Skok u vis

Osvajačica zlatne medalje Ethel Catherwood iz Kanade "škarama" preko letvice na Olimpijskim igrama 1928.g. Pobjednički rezultat iznosio je 1.59 m.

Skok u vis atletska je disciplina u kojoj natjecatelj mora skočiti preko vodoravno položene letvice na točno određenoj visini bez ikakvih pomagala (za pomagala vidi Skok s motkom). Ova disciplina nalazi se u Olimpijskim igrama Stare Grčke. S vremenom su natjecatelji razvili različite učinkovite tehnike skoka. Američki atletičar Dick Fosbury prvi je koristio tehniku, koja je danas najčešća. Najviši je u vis skočio Javier Sotomayor, kubanski atletičar preskočivši letvicu na visini od 2,45 m.

Povijest skoka u vis

2007. godina

U sezoni 2007. skok u vis je jedna od najzanimljivih disciplina. Konkurencija je vrlo jaka predvođena hrvatskom skakačicom Blankom Vlašić. Najveća konkurencija su joj Jelena Slesarenko, Ana Čičerova, Antonnieta di Martino, Ruth Beitia i Kajsa Berqvist koja ove godine ne može uloviti onakvu formu u kojoj je bila 2005. kada je i postala svjetska prvakinja na otvorenom. Na mitinzima zlatne lige pobjede su upisale Jelena Slesarenko u Oslu i Blanka Vlašić u Rimu i Parizu. Treba još samo spomenuti da je na mitingu u Stocholmu Blanka skočila drugi rezultata ikada s preskočenih 207 centimetara. Na svjetskom prvenstvu u Osaki Najbolja je bila Blanka Vlašić s preskočenih 205 centimetara s tim da je triput rušila letvicu na prvenstvu na 200 centimetara jedanput i dvaput na 205 centimetara. Blanka je napadala i svjetski rekord Stefke Kostadinove na 210 centimetara, ali letvica se rušila na sva tri izlaska pred nju. Drugo mjesto su podijelile Antonnieta di Martino i Ana Čičerova s preskočenih 203 centimetra.

Najbolji rezultati

Muškarci (vani)

Visina	Atletičar	Državljanstvo	Mjesto	Datum
2.45	Javier Sotomayor	Kuba	Salamanca	23. srpnja, 1993.
2.42	Patrik Sjöberg	Švedska	Stockholm	30. lipnja, 1987.
2.41	Igor Paklin	SSSR / Kirgistan	Kobe	4. rujna, 1985.
2.40	Rudolf Povarnitsyn	SSSR / Ukrajina	Donjeck	11. kolovoza, 1985.
	Sorin Matei	Rumunjska	Bratislava	20. lipnja, 1990.
	Charles Austin	SAD	Zurich	7. kolovoza, 1991.
	Vyacheslav Voronin	Rusija	London	5. kolovoza, 2000.
2.39	Jianhua Zhu	NR Kina	Eberstadt	10. lipanj, 1984.
2.39	Hollis Conway	SAD	Norman	30. srpanj, 1989.
2.38	Sedam atletičara: (Avdeyenko, Malchenko, Topić, Kemp, Partyka, Freitag, Sokolovskyy)

Žene (vani)

Visina	Atletičarka	Državljanstvo	Mjesto	Datum
2.09	Stefka Kostadinova	Bugarska	Rim	30. kolovoza, 1987.
2.08	Blanka Vlašić	Hrvatska	Zagreb	31. kolovoza, 2009.
2.07	Lyudmila Andonova	Bugarska	Berlin	20. srpnja, 1984.
2.06	Kajsa Bergqvist	Švedska	Eberstadt	26. srpnja, 2003.
	Hestrie Cloete	JAR	Pariz	31. kolovoza, 2003.
	Elena Slesarenko	Rusija	Atena	28. kolovoza, 2004.
2.05	Tamara Bikova	SSSR / Rusija	Kijev	22. lipnja, 1984.
	Heike Henkel	Njemačka	Tokio	31. kolovoza, 1991.
	Inha Babakova	SSSR / Ukrajina	Tokio	15. rujna, 1995.
2.04	Silvia Costa	Kuba	Barcelona	9. rujna, 1989.
2.04	Venelina Veneva	Bugarska	Kalamata	2. lipnja, 2001.

Muškarci (dvorana)

Visina	Atletičar	Državljanstvo	Mjesto	Datum
2.43	Javier Sotomayor	Kuba	Budimpešta	4. ožujka, 1989.
2.42	Carlo Thränhardt	Njemačka	Berlin	26. veljače, 1988.
2.41	Patrik Sjöberg	Švedska	Pirej	1. veljače, 1987.
2.40	Hollis Conway	SAD	Sevilla	10. ožujka, 1991.
2.40	Stefan Holm	Švedska	Madrid	6. ožujka 2005.
2.39	Dietmar Mögenburg	Njemačka	Köln	24. veljače, 1985.
	Ralf Sonn	Njemačka	Berlin	1. ožujka, 1991.
	Ivan Ukhov	Rusija	Moskva	28. siječnja, 2007.
2.38	Osam atletičara: (Paklin, Avdeyenko, Smith, Beyer, Matei, Hemingway, Rybakov, Thörnblad)

Žene (dvorana)

Visina	Atletičarka	Državljanstvo	Mjesto	Datum
2.08	Kajsa Bergqvist	Švedska	Arnstadt	4. veljače, 2006.
2.07	Heike Henkel	Njemačka	Karlsruhe	8. veljače, 1992.
2.06	Blanka Vlašić	Hrvatska	Arnstadt	6. veljače, 2010.
2.06	Stefka Kostadinova	Bugarska	Pirej	20. veljače, 1988.
2.05	Tia Hellebaut	Belgija	Birmingham	3. ožujka, 2007.
2.04	Alina Astafei	Njemačka	Berlin	3. ožujka, 1995.
	Ana Čičerova	Rusija	Ekaterinburg	7. veljače, 2003.
	Yelena Slesarenko	Rusija	Budimpešta	7. ožujka, 2004.
2.03	Tamara Bikova	SSSR	Budimpešta	6. ožujka, 1983.
	Monica Iagar	Rumunjska	Bukurešt	23. siječnja, 1999.
	Marina Kuptsova	Rusija	Beč	2. ožujka, 2002.

Skok u vis na Olimpijskim igrama

Skok u vis na Svjetskim prvenstvima u atletici