Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku
Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku, bila je sestrinska deklaracija o hrvatskom jeziku Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljena u Sarajevu 28. siječnja 1971. godine.[1][2]
Potaknuo ju je Mile Pešorda, a potpisala su ju sedmorica hrvatskih književnika iz BiH (Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanko Bašić) zalažući se za hrvatsku nacionalnu i kulturnu suverenost i jednakopravnost s drugim narodima u BiH. Objavljena je u nekoliko dnevnih novina (Vjesnik, Oslobođenje, Borba, Politika) pod različitim naslovima.[3] U Vjesniku je objavljena pod naslovom »Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu?«.[3]
Njene potpisnike su jugoslavenske vlasti progonile, kao i potpisnike zagrebačke Deklaracije, no za razliku od zagrebačke, o sarajevskoj se u medijima i danas šuti.[1][2]
- 1 2 Hrvatska matica iseljenika M.D., Dani hrvatskog jezika u Stuttgartu, Hrvatska matica iseljenika, 26. ožujka 2010. (u pismohrani archive.is), pristupljeno 3. rujna 2016.
- 1 2 Malkica Dugeč, Misli uz 43. godišnjicu objave Deklaracije o nazivu položaju hrvatskog književnog jezika, str. 14., Südwestrundfunk, 15. ožujka 2010., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 8. ožujka 2016.), pristupljeno 12. srpnja 2021.
- 1 2 Matijas Baković, Ivana Kresnik, Sarajevska „deklaracija“ o hrvatskom jeziku, str. 13., u: Zadarski filološki dani 7: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 7 održanoga u Zadru i Biogradu na Moru 22. i 23. rujna 2017., Sveučilište u Zadru, Zadar, 2019., pristupljeno 21. lipnja 2025.
- Ivica Milivončić, Sjećanje na Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku u BiH. Da se ne zaboravi, Slobodna Dalmacija, 2. veljače 2000.
- Domagoj Vidović, Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini nekad i sad. Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku // Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, sv. 10, br. 1, 2023.