Stara Sušica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stara Sušica
Stara Sušica na karti Hrvatska
Stara Sušica
Stara Sušica
Stara Sušica na zemljovidu Hrvatske
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Općina/Grad Ravna Gora
Najbliži (veći) grad Delnice, Vrbovsko
Površina 13,85 km²
Nadmorska visina 730 - 769 m
Zemljopisne koordinate 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E / 45.37777778; 14.98833333Koordinate: 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E / 45.37777778; 14.98833333
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 292
 - Gustoća 21 st./km²
 - Broj domaćinstava 113
Pošta 51314 Ravna Gora
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stara Sušica se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 45% je muškaraca (132), a 55% žena (160).

Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.

Početkom XVII. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski.

Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini [1] . Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani.

U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju XIX. i početku XX. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ljudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira,aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Zgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1.-4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru.

Dvorac u Staroj Sušici
Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Frankopanski dvorac u Staroj Sušici[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Frankopanski dvorac u Staroj Sušici
Dvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. Smješten je na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger.

Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik.

Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Danas dvorac djeluje kao planinarski dom,te ga posjećuju i djeca i odrasli.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici[uredi VE | uredi]

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.06. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]