Stipan Sorić
| Stipan Sorić | |
|---|---|
 Don Stipan Sorić
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | kraj 16. stoljeća |
| Mjesto rođenja | Bibinje, Mletačka Dalmacija |
| Datum smrti | 1648. |
| Mjesto smrti | Lički Ribnik, Bosanski pašaluk |
| Puno ime | Stephanus Surich Sacer |
| Titule | "Doset Capit Morlacorum" |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin | Kapetan |
| Ratovi | Kandijski rat |
| Vojska |  Vojska Mletačke Republike
|
| Rod vojske | .png){kind=small} Oltramarini
|
| Zapovijedao | Zadarske Černide i Oltramarini |
| Odlikovanja | Zlatna kolajna providura Dalmacije |
Don Stipan Sorić je bio hrvatski katolički svećenik i ratnik. Bio je svećenik glagoljaš. Poznat je po svojim zaslugama u ratovima protiv Osmanskog Carstva. Pokazao se odlučnim, hrabrim i vrsnim ratnim strategom. Bojevao je oružjem ali i obavještajno: prikupljao je informacije i uhodio Turke.
Nadnevak kad je rođen i umro nisu poznati, kao ni mjesto gdje se rodio, no većina znanstvenika i publicista koja se bavila njima slaže se da je rodom iz Bibinja. Potvrdu tomu da je njegova obitelj Sorića nazočna u Sorićima još od 1536. godine sve do danas.
Po pitanju mjesta rođenja, njegova izjava iz 1647. kad je rekao da je "50 godina robovao Turcima" vodi u pravcu da se je rodio koncem 16. st. ili početkom 17. st.
Obnašao je duhovničke dužnosti u Gorici (možda i u Prkosu), gdje je bio župnikom. Do danas se nije uspjelo pronaći u crkvenim knjigama gdje se je školovao za svećenika. Pretpostavlja se da je to bilo u Zadru ili zadarskoj okolici.
Djelovao je s područja Hrvatske koja su bila pod mletačkom vlašću. Pored toga, organizirao je prebacivanje ugnjetenog hrvatskog stanovništva s područja pod turskim nadzorom na područje pod kršćanskom vlašću odnosno na mletački teritorij. Od svojih je prebjega formirao četu kojima je bio vođom i glavarom. Radi uspješne borbe, surađivao je s mletačkim generalnim providurom koji se nalazio u Zadru Foscolom.[1] Razradio je ratni plan protiv Turaka, predočio ga Foscolu, a za savezništvo s Mlečanima u borbi protiv Turaka, prisegnuo je mletačkoj zastavi i Evanđelju.
Za njegovog su se vojevanja oslobodili i obranili brojni gradovi na jugu Hrvatske. Njegova slava protegla su u hrvatske narodne pjesme na jugu Hrvatske, točnije, na području srednje i sjeverne Dalmacije i Like. Opjevan je kao velikan, kao hrabri izdanak hrvatskoga naroda, "osloboditelj i vođa, na kraju mučenik i besmrtnik."
1648. je godina njegovih slavnih pohoda. Za trajanja Kandijskog rata, Mlečani na čelu s Vukom Mandušićem i Stipanom Sorićem oslobodili su Klis, koji je pod osmanskom vlašću bio nakon pada 1537., uz kratko oslobođenje 1596., kad su ga oslobodili u akciji koju su poduzeli splitski plemići Ivan Alberti i Nikola Cindro.[2][3]
Te iste 1648. mletačka vojska oslobodila je Vrliku, ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću. 1688. Vrlika je konačno oslobođena od osmanske vlasti pod kojom su bili od 1522. godine.
Don Stipana je opjevao i Andrija Kačić Miošić:
- Još junaka pjeva od mejdana,
- po imenu Sorić don Stipana,
- desno krilo dužda mletačkoga,
- dušmanina cara silenoga.
- Još junaka pjeva od mejdana,
- Od mejdana košulju nosaše,
- na njem zlatno krilo trepećaše;
- devedeset posiče Turaka
- svojom sabljom silenih junaka.
- Od mejdana košulju nosaše,
- I sad mu se nahodi desnica
- Koja Turke krajišnike smica
- U malenu selu Sukošanu
- Slava Bogu, pokoj don Stipanu.[4]
- I sad mu se nahodi desnica
1925. godine dobio je priznanje: upisan je među znamenite i zaslužne Hrvate u knjizi Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925.–1925., koja je objavljena prigodom proslave 1000. godišnjice hrvatskoga kraljevstva.
- Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)
- Filip Grabovac
- Ivan Alberti
- Vuk Mandušić
- Martin Posedarski
- 057 info Mirna Brčić: Don Stipan Sorić- svećenik i ratnik, 11. ožujka 2010.
- ↑ TZ Tribunj: Povijesno naslijeđe[neaktivna poveznica]
- ↑ Hrvatski biografski leksikon, str. 60.
- ↑ Kolo 2, ljeto 2001. Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. listopada 2010. (Wayback Machine) Ivana Kurtović: Još jedan prinos rasvjetljavanju hrvatske povijesti 16. stoljeća. Oslobođenje Klisa godine 1596. Radovi sa znanstvenog skupa održanog na Klisu 1996. godine. Poseban otisak iz časopisa Mogućnosti, 4-6/2000. Književni krug Split, 2000.
- ↑ Kotarski vitezovi za Kandijskoga rata (1645.-1669.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2013. (Wayback Machine), Kačić Miošić Razgovor ugodni naroda slovinskoga