Prijeđi na sadržaj

Vranov nad Topľou

Ovo je glavno značenje pojma Vranov nad Topľou. Za druga značenja, pogledajte Okrug Vranov nad Topľou.
Vranov nad Topľou

Centar Vranova
Država Slovačka
PokrajinaGrb 
Prešovski Prešovski

Vlast
  GradonačelnikJán Ragan

Površina [1]
  Ukupna34,36 km2
Visina134[2]
Koordinate48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E / 48.867; 21.667

Stanovništvo (2024) [3]
  Entitet20 262
(589,55 stan./km2)[4]

Vremenska zonaCET(UTC+1)
  Ljeto (DST)CEST(UTC+2)
Poštanski broj093 01[2]
Pozivni broj+421 57[2]
Registarska oznakaVT
Stranicawww.vranov.sk
Zemljovid
Vranov nad Topľou na zemljovidu Slovačke
Vranov nad Topľou
Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Vranov nad Topľou. Grad se je prije 1927. i između 1944.1969. zvao Vranov.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Vranov nad Topľou smijestio se na sjeverozapadni dio Istočno slovačke nizine (slo. Východoslovenská nížina) u gornjem dijelu regije Zemplín između rijeka Tople i Ondave.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad su prvo naselili Slovaci. U srednjom vijeku naselje Vranov nad Topľou je dio dvorca Čičva. S obzirom na povoljan geografski položaj grada smještenog na važnim trgovačkim putevima od Prešova, Vranov nad Topľou postao je ekonomski i socijalni centar na područje sliva dviju rijeka, Ondave i Tople.

Antifašistički spomen

Prvi pisani spomen grada datira iz 1332.1335. Vranov je dobio status grada prije 1363. godine.

Kralj Matija Korvin dao je povlastice gradu 1461. godine. Gimnazija u gradu je osnovana u 16. stoljeću.

U drugoj polovici 19. stoljeća, Vranov nad Topľou postao središte regije od 44 sela. Na kraju stoljeća došlo je do masovne emigracije. Godine 1903. Vranov je dobio željezničku prugu, električnu rasvjetu i telefon uveden do 1906.

Nakon formiranja Čehoslovačka, Vranov nad Topľou ostao je mali poljoprivredni i obrtnički grad. Tijekom Drugog svjetskog rata, neke partizanski grupe su formirani u regiji, a grad je postao središtem antifašističke pobune. Vrijeme poslije 1945. bio je obilježeno industrijskim razvojem, izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih zgrada u centru grada.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[5]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:23 90023 03622 89820 262
Razlika: −3,61 % −0,59 % −11,51 %
Statistika stanovništva[5]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:20 48820 262
Razlika:−1,10 %

Prema podatcima o broju stanovnika iz 2024. godine naselje je imalo 20 262 stanovnika.[6]

Etnička pripadnost

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[7][8]
Narodnostbrojnostudjel
Slovaci19 30790,86 %
Neutvrđeno16887,94 %
Romi7033,3 %
Rusini2711,27 %
Ukupno21 248

Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 21 248 stanovnika bilo ih je tako 19 307 slovačke, 1688 neutvrđene, 703 romske, 271 rusinske, 118 češke, 51 inih, 44 ukrajinske, 36 mađarske, 22 ruske, 19 vijetnamske, 16 poljske, 10 albanske, 9 kanadske, 9 engleske, 7 njemačke, 4 irske, 3 talijanske, 3 austrijske, 2 rumunjske, 2 grčke, 1 židovske, 1 srpske, 1 moravske, 1 francuske i 1 bugarske narodnosti.

Religija

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[9]
Vjeroispovijestbrojnostudjel
Rimokatolička Crkva11 16752,56 %
Grkokatolička Crkva393518,52 %
Bez vjerske pripadnosti215010,12 %
Neutvrđeno19719,28 %
Evangelistička Crkva14776,95 %
Ukupno21 248

Pri popisu stanovništva 2021. godine 21 248 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 11 167 Rimokatolička Crkva, 3935 Grkokatolička Crkva, 2150 bez vjerske pripadnosti, 1971 neutvrđeno, 1477 Evangelistička Crkva, 110 Pravoslavna Crkva, 91 Jehovini svjedoci, 71 Apostolska Crkva, 49 ad hoc pokreti, 43 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 42 Kalvinistička, 34 razno, 24 Bratska crkva, 22 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 15 Islam, 11 Baptistička Crkva, 10 Budizam, 7 poganstvo i prirodni duhovnost, 6 Evangelistička metodistička Crkva, 5 Židovi, 5 Adventisti sedmog dana, 1 Starokatolička Crkva, 1 Hinduizam i 1 Čehoslovačka husitska crkva.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  6. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  7. Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  8. Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  9. Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Vranov nad Topľou