Slinavka i šap
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MeSH | D005536 
|
Slinavka i šap (lat. Aphthae epizooticae) je zarazna bolest koja je tijekom povijesti utvrđena u svim područjima s razvijenim stočarstvom. Iz endemskih žarišta, svaki do sedam tipova virusa koji ju uzrokuju neprekidno prijete izazivanjem epizootije u drugim područjima.
Vrlo je zarazna bolest, lako se i brzo širi na velike udaljenosti, a teško ju je zaustaviti. To je primarno bolest papkara, a od njih na prvom mjestu goveda. Ovce, koze i osobito svinje obolijevaju rjeđe, a bolest kod njih obično ima i blaži tijek. Iznimno mogu oboljeti i životinje koje se ne ubrajaju u papkare pa i čovjek. Međutim, oni vrlo često prenose virus i šire zarazu, pogotovo u današnje vrijeme razvijenog i brzog prijevoza. Mortalitet iznosi preko 90 %.[1]
Bolest se manifestira visokom temperaturom te pojavom mjehura (afta) po sluznicama usne šupljine, vimenu, vulvi, međupupčanom prostoru, krunskom rubu (iznad papka) i oštećenjima sluznice probavnog trakta. Zbog pojave mjehura po ustima, životinja obilno slini pa otuda i naziv oboljenja. Nakon jednog do tri dana mjehuri pucaju i na njihovu mjestu zaostaju rane koje se lako mogu inficirati. Štete koje nastaju ogromne su, ne samo zbog uginuća životinja (učestalije kod mladih životinja), već upravo zbog sekundarnih infekcija koje produže vrijeme oporavka životinja, smanjenja mliječnosti i upala vimena, pobačaja i sterilnosti krava.
Najvažniji je izvor zaraze bolesna životinja. Pucanjem mjehura oslobađaju se velike količine virusa. Teoretski, jedna jedina oboljela krava dovoljna je za infekciju više milijardi novih životinja. Virus se prenosi izravnim kontaktom među životinjama (u staji, na pašnjaku, pri prijevozu), a zbog visoke zaraznosti vrlo se lako može proširiti i neizravno, živim ili neživim prenositeljima. Od živih prenositelja bolesti, najvažniji je čovjek koji u kratko vrijeme može prenijeti virus tisućama kilometara daleko. On prenosi virus pasivno, na cipelama, odjeći, rukama pa i u kosi. Osim čovjeka, živi vektori su životinje koje spontano ne obolijevaju od SiŠ-a, kao npr. mačke i psi lutalice, perad, miševi i štakori. Čini se da kukci ni krpelji nemaju veću važnost u širenju SiŠ-a. Zaraza se još može širiti mlijekom i mesom te njihovim proizvodima, klaoničkim otpacima te vodom i prašinom, posuđem, stočnom hranom i prometnim sredstvima.
Virus može prilično dugo vremena preživjeti izvan živog organizma i na taj način olakšati širenje zaraze. Npr. na vlažnom tlu može preživjeti i ostati zarazan i do 20 tjedana, a na temperaturi od -20°C održi se aktivnim godinama. Kuhanje ga, međutim, uništava te već na temperaturi od 55°C propada za 20 minuta.
Da bi se spriječilo širenje infekcije sa zaraženih životinja na nezaražene, nastoji se sve bolesne životinje što brže neškodljivo ukloniti, a također i životinje koje su s njima bile u kontaktu ili u blizini. Tijela ubijenih životinja spaljuju se da bi se uništio virus, a provodi se i dezinfekcija okolnog terena. Sprječava se svaki promet stokom, mesom i drugim namirnicama kojima se zaraza može prenositi. Sprječavanje širenja zaraze smisao je i dezinfekcijskih barijera na izlazima iz zračnih i pomorskih luka i na graničnim prijelazima.
Putnici i prolaznici koji se tijekom izbijanja zaraze SiŠ-a nađu na graničnom prijelazu, moraju proći kroz dez-barijeru ili se odreći kupovine nekog proizvoda (poglavito mliječnog ili mesnog) u inozemstvu. Pridržavanje tih mjera, uz one koje obavlja veterinarska služba, sprječava širenje bolesti iz područja gdje se bolest pojavila.
U Hrvatskoj opće mjere suzbijanja i iskorjenjivanja SiŠ-a određene su Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa.[2]
- ↑ Slinavka i šap vef.unizg.hr, Veterinarski fakultet u Zagrebu[neaktivna poveznica] (pristupljeno 13. lipnja 2012.)
- ↑ Pravilnik (N.N. 49. 2001.) Narodne novine (pristupljeno 13. lipnja 2012.)
- Tomac, Antun. Slinavka Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije s dopusnicom (preuzeto 13. lipnja 2012.)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slinavka i šap |
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |