Stara Sušica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stara Sušica
Stara Sušica na karti Hrvatska
Stara Sušica
Stara Sušica
Stara Sušica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranske zupanije.gif Primorsko-goranska
Općina/Grad Ravna Gora
Najbliži (veći) grad Delnice, Vrbovsko
Površina 13,85 km²
Nadmorska visina 730 - 769 m
Zemljopisne koordinate 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E / 45.37777778; 14.98833333Koordinate: 45°22′40″N 14°59′18″E / 45.37777778°N 14.98833333°E / 45.37777778; 14.98833333
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 292
 - Gustoća 21 st./km²
 - Broj domaćinstava 113
Pošta 51314 Ravna Gora
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka DE

Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stara Sušica se nalazi u Gorskom kotaru, na području Općine Ravna Gora. Smještena je 5 km istočno od Ravne Gore. Okružena je brdima, šumama i livadama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, Stara Sušica ima 292 stanovnika u 113 domaćinstava. Od ukupnog broja stanovnika, 45% je muškaraca (132), a 55% žena (160).

Pripada poštanskom uredu 51314 Ravna Gora.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prošlosti je Stara Sušica, kao i Ravna Gora, u nekoliko navrata jako stradala od Turaka. Najteže je bilo poslije Krbavske bitke kada su stanovnici poubijani, odvedeni u roblje ili su pobjegli preko Kupe u Sloveniju. Crkvica sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici je opljačkana i spaljena, ali stari frankopanski grad koji su Frankopani u srednjem vijeku imali u Staroj Sušici, nije zauzet.

Početkom XVII. stoljeća u Staru Sušicu i Ravnu Goru počinju se vraćati starosjedioci, koji su pobjegli pred Turcima, ili njihova djeca. Njihovo naseljavanje pomogli su knezovi Zrinski.

Nekada je Sušica bila plemićki posjed, i u jednom trenutku imala je najviše stanovnika u današnjoj općini [1] . Sušičani nisu živjeli od zemlje i poljoprivrede. Bili su stolari, kolari, staklari ili radnici u pilani.

U Staroj Sušici postojala je staklana, a uzvodno od nje, uz potok, bila je i pilana (ali u različito vrijeme, na kraju XIX. i početku XX. stoljeća), koja je i dvorac i imanje, uključujući tvornicu pokućstva opskrbljivala električnom energijom.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ljudi se bave poljoprivredom, a u novije doba i uzgojem krumpira,aronije,borovnica i slično. Iza frankopanskog dvorca nalazi se Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Zgrada škole sagrađena je 1884. godine i u njoj se odvija nastava u područnoj školi koju pohađa svega nekoliko učenika 1.-4. razreda (u školskoj godini 2010./2011. pohađalo ju je troje učenika). Po završetku 4. razreda učenici putuju u matičnu školu, OŠ "Dr. Branimir Marković", u Ravnu Goru.

Dvorac u Staroj Sušici
Kapela svetog Antuna Padovanskog u Staroj Sušici

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Frankopanski dvorac u Staroj Sušici[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Frankopanski dvorac u Staroj Sušici
Dvorac u Staroj Sušici izgradili su Frankopani. Smješten je na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću kupio ga je grof Laval Nugent, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger.

Najprije je izgrađeno samo zdanje, zgrada na "dvi vade", a kula i toranj su nadograđeni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Tek je tada dvorac zadobio konačni oblik.

Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena. Danas dvorac djeluje kao planinarski dom,te ga posjećuju i djeca i odrasli.

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici[uredi VE | uredi]

Kapela sv. Antuna Padovanskog u Staroj Sušici sagrađena je 1874. godine, nakon što su Turci 1568. godine spalili tadašnju crkvu. Kapela se nalazi nasuprot dvorca. Jednostavna je građevina višestranog svetišta, a iznad ulazne fasade ima zvonik. Svečana ceremoniia i sveta misa u crkvi održava se 13.06. povodom blagdana sv.Antuna Padovanskog.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Herljević, A. Ravna Gora. Rijeka: 1965.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]