Svetište Majke Božje Goričke

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Svetište Majke Božje Goričke, najveće u Krčkoj biskupiji, ubraja se među najstarijim marijanskim svetištima u Hrvatskoj. Svetište potječe iz XI. stoljeća, a nalazilo se u predjelu «Goričice» u današnjem Jurandvoru, odakle mu i naziv «Goričke». Na sadašnjem mjestu izgrađeno je tijekom XV. stoljeća, a posvećeno 1550. godine po biskupu Albertu Dujmu de Gliricisu. Predaja kaže da su djeca u tri navrata (1415. g.) na čudesan način pronašla na ovom brijegu kip Majke Božje iz crkvice u Jurandvoru. Ovo se područje od starine zvalo «Grad», a nastanjeno bijaše još za ilirskog plemena Japoda.

Pokraj crkve nalazila se kuća Bratovštine Majke Božje Goričke, čiji se statut čuva u Zagrebu, a najstariji je statut jedne bratovštine u Hrvatskoj pisan glagoljskim pismom (1425. g.). Godine 1603. bratovština je imala stotinu članova! Članovi Bratovštine bili su i benediktinci iz obližnje Opatije sv. Lucije (Bašćanska ploča), koji su do utrnuća samostana 1465. godine i upravljali Svetištem. Bratovštini su pripadali i neki članovi obitelji krčkih knezova Frankopana (Nikola IV. sa ženom Dorotejom, knez Ivan i kneginja Elizabeta).

Kip Majke Božje Goričke barokno je djelo, a potječe iz XVI. stoljeća; rad je nepoznatog autora. Godine 1877. A. Kušlan obnavlja mu pozlatu.

Iz 1590. godine imamo svjedočanstvo biskupa Davida koji piše da je ovo glavno svetište na otoku Krku, a mjesni župnik bilježi g. 1673. kako je u Svetištu Majke Božje Goričke misa svakog blagdana i nedjelje te da vjernički puk petnaest puta na godinu hodočasti Gospi u procesijama.

Do Svetišta Majke Božje Goričke sada vodi i uska asfaltirana cesta, no donedavna se dolazilo isključivo zavjetnim stubama građenim od 1877.-1891. (ima ih 237), po kojima su izgrađene, u bronci salivene postaje križnog puta, blagoslovljene na Prvu korizmenu nedjelju 2003. g.

Godine 1896. papa Leon XIII. dao je vjernicima-hodočasnicima mogućnost zadobivanja potpunog oprosta na blagdane Velike i Male Gospe, na Pedesetnicu i Duhovski ponedjeljak. Sveti zbor obreda iz Rima dopustio je godine 1899. slavlje zavjetne mise BDM u Svetištu.

Svete mise slave se u Svetištu Majke Božje Goričke svakog Marijinog blagdana, posebno na Veliku i Malu Gospu, te na Pedesetnicu, kao i svake nedjelje Marijinih mjeseci svibnja i listopada, te se svake korizmene nedjelje po zavjetnim stubama moli križni put i u crkvi slavi Euharistija.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Christianity symbols.svg Nedovršeni članak Svetište Majke Božje Goričke koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.