Stara Sušica
| Stara Sušica | |
|---|---|
  Stara Sušica Stara Sušica na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Primorsko-goranska
|
| Općina/Grad | Ravna Gora |
| Najbliži (veći) grad | Delnice, Vrbovsko |
| Površina | 13,85 km² |
| Nadmorska visina | 730 - 769 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 292 |
| - Gustoća | 21 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 113 |
| Broj stanovnika Stara Sušica (Ravna Gora, Primorsko-goranska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 262 |
| 2021. | 207 |
| Pošta | 51314 Ravna Gora |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | DE |
Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Stara Sušica se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 45% je muškaraca (132), a 55% žena (160).
Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.
Početkom XVII. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski.
Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini.[1] Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani.
U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju XIX. i početku XX. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Ljudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira,aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Zgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1. – 4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Frankopanski dvorac u Staroj Sušici[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Frankopanski dvorac u Staroj SušiciDvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. Smješten je na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger.
Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik.
Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Danas dvorac djeluje kao planinarski dom,te ga posjećuju i djeca i odrasli.
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici[uredi | uredi kôd]
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.06. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene web stranice Općine Ravna Gora
- Web stranice Turističke zajednice općine Ravna Gora Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011.
| |||||||
