Uljanik (otok)

Koordinate: 44°52′24″N 13°50′12″E / 44.87333°N 13.83667°E / 44.87333; 13.83667
Izvor: Wikipedija
Uljanik
Pula 20220222 01.jpg
Pogled na Uljanik i Pulski zaljev
Podatci
Smještaj Jadransko more,
Puljski zaljev
Koordinate 44°52′24″N 13°50′12″E / 44.87333°N 13.83667°E / 44.87333; 13.83667
Država Hrvatska
Površina 0,123233 km2[1][2]
Obalna crta 1,969 km[1]
Broj stanovnika nenaseljen
ISS020-E-31036 - View of port of Pula.jpg
Uljanik ↑
Pula i Pulski zaljev

Uljanik (tal. Scoglio Olivi, njem. Oliven Insel) je jedan od otoka smješten u pulskom zaljevu. Ime je dobio po maslinama ili ulikama koje su rasle na njemu. Od svih maslina preostala je samo jedna[nedostaje izvor] koja se nalazi u središtu otoka okružena objektima brodogradilišta Uljanik čiji se glavni pogoni nalaze upravo na samom otoku.

Površina otoka je 123.233 m2,[1][2] duljina obalne crte 1969 m,[1] a visina 2 metra (sa zgradama 8m).[2]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Talijanski renesansni geograf, liječnik i pisac Giuseppe Rosaccio u svom izolaru "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" spominje otoke Pulskog zaljeva. Izričito navodi da u pulskoj luci postoji 6 otoka ne spominjući njihova imena. Iako je ovaj broj upitan, jer drugi izvori najčešće spominju četiri otoka, Rosaccio sigurno govori o Sv. Andriji (Scoglio Santo Andrea), te današnjim poluotocima - Uljaniku (Scoglio Olivi), Sv. Katarini (Scoglio Santa Catarina), Sv. Petru (Scoglio San Pietro) i Sv. Ivanu.

Otok Uljanik uz otoke Sv. Andrija i Sv. Katarina dijeli pulski zaljev u dva manja bazena. Unutarnji je bazen za vrijeme austrijske uprave nad Pulom bio podijeljen velikim Maslinovim otokom na ratnu luku (Kriegshafen), koja je ležala južnije, i na komercijalnu luku (Handelshafen) koja je ležala sjevernije.

Uljanik je povezan s obalom mostom preko kojeg prolazi željeznička pruga. Na otoku se nalazi pristanište te suhi i mokri dokovi. Ovdje su se od 1884. do 1916. nalazile dvije austrougarske baterije koje su uništene u bombardiranju u Prvom svjetskom ratu.

Legenda o Rasparaganu[uredi | uredi kôd]

Roksolani su bili narod skitsko-iranskog podrijetla. Njihov vođa Rasparagan ratovao je s Rimljanima, a 118. godine doživio je u ovom sukobu poraz. Rimljani su ga zarobili i osudili na trajno izgnanstvo na otočić Uljanik kraj Pule.

Rasparagan je živio na Uljaniku sa svojom obitelji, sa sinom i s njegovom obitelji. Na Uljaniku su i pokopani. U 19. stoljeću otkriveno je na Uljaniku mjesto ukopa i ostaci sarkofaga. Bočna ploča sarkofaga izložena je u Puli u Arheološkom muzeju Istre.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Uljanik (otok)