Prijeđi na sadržaj

Spišské Podhradie

Izvor: Wikipedija
Spišské Podhradie

Pogled na grad s tvrđave
Država Slovačka
PokrajinaGrb Prešovski Prešovski
Vlast
 • GradonačelnikMichal Kapusta
Površina [1]
 • Ukupna24,94 km2
Visina448[2]
Koordinate48°59′N 20°45′E / 48.983°N 20.750°E / 48.983; 20.750
Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet3730
(149,53 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj053 04[2]
Pozivni broj+421 53[2]
Registarska oznakaLE
Stranicawww.spisskepodhradie.sk
Zemljovid

Položaj Spišské Podhradie na karti Slovačke

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još 1174. godine kao naselje Zipser Nijemaca s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje Spišská Kapitula (njem. Kirchdorf = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom Žehra. Pored ovih spomenika koji su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi, Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu sinagogu u regiji.

Spišské Podhradie ispod Spiškog dvorca

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naselje se prvi puta spominje 1249. godine u povelji Bele IV., a 1412. godine Žigmund Luksemburški mu daje gradska prava, te pravo tržnice 1456. godine. U gradu je 1245. izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od 1662. – 1665. dobila i biskupski dvor i zidine, a 1776. postala je biskupijom Spiš (mađ. Szepes, njem. Zips, polj. Spisz, la. Scepusium). Grad je bio izarito poznat po svojim cehovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.

U 19. stoljeću stanovnici su većinim Nijemci i Židovi, a grad počiva na proizvodnji opeke, kamenolomu vapnenca travertina i pilanama, te je od 1894. povezan željeznicom.

Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa Ivan Pavao II. 1995. godine.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
Svjetska baština – UNESCO
Država Slovačka
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:620

Spiški dvorac zajedno s Crkvom Svetog Duha u Žehri i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetsku kulturne baštine 1993. godine. God. 2009. ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od Levoča i povijesno središte Levoča s mnogim romaničkim građevinama.

Spiški dvorac (Spišský Hrad)

[uredi | uredi kôd]

Izgrađen u 12. stoljeću, jedan od najvećih dvoraca u srednjoj Europi, bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do 1464. pripadao je mađarskim kraljevima, a do 1528. pripada obitelji Zapolja, te od 1531. do 1635. mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od 1638. – 1945. godine obitelji Csáky koji su ga morali predati Čehoslovačkoj.

Izvorno je bio romanički dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici 13. stoljeća dobio romaničko-gotičku baziliku. Tijekom 14. stoljeća naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u 15. stoljeću. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko 1470. godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse 16. stoljeća.

God. 1780. dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici 20. stoljeća je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.

Dvorac je samo 2006. godine privukao više od 170 000 posjetitelja.[5]

Spišská Kapitula

[uredi | uredi kôd]

Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s 30-ak kuća, sve zatvoreno zidinama od 1662. – 1665. godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.

Katedrala je izgrađena od 1245. do 1273. u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz 1317. godine prikazuju krunidbu hrvatsko-ugarskog kralja Karla Anžuvinca.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Statistika stanovništva (10 godina)[6]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:3665387240353730
Razlika: +5,64 % +4,20 % −7,55 %
Statistika stanovništva[6]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:37543730
Razlika:−0,63 %

Etnička pripadnost

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[7][8]
Narodnostbrojnostudjel
Slovaci342590,34 %
Romi3639,57 %
Neutvrđeno2326,11 %
Rusini511,34 %
Ukupno3791

Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 3791 stanovnika bilo ih je tako 3425 slovačke, 363 romske, 232 neutvrđene, 51 rusinske, 12 češke, 5 kineske, 5 mađarske, 4 poljske, 4 njemačke, 2 ruske, 2 inih, 1 irske, 1 kanadske i 1 albanske narodnosti.

Religija

[uredi | uredi kôd]
Popis 2021. (udjeli iznad 1 %)[9]
Vjeroispovijestbrojnostudjel
Rimokatolička Crkva282374,47 %
Bez vjerske pripadnosti39010,29 %
Neutvrđeno3298,68 %
Grkokatolička Crkva1223,22 %
Evangelistička Crkva411,08 %
Kršćanski zborovi u Slovačkoj391,03 %
Ukupno3791

Pri popisu stanovništva 2021. godine 3791 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 2823 Rimokatolička Crkva, 390 bez vjerske pripadnosti, 329 neutvrđeno, 122 Grkokatolička Crkva, 41 Evangelistička Crkva, 39 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 10 razno, 10 ad hoc pokreti, 5 Pravoslavna Crkva, 4 Kalvinistička, 3 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 3 Islam, 3 Apostolska Crkva, 2 Jehovini svjedoci, 2 Čehoslovačka husitska crkva, 1 Hinduizam, 1 Evangelistička metodistička Crkva, 1 Adventisti sedmog dana, 1 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana i 1 Budizam.

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. ↑ Spiški grad otbvara svoja vrata (sl.)
  6. 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  7. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  8. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
  9. ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Spišské Podhradie
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Spišské_Podhradie&oldid=7374209"