Prijeđi na sadržaj

Vranov nad Topľou

Koordinate: 48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E / 48.867; 21.667
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Vranov nad Topľou. Za druga značenja pogledajte Okrug Vranov nad Topľou.
Vranov nad Topľou

Centar Vranova
Država Slovačka
PokrajinaGrb Prešovski Prešovski

Vlast
 • GradonačelnikJán Ragan

Površina [1]
 • Ukupna34,36 km2
Visina134[2]
Koordinate48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E / 48.867; 21.667

Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet20 262
(589,55 stan./km2)[4]

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj093 01[2]
Pozivni broj+421 57[2]
Registarska oznakaVT
Stranicawww.vranov.sk
Zemljovid
Vranov nad Topľou na zemljovidu Slovačke
Vranov nad Topľou
Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Vranov nad Topľou. Grad se je prije 1927. i između 1944.1969. zvao Vranov.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Vranov nad Topľou smijestio se na sjeverozapadni dio Istočno slovačke nizine (slo. Východoslovenská nížina) u gornjem dijelu regije Zemplín između rijeka Tople i Ondave.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad su prvo naselili Slovaci. U srednjom vijeku naselje Vranov nad Topľou je dio dvorca Čičva. S obzirom na povoljan geografski položaj grada smještenog na važnim trgovačkim putevima od Prešova, Vranov nad Topľou postao je ekonomski i socijalni centar na područje sliva dviju rijeka, Ondave i Tople.

Antifašistički spomen

Prvi pisani spomen grada datira iz 1332.1335. Vranov je dobio status grada prije 1363. godine.

Kralj Matija Korvin dao je povlastice gradu 1461. godine. Gimnazija u gradu je osnovana u 16. stoljeću.

U drugoj polovici 19. stoljeća, Vranov nad Topľou postao središte regije od 44 sela. Na kraju stoljeća došlo je do masovne emigracije. Godine 1903. Vranov je dobio željezničku prugu, električnu rasvjetu i telefon uveden do 1906.

Nakon formiranja Čehoslovačka, Vranov nad Topľou ostao je mali poljoprivredni i obrtnički grad. Tijekom Drugog svjetskog rata, neke partizanski grupe su formirani u regiji, a grad je postao središtem antifašističke pobune. Vrijeme poslije 1945. bio je obilježeno industrijskim razvojem, izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih zgrada u centru grada.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[5]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:23 90023 03622 89820 262
Razlika: −3,61 % −0,59 % −11,51 %
Statistika stanovništva[5]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:20 48820 262
Razlika:−1,10 %

Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 22.985 stanovnika.[6]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 62,61 %, grkokatolika 20,13 %, luterana 7,18 % i ateista 5,70 %.[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  6. a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 26. siječnja 2008.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vranov nad Topľou