Prijeđi na sadržaj

Vitomir Lukić

Izvor: Wikipedija
Vitomir Lukić
Rođenje24. rujna 1929.
Herceg Novi, Crna Gora
Smrt30. svibnja 1991.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Zanimanjeknjiževnik
Temepripovjedač, romanopisac, esejist, putopisac, književni i likovni kritičar
Portal o životopisima

Vitomir Lukić (Zelenika, 24. rujna 1929.Sarajevo, 30. svibnja 1991.) bio je hrvatski književnik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Pučku školu završio je u Donjem Vakufu, prvi razred Srednje tehničke škole u Banjoj Luci, a gimnaziju u Slavonskom Brodu 1952. godine. Studirao je jugoslavenske književnosti i hrvatsko-srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Nakon studija 1959. godine radio kao profesor u srednjim školama u Konjicu, rodnom mjestu svoga oca, i u Sarajevu.

Godine 1965. tiskana je Lukićeva prva zbirka pripovjedaka "Soba za prolaznike" koja otkriva već zrelog pisca. Te godine odlazi u Indiju, gdje je u svojstvu lektora predavao jugoslavenske književnosti na Sveučilištu u New Delhiu. Istovremeno je bio i dopisnik lista Oslobođenje za koji je svakog tjedna slao putopisne reportaže iz Indije.

Po povratku u Sarajevo, radio u Učiteljskoj školi, a zatim na Radio-televiziji Sarajevo, kao urednik u obrazovnom programu.

Prvi roman "Album" tiskan je 1968. Ovaj roman preveo je Todor Čalovski na makedonski jezik 1981. godine. U anketi lista BH Dani objavljenoj rujna 1999. roman "Album" uvršten je među deset najboljih bosanskohercegovačkih romana 20. stoljeća.

Inicijator je i jedan od sedmorice hrvatskih književnika potpisnika "Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku" od 28. siječnja 1971. godine. Bio je potpredsjednik HDZ BiH i ministar vjera u prvoj vladi Bosne i Hercegovine nakon prvih demokratskih izbora 1990. Umro je u Sarajevu, 1991. godine u šezdeset i drugoj godini života.

Iza Lukića ostala je bogata književna ostavština koja svjedoči o vrsnom intelektualcu svoga vremena. U mostarskoj su tiskari godine 1992., za vrijeme srpskoga i JNA topničkoga udara na grad, uništena sabrana djela Vitomira Lukića u deset svezaka, koju je priredio Mile Pešorda.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Soba za prolaznike (1965.)
  • Album (roman, 1968.)
  • Praznik stvari (pjesme, 1969.)
  • Zaustavljeni kalendar (pripovijetke i druge proze, 1970.)
  • Životinje, ljudi (pripovijetke i druge proze, 1973.),
  • Sanovnik nasmijane duše (proza, 1976.)
  • Seansa (pripovijetke, 1981.)
  • Noćni ekspres (izbor, 1984./1985.)
  • Hodnici svijetlog praha (roman, 1989.)
  • Odlazak starog rezbara (pripovijetke i druge proze, 2005.)

Književna zaostavština u rukopisima

[uredi | uredi kôd]
  • Djetinjstvo u Donjem Vakufu (roman)
  • Samsara - točak vremena (putopisi iz Indije)
  • Eseji
  • Književne kritike i prikazi
  • Eseji iz likovne umjetnosti

Nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Nagrada izdavača "Svjetlost" za roman Album 1968.
  • Nagrada Udruženja književnika BiH za knjigu pripovjedaka i drugih proza Životinje, ljudi 1973.
  • Nagrada izdavača Veselin Masleša Sarajevo za knjigu pripovjedaka Seansa (1982.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]