Gvozd

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Vrginmost)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gvozd
Gvozd (grb).gif
Gvozd na karti Hrvatska
Gvozd
Gvozd
Gvozd na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°21′16″N 15°52′34″E / 45.3544880088691°N 15.876229996189698°E / 45.3544880088691; 15.876229996189698
Županija Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka
Načelnik općine Branko Jovičić
Naselja u sastavu općine Blatuša, Bović, Brnjavac, Crevarska Strana, Čremušnica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Kirin, Kozarac, Ostrožin, Pješčanica, Podgorje, Slavsko Polje, Stipan, Šljivovac, Trepča, Vrginmost
Površina 212,4 km2
Stanovništvo (2001.) 3.779
Stanovništvo (2011.) 2.970 (općina)/1.095 (naselje)
Poštanski broj 44410 Gvozd
19.08.2010. Petrova Gora - panoramio (1).jpg
Gvozd na karti Sisačko-moslavačka županija
Gvozd
Gvozd
Gvozd na zemljovidu Sisačko-moslavačke županije
Koordinate: 45°21′16″N 15°52′34″E / 45.3544880088691°N 15.876229996189698°E / 45.3544880088691; 15.876229996189698

Gvozd je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Sjedište općine Gvozd nalazi se u naselju Vrginmost, koje je u razdoblju od 1996. do 2012. također nosilo naziv Gvozd.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Gvozd je općina u Hrvatskoj, pripada Sisačko-moslavačkoj županiji, nalazi se podno Gvozda na kojem je poginuo posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić te se od tada ta gora po njemu naziva Petrova gora.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva 2011. godine[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine[2], u općini Gvozd živi 2.970 stanovnika, od čega 1.976 (66,53%) Srba, 951 (32,02%) Hrvata i 43 (1,45%) ostalih.

Raspored stanovništva po naseljima:[3]

Popis stanovništva 2001. godine[uredi VE | uredi]

Po nacionalnom sastavu Hrvati su činili 40% stanovništva, Srbi 57 %, ostali 3 %. Općina Gvozd imala je 3.779 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja:

Današnje općine Topusko, Gvozd i Lasinja prije Domovinskog rata činile su veliku općinu Vrginmost.
Ovih 19 naselja nove općine, 1991. godine imalo je 8082 stanovnika po sastavu Srbi 94% i Hrvati 2%.[4]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gvozd je ime koje je prije bilo ime Petrove gore, a značilo je "gora".

Stoga su česti zapisi iz različitih knjiga o kralju Petru preminulu na gori Petrovoj

Naselje se od 1996. godina naziva Gvozd, do tada je nosilo ime Vrginmost. Prije 1991. godine i velikosrpske agresije na Hrvatsku, ondašnja općina Vrginmost imala je većinsko srpsko stanovništvo. Uoči rata, 1941. godine, bilo je oko 300 stanovnika, po nacionalnom sastavu Srba, osim dvije obitelji Hrvata i dvije Češkog porijekla [5]. Naselje Vrginmost je novijeg postanka, nastalo je u 17. stoljeću (vjerojatno 1688.) kada se obitelj Vrga nastanila uz potok Veliku Trepču gdje je zatim sagrađen i most te se znalo reći „kod Vrgina mosta“ [5][6][7][8]. Ime se pisalo razdvojeno ili spojeno [6] 1812. Vergin-most, 1822.[9] Verginmoszt, 1835.[10] Verginmost, 1857.[11] Verginmost, 1888.[12] Vrginmost, 1910.[13] u njemačkoj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stoljeću ime je ostalo Vrginmost te se nije više mijenjalo (uključivo i za vrijeme NDH.[14][15])

Skupština općine Vrginmost formirana je na 40. zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora općine Vrginmost održane 11. kolovoza 1962. godine. Zaključkom o formiranju nove općine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora općine Topusko i Narodnog odbora općine Pisarovina o ukidanju njihovih općina kao političko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna općina sa sjedištem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, 3. lipnja 1963. godine konstituirana je Skupština općine Vrginmost. Skupšina općine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnoga[16] referenduma (referendum se održao 3. veljače 1992.) donesena »Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske«[17][18] i »Odluka o pristupanju općine Vrginmost SAO Krajini«.[17][19] Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i općina Vrginmost sa sljedećim naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatuša, Bović, Brnjavac, Bukovica, Čremušnica, Crna Draga, Crni Potok, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Donja Čemernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Malička, Novo Selo Lasinjsko, Ostrožin, Pecka, Perna, Pješćanica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, Šljivovac, Topusko, Trepča, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapić, Vrginmost.

Gvozd, Topusko i Glina. Granica s BiH je vidljiva na dnu zemljovida.

