano Raspelo koje je El Cid nosio u svaku bitku.
Ostale znamenitosti su:
- Najstarije sveučilište u Europi koje je u Salamanci osnovao kralj Kastilje i Leóna Alfons IX. 1218. godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog pleterskog stila. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s portretima daju dojam izvanrednog obilja.[1]
- Konvikt sv. Stjepana (Convento de San Esteban) s velikom pleterskom fasadom iz 16. st.
- Casa de las Conchas, gotička palača iz 15. st.
- Palacio de Monterrey, pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila.
-
Glavni trg
-
Konvikt sv. Stjepana
-
Pročelje sveučilišta u pleterskom stilu
-
Palača de Monterrey
|
Salamanca je zbratimljena sa sljedećim gradovima:
- ↑ Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.
- Turistični ured grada
- WikiSalamanca Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2008. (Wayback Machine)
|