Vladislav Hercegović Kosača

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vladislav Hercegović Kosača (?, 1426. ili 1427. - ?, 1490.), bosanski knez i vojvoda, stariji sin hercega Stjepana Vukčića. Braća su mu bili Stjepan (kasnije postao veliki vezir Ahmed-paša) i Vlatko, a sestre Katarina (kasnije bosanska kraljica) i Mara. Više puta sukobljavao se i mirio s ocem. Godine 1451. ustao je protiv oca i napao ga te uz pomoć saveznika opustošio očeve zemlje i zauzeo nekoliko gradova. Dolaskom Turaka, pomirio se s ocem i 1455. godine oženio se Anom Kantakuzen, nećaknjom Irene Jakšić, žene srpskog despota Đurđa Brankovića. Od 1453. godine često je bio u službi Osmanlija, Mlečana i ugarsko-hrvatskoga kralja Matije Korvina, koji mu je 1469. darovao utvrde Veliki i Mali Kalnik, kraj Križevaca.[1]

Godine 1461. ponovno je ustao protiv oca i zatražio pomoć od turskog sultana, nakon čega su Turci 1463. godine napali hercega Stjepana, porazili ga i na vlast doveli njegova sina Vladislava. Uz mletačko posredovanje pomirio se s ocem i dobio od njega četvrtinu zemalja. U rujnu 1463. godine zatražio je od oca trećinu zemalja i otac je popustio zbog straha da se Vladislav opet ne prikloni Turcima. Godine 1465. planuo je ponovno sukob između oca i sina te ga je otac, smatrajući ga odgovornim za dolazak Turaka, izbacio iz oporuke, zbog čega se Vladislav zavadio s bratom Vlatkom.

Godine 1467. otišao je u Slavoniju, na posjede u Kalniku, kamo je nešto kasnije doveo ženu Anu i sina Balšu. Njegov sin, Balša Hercegović spominje se u Kalniku još 1510. godine. Nakon Vladislavove smrti 1490. godine obitelj je osiromašila.[2]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]