Hutovo blato

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Hutovo Blato 2007.

Hutovo blato je ptičji rezervat i park prirode na jugu Bosne i Hercegovine, 7 km od Čapljine. Površina parka iznosi 7411 ha, a nalazi se na području općina Čapljina i Stolac.[1] Hutovo blato je depresija koju vapnenački greben Ostrovo dijeli na Gornje Hutovo blato (s Deranskim blatom) i Donje Hutovo blato sa Svitavskim blatom. [2] O postanku Hutova blata se veže legenda o Gavanovim dvorima.[3]

Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Međusobno su povezana kanalima i jarugama, a nekima od njih dno se nalazi ispod razine mora (Jelim, -18 m). Glavni vodotok Hutova blata čini rijeka Krupa koja nema pravi izvor već istječe iz Deranskog jezera u Neretvu. Krupa teče u oba smjera, ovisno o vodostaju rijeke Neretve.[1]

Povijest parka[uredi VE | uredi]

Sam lokalitet se spominje od davnina. Nakon Drugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište. Dana 3. lipnja 1954. ustanovljen je ornitofaunistički rezervat "Hutovo blato" površine 6144 ha čime počinje njegova povijest kao zaštićenog dijela. U sklopu tadašnjeg rezervata 1959. je izdvojen strogi ptičji rezervat Škrka (površine 350 ha), koji je bio zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Već 1971. Hutovo blato je uvršteno u popis močvara od međunarodnog značaja, a 1980. u međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara. Odlukom vlade HR HB 30. ožujka 1995. god. Hutovo blato je proglašeno parkom prirode i od tada njime upravlja Javno poduzeće Park prirode "Hutovo blato". Godine 1998. uvršteno je u popis međunarodno važnih staništa ptica, a 2001. u popis močvara od međunarodne važnosti (po metodologiji Ramsarske konvencije).[1]

Flora i fauna parka[uredi VE | uredi]

Hutovo blato je dom 240 vrsta ptica močvarica, 24 vrste riba i jegulje.[2] Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica u Europi. Floru parka čine mnogobrojne vrste. Na vodenim površinama dominiraju lopoč (Nymphaea alba), lokvanj (Nuphar luteum) te mrijesnjak (Potamogeton sp.) i žabnjak (Ranunculus sp.). U tršćacima dominiraju trska (Phragmites sp.), rogoz (Typha sp.), šaš (Carex sp.) i sita (Juncus sp.). Na šumskim i livadskim predjelima rastu jasen (Fraxinus sp.), hrast (Quercus sp.), veprina (Ruscus sp.), nar (Punica sp.), borovica (Juniperus sp.), vrba (Salix sp.), brijest (Ulmus sp.), joha (Alnus sp.), kupina (Rubus sp.), dud (Morus sp.), mrtva kopriva (Lamium sp.) i djetelina (Trifolium sp.).[1]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Opće informacije o Parku prirode Hutovo blato Službene stranice parka (pristupljeno 5. ožujka 2018.)
  2. 2,0 2,1 Hutovo blato Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 21. veljače 2017.)
  3. Marko Dragić: Legende o propasti Gavanovih dvora Split 2003. (ISBN: 953-99200-0-0)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hutovo blato