Vranov nad Topľou

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vranov nad Topľou. Za druga značenja pogledajte Okrug Vranov nad Topľou.
Vranov nad Topľou
Centar Vranova
Centar Vranova
Grb
Grb
Koordinate: 48°52′N 21°40′E / 48.867°N 21.667°E / 48.867; 21.667
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Prešovski Prešovski
Vlast
 - Gradonačelnik Ján Ragan
Površina
 - Ukupna 31,10 km²
Visina 132 m
Stanovništvo (31. prosinca 2021.[1])
 - Grad 22.079
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 093 01
Pozivni broj +421 (0)57
Registarska oznaka VT
Službena stranica www.vranov.sk
Zemljovid
Vranov nad Topľou na karti Slovačka
Vranov nad Topľou
Vranov nad Topľou

Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Vranov nad Topľou. Grad se je prije 1927. i između 1944.1969. zvao Vranov.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Vranov nad Topľou smijestio se na sjeverozapadni dio Istočno slovačke nizine (slo. Východoslovenská nížina) u gornjem dijelu regije Zemplín između rijeka Tople i Ondave.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grad su prvo naselili Slovaci. U srednjom vijeku naselje Vranov nad Topľou je dio dvorca Čičva. S obzirom na povoljan geografski položaj grada smještenog na važnim trgovačkim putevima od Prešova, Vranov nad Topľou postao je ekonomski i socijalni centar na područje sliva dviju rijeka, Ondave i Tople.

Antifašistički spomen

Prvi pisani spomen grada datira iz 1332.1335. Vranov je dobio status grada prije 1363. godine.

Kralj Matija Korvin dao je povlastice gradu 1461. godine. Gimnazija u gradu je osnovana u 16. stoljeću.

U drugoj polovici 19. stoljeća, Vranov nad Topľou postao središte regije od 44 sela. Na kraju stoljeća došlo je do masovne emigracije. Godine 1903. Vranov je dobio željezničku prugu, električnu rasvjetu i telefon uveden do 1906.

Nakon formiranja Čehoslovačka, Vranov nad Topľou ostao je mali poljoprivredni i obrtnički grad. Tijekom Drugog svjetskog rata, neke partizanski grupe su formirani u regiji, a grad je postao središtem antifašističke pobune. Vrijeme poslje 1945. bio je obilježeno industrijskim razvojem, izgradnjom i rekonstrukcijom stambenih zgrada u centru grada.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj stanovništva[2]
Godina 1. 1. 1993.[1] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 23.330 23.318 23.014 23.041 22.245 22.079

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 22.985 stanovnika.[3]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 62,61 %, grkokatolika 20,13 %, luterana 7,18 % i ateista 5,70 %.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. 3. 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)" (slovački) Nepoznati parametar |work via website= zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  2. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. 3. 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)" (slovački) Nepoznati parametar |work via website= zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  3. 3,0 3,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Pristupljeno 26. siječnja 2008.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vranov nad Topľou