Snježana Vasilj

Izvor: Wikipedija

Snježana Vasilj (Nevesinje, 27. veljače 1954.[1]), bosanskohercegovačka i hrvatska arheologinja i povjesničarka.

Osnovnu je školu završila u rodnom mjestu, a Prvu gimnaziju u Sarajevu (1973. godine). Redoviti dvopredmetni studij Povijesti i arheologije na filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je akademske 1973./1974. godine. Diplomirala je 1979. godine stekavši zvanje profesorice povijesti i arheologije. Od listopada 1980. godine bila je zaposlena na sarajevskom filozofskom fakultetu kao asistentica na predmetu Opća povijest starog vijeka. Akademske godine 1983./1984. upisala je Intersveučilišni poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu na kojem je 1986. obranila magistarski rad pod nazivom Helenistički elementi na području Daorsa (pod mentorstvom M. Zaninovića) te tako stekla zvanje magistrice humanističkih znanosti. Na filozofskom fakultetu u Sarajevu napredovala je u zvanje više asistentice 1987. godine.[2] Doktorsku disertaciju pod nazivom Dolina Neretve u osvit antike obranila je u Zagrebu 2020. godine pod mentorstvom Jasne Jeličić-Radonić.[3]

Od početka 1980-ih do 1992. bila je članica Arheološkog društva BiH, a od 1997. članica je Hrvatskog arheološkog društva. Radi kao predavač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, Odsjek povijesti, te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Studij za arheologiju i povijest umjetnosti.

Istraživački rad[uredi | uredi kôd]

Prva arheološka istraživanja obavljala je već kao studentica u drugoj polovici 1970-ih na području Hrvatske. Tijekom druge polovice 1980-ih provela je manje zaštitno istraživanje na području Međeđe (zajedno s Tihomirom Glavašem), zatim na širem području Prače (zajedno s Blagojem Govedaricom), te u okolici Kiseljaka (pod vodstvom dr. Envera Imamovića). Od 2007. godine samostalno vodi sustavna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo, na području Hutova blata.[2] Zapažena istraživanja obavljala je na lokalitetima Dubine (kod Doljana), Gradac (kod Uzdola), Krivoglavci (kod Vogošće), Grovnice (kod Malog Mošunja) te Gradina (kod Boruta).

Izbor iz bibliografije[uredi | uredi kôd]

Svoje radove objavljivala je i objavljuje u mnogim znanstvenim časopisima u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj (Godišnjak CBI pri ANU BiH, Radovi filozofskog fakulteta Sarajevo, Članci i građa za kulturnu povijest istočne Bosne Tuzla, Hercegovina Mostar, Humski zbornik Mostar, Vjesnik Arheološkog muzeja Zagreb, Histria Antiqua Pula, Starohrvatska prosvjeta Split i dr.). Suradnica je i na projektu Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, te suautorica udžbenika povijesti za gimnaziju objavljenog u Sarajevu 2007.[2]

Knjige:

  • Vasilj Snježana i dr., Arheološki vodič Hercegovine, Federalno ministarstvo znanosti i obrazovanja, Mostar (2012.)

Članci, prilozi, osvrti:

  • Daorsi u djelima antičkih pisaca, Radovi filozofskog fakulteta u Sarajevu, XI, Sarajevo, 199-204, (1990.)
  • Novčić Oite sa Ošanića, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 9, br.1, Zagreb, 131-134 (1992.)
  • Od rimskog osvajanja do bana Kulina u: Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini, izd.HKD Napredak, Sarajevo, 5-36 (1993.)
  • Neum i prostor današnje općine u prapovijesti i antici, u: Humski zbornik, 1, Neum (1995.)
  • Heroine i hetere, Mostariensia, 4-5, Mostar, 127-135 (1996.)
  • Povijesni spomenici Počitelja i njegove okolice od prapovijesti do dolaska Hrvata u: Povijest hrvatskog Počitelja - Zbornik znanstvenog simpozija održanog 16. i 17. veljače 1996. u Čapljini, Čapljina-Zagreb, 1-10 (1996.)
  • Hardomilje, prapovijesno i antičko doba u: Hardomilje: prošlost, ljudi, običaji, Hardomilje-Split, 13-34 (1998.)
  • Bijeljina i njezino područje u doba antike, Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne, 17, Tuzla, 81-95 (2002.)
  • Novčić Fokide s Gradine u Ošanićima kod Stoca, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, Zadar, 1-5 (2003.)
  • Sliv rijeke Neretve - život kroz tisućljeća, Histria Antiqua, 10, Pula 125-139 (2003.)
  • Lokalitet Crkvina u Hutovu kod Neuma u: Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, HAD 22, Zagreb, 369-374 (2003.)
  • Gotičke fortifikacije u Bosni i Hercegovini, Hercegovina, 19, Mostar 53-88 (2005.)
  • Prilog razmišljanju o zonama naseljenosti BiH u doba antike, Hercegovina, 21, Mostar, 23-37 (2007.)
  • Historija, istorija, povijest: udžbenik s čitankom za prvi razred gimnazije, izd. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 219 str. (suautor Ekrem Baraković) (2007.)
  • Tajne luke ilirskih ratnika, Hercegovina, 22, Mostar, 19-38 (suautorica Melisa Forić) (2008.)
  • Istraživanje grobne humke na lokalitetu Desilo u Hutovom Blatu, Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, 45 – 78. (2008.)
  • Kasnoantička nekropola na lokalitetu Grovnice u Malom Mošunju - Općina Vitez, Godišnjak CBI, 39, Sarajevo, 135-147 (2010.)
  • Arheologija i arheološka istraživanja u Bosni i Hercegovini u vrijeme austro-ugarske uprave, u: Međunarodna konferencija A-U 1878.-1918., Zbornik Radova, Sarajevo, 517-536 (2011.)
  • Lokalitet Doljani kod ČapljinePrilog proučavanju zaleđine Narone u: Kačić 2009-2011, Split, 777 -792 (2011.)
  • Arheološki lokalitet Doljani-Dubine u općini Čapljina, Bosna i Hercegovina. Prilog istraživanju donjeg toka rijeke Neretve, Godišnjak CBI 41 Sarajevo, 113-134 (2012.)
  • Ranosrednjevjekovni ukopi na lokalitetu Doljani-Dubine u općini Čapljina, u Bosni i Hercegovini, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 39, Split, 19-34 (2012.)
  • Arheološki lokalitet Crkvina u Zavali, Općina Ravno Revizija istraživanja iz 1957. godine, Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 4 (2018.)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Basler, Đuro. 1988. Vasilj, Snježana. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 1.: 183
  2. a b c Cogo, Ikbal. 2014. Mjesto mr. sc. Snježane Vasilj u bosanskohercegovačkoj humanističkoj znanosti. Motrišta, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja. 80: 76.-81.
  3. Vasilj, Snježana. 14. prosinca 2020. DOLINA RIJEKE NERETVE U OSVIT ANTIKE (disertacija)