Vranica

Izvor: Wikipedija
Vranica
Vranica.jpg
Visina Nadkrstac - 2112 m
Država / pokrajina BiH
Dio gorja Dinaridi
Koordinate 43°57′16″N 17°41′15″E / 43.954510°N 17.687412°E / 43.954510; 17.687412
Planinarski domovi na Rosinju, Radovini
Najbliži gradovi Uskoplje, Fojnica
Ostali vrhovi Bijela gromila (2071 m)
Krstac (2070 m)
Ločike (2107 m)[1]
Rosinj
Vranica na karti BiH
Vranica
Vranica
Pozicija Vranice na karti Bosne i Hercegovine

Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.

Položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.

Postanak[uredi | uredi kôd]

U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.[2][3][4][5] Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.[3]

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce),[6] bosanska zvončika[7] i vranička vrkuta.[8] Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.

Promet[uredi | uredi kôd]

Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug.[3] Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.[9]

Galerija[uredi | uredi kôd]

  • Vikendice uz Prokoško jezero

    Vikendice uz Prokoško jezero

  • Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom

    Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom

  • Vranica zimi

    Vranica zimi

  • Vranica

    Vranica

  • Prokoško jezero na Vranici

    Prokoško jezero na Vranici

  • Vrh Ločika

    Vrh Ločika

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
  2. ↑ Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
  3. ↑ a b c d (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  4. ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  5. ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  6. ↑ Godišnji izvještaj 2008 (PDF). Bosna RE. str. 8. str. Pristupljeno 29. listopada 2012. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  7. ↑ Diverzitet vrsta. mvteo.gov.ba. str. 19. str. Pristupljeno 8. studenoga 2012. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  8. ↑ Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine  Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016., fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.
  9. ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vranica


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Vranica koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vranica&oldid=6537134"