Vinko Čubranić
| Njegova preuzvišenost Vinko Čubranić | |
|---|---|
| Dubrovački biskupTrebinjsko-mrkanski trajni apostolski upravitelj | |
| Crkva | Katolička Crkva |
| Imenovan | 29. siječnja 1856. |
| Instaliran | 19. lipnja 1856. |
| Služba završila | 15. studenog 1870. |
| Prethodnik | Toma Jederlinić |
| Nasljednik | Ivan Zaffron |
| Druge službe | Kotorski biskup (1852.–1854.) |
| Redovi | |
| Posvećenje | 15. listopada 1854. posvetitelj Toma Jedrlinić |
| Osobni detalji | |
| Rođen | 28. siječnja 1802. Baška |
| Umro | 15. studenoga 1870. Trst |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolik |
Vinko Čubranić (tal. Vincenzo Zubranich, Zubranić, Gubranich; Baška, 28. siječnja 1802. – Trst, 15. studenoga 1870.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup dubrovački te trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1856. do 1870. Prije toga, obnašao je dužnost biskupa kotorskog, od 1854. do 1856. godine.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Zubranić je rođen u Baškoj na otoku Krku, u to vrijeme u sastavu Napoleonove Kraljevine Italije. Studirao je teologiju u Padovi gdje je i doktorirao.[1] Dana 13. ožujka 1825. zaređen je za đakona, a tjedan dana iza za svećenika.[2] Od 1824. služio je kao predavač biblijskog bogoslovlja u Zadru, sve do 1836. kada je imenovan kanonikom.[1] Od 1843. do 1852. godine Čubranić je služio kao kapitularni prepozit katedrale u Kotoru, a nakon toga kao kapitularni vikar Kotorske biskupije od 1852. do 1854.[1]
Dana 14. prosinca 1853. Čubranić je izabran za kotorskog biskupa, a Rim ga je potvrdio 7. travnja 1854. godine. Posvetio ga je u Kotoru dubrovački biskup Toma Jederlinić 15. listopada iste godine.[2] Suzareditelji su bili Karlo Poten i Ljudevit Ćurčija.[2] Čubranić je samo kratko vrijeme služio kao kotorskim ordinarij, sve dok 29. siječnja 1856. nije imenovan biskupom dubrovačkim, a potvrđen 19. lipnja.[2] Ustoličen je 19. listopada 1856.[3][4]
Ujedno je imenovan i trajnim apostolskim upraviteljem susjedne Trebinjsko-mrkanske biskupije u Osmanskom Carstvu. Dana 1. listopada 1857. potvrdio je don vidoja Maslaća za svojeg posebnog vikara za biskupiju.[5] Nakon Maslaćeve smrti Čubranić je za svoga provikara imenovao don Nikolu Lazarevića.[6] Čubranić je kao apostolski upravitelj nastojao riješiti niz problema u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, nastalih zbog osmanske uprave i nedostatka svećenika. Za vrijeme njegova upravljanja Trebinjsko-mrkanska biskupija je dobila dvojicu novih svećenika, a više je mladića primio u dubrovačko sjemenište.[7] Zbog toga je nastojao uvesti franjevce u Trebinjsko-mrkansku biskupiju nakon odlaska isusovaca iz biskupije. Usprotivio se i prijedlogu apostolskog vizitatora isusovca Vinka Basilea da Trebinjsko-mrkanska biskupija ima svog ordinarija.[1] Bio je prvi dubrovački biskup koji je smio stupiti na tlo Osmanskog Carstva za što je dobio dozvolu 1858. godine.[8] Tom je prigodom obavio pastirski pohod i krizmu u biskupiji. O tome je posla opširan izvještaj i Rim.[9]
Kao biskup, bio je suposvetitelj na biskupskom ređenju Ivana Josipa Vitezića.[2] Godine 1869. sudjelovao je na Prvom vatikanskom saboru.[1] Umro je 1870. godine u Trstu.[1]
Počasti[uredi | uredi kôd]
- Spomenica prigodom ustoličenja „Zubranić Vincenzo (a sua signoria illustriss.) Vescovo di Ragusa nel solenne ingresso alla sua sede Episcopale, il municipio di Ragusa”, Dubrovnik, 1856.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f Lešić 1993.
- ↑ a b c d e Catholic Hierarchy.
- ↑ Kukuljević Sakcinski 1873, str. 84.
- ↑ Stojan 1993, str. 123.
- ↑ Krešić 2012, str. 81.
- ↑ Krešić 2012, str. 118.
- ↑ Krešić 2012, str. 98.
- ↑ Puljić 2009, str. 78.
- ↑ Puljić 2009, str. 84.
Literatura[uredi | uredi kôd]
Knjige[uredi | uredi kôd]
- Krešić, Milenko. 2012. Don Vidoje Maslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija (1795.-1862.). Župni ured Trebinje. Trebinje. ISBN 978-9539864277
- Kukuljević Sakcinski, Ivan. 1873. Putne uspomene iz Hrvatske, Dalmacije, Arbanije, Krfa i Italije. Dionička tiskara. Zagreb.
- Puljić, Ivica. 2009. Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak (1875.-1878.). Državni arhiv Dubrovnik-Zaklada Ruđer Bošković-Donja Hercegovina. Dubrovnik-Neum. ISBN 978-9539864277
- Stojan, Stanislava. 1993. Ivan August Kaznačić: književnik i kulturni djelatnik. Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Dubrovnik. ISBN 9789531540032
Mrežne stranice[uredi | uredi kôd]
- Lešić, Anto. 1993. Čubranić, Vinko. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 30. prosinca 2022.
- Bishop Vinko Zubranić †. Catholic-Hierarchy.org. Pristupljeno 22. prosinca 2022.
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Stjepan III. Pavlović Lučić |
Biskup kotorski 1854.–1856. |
nasljednik Marko Kalogjera |
| prethodnik Toma Jederlinić |
Biskup dubrovački 1856.–1870. |
nasljednik Ivan Zaffron |
| prethodnik Toma Jederlinić |
Trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski 1856.–1870. |
nasljednik Ivan Zaffron |