Gvozd je početkom balvan-revolucije bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti s Hrvatima, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i Srbe koji su bili za suživot odnosno za mirno rješenje krize. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika Dmitra Obradovića (koji se otvoreno suprotstavio politici Milana Martića[20][21]), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale (crvene beretke[22]), optuživši za zločin Hrvate.[23][24]

4. ožujka održan je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović, general pukovnik Dušan Pekić, Jandre Bjelivuk i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske Milka Kufrin.[25] 9. siječnja 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.[26] Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za 3. veljače 1991. , koju je poništio Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991., jer je utvrdio da je tzv. "Srpska Autonomna Oblast Krajine" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.[27] Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. godine. 14. ožujka 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se masovno okupljanje naroda. Masu je predvodila Srpska demokratska stranka koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost.[25] Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu u ponovljenom je postupku nekadašnjem predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća t.zv. SAO Krajine Mili Dakiću (prvo je bilo u odsutnosti, kad je osuđen na 20 godina) navelo da će dokazati da je Dakić organizator naoružanih skupina na području Vojnića koje je političkim djelovanjem poticao na nasilje; 2014. je oslobođen jer "na kraju dokaznog postupka tužiteljstvo nije uspjelo pronaći direktnu vezu kojom bi dokazalo umiješanost")[28][29]).[28] Ondašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Josip Boljkovac, izjavio je da za Dakića doznao tek preko Obradovića. Prema Boljkovčevim riječima, na sastanku njih dvoje na Kordunu Obradović je Boljkovcu kazao da će nazvati u Vojnić da se ne dogodi kao što se dogodilo u Vrginmostu.[30] 1. travnja 1991. t.zv. izvršno vijeće "SAO Krajine" u Korenici donijelo je odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. U tu su planiranu velikosrpsku tvorevinu trebale ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac "te sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih općina i ona koja se ubuduće izjasne za pripajanje u procesu razgraničenja."[31] Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine 4. srpnja i ušle u Topusko.[25] 2. studenoga 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.[32] Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.[32] 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju Milana Martića, što je prema nekima to bio rezultat sukoba s Mikelićem i Babićem.[33]

Naziv[uredi VE | uredi]

Vladin povjerenik[7][34] 1996. godine podnio je inicijativu za preimenovanje mjesta Vrginmost u Gvozd što je skupština Sisačko-moslavačke županije prihvatila[6][35].

Dana 11. lipnja 2012. godine općinsko vijeće Gvozda donosi odluku o promjeni imena naselja u Vrginmost (od nazočnih 10 vijećnika, jedino je vijećnica HDZ-a bila protiv promjene, a ostali su, na čelu sa SDSS-om i SDP-om odlučili da se Gvozdu vrati ime Vrginmost)[36]. Nakon ovoga su uslijedili prosvjedi hrvatskog stanovništva na kojima tvrdili da "odluka odražava stav stanovnika devet okolnih sela općine Gvozd, a ta su sela nastanjena Srbima, za razliku od Hrvata koji čine 95% od 1.122 stanovnika naselja Vrginmost"[36]. Prema [37] od 1095 stanovnika naselja Gvozd, 755 je Hrvata je 68,94%, a Srba je 322, što je 29,4%.</ref>[Potrebna još jedna potvrda informacije od DZS-a RH.] Hrvati su se usprotivili ovoj promjeni imena te naselje i dalje nazivaju Gvozdom (katolička Crkva[38][39], HDZ[40], hrvatska nacionalno svjesna desnica[41], mjesni većinski Hrvati[42], hrvatska zajednica na Facebooku[43] i hrvatski mediji koji nisu u inozemnom vlasništvu[44]. 3. studenoga 2012. u Gvozdu je održan prosvjedni skup u organizaciji Hrvatske stranke prava i Hrvatskog nacionalnog fronta (HNF) zbog odluke općinskog vijeća o promjeni imena.[45] Na prosvjedu je bilo oko 350 prosvjednika.[36]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Zadnji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić poginuo je na planini Gvozdu, koja je po njemu dobila ime Petrova gora.

Vrgomošćani su i prvi članovi hrvatskog pop rock sastava ITD Band[46][47][48], Branislav Bekić (vokal), Milan Bekić (bas gitara) i Nebojša Tepšić (bubnjevi). Vrgomošćan je i Rastislav Topoljski (klavijature) koji se sastavu pridružuje kasnije, dok je Jadranko Mileusnić (gitara), Vojnićarac.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na Petrovoj gori nalazi se spomenik posljednjem hrvatskom kralju narodne krvi Petru Svačiću (kraljev grob). Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, posvećen antifašističkoj borbi i stradanjima stanovništva Banovine i Korduna u Drugom svjetskom ratu, sagrađen je 1982. godine prema rješenju poznatog kipara Vojina Bakića.

Na području Vrginmosta nalaze se utvrde Bović, Kirin i Ostrožin. Danas su od tih utvrda raspoznatljive samo lokacije, koje su povrh istoimenih sela, ali nisu istražene.[49]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Na području općine Gvozd postoji jedna osnovna škola koja nosi ime OŠ "Gvozd".

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Suncokret - Centar za razvoj zajednice [50], nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata

Šport[uredi VE | uredi]

Do 1995. godine i Oluje, u Vrginmostu je postojao nogometni klub NK Jedinstvo Vrginmost. On je ugašen odlaskom srpskog stanovništva, te su umjesto njega godinu dana kasnije Hrvati povratnici osnovali NK Napredak, koji je 1999. godine promijenio ime u NK Gvozd

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. ↑ Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost
  2. ↑ Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. godine
  3. ↑ Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. godine
  4. ↑ Popis stanovništva. 1991, Narodnosni sastav Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 881, Republički zavod za statistiku, Zagreb 1992. ISSN 0351-9740
  5. ↑ 5,0 5,1 Znaci Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO Borbi
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 Općina Gvozd Povijest općine Gvozd (Izvor: Udruga Suncokret)
  7. ↑ 7,0 7,1 NovaTV Gvozd će se opet zvati Vrginmost
  8. ↑ t-portal.hr Gvozd ponovno postaje Vrginmost!
  9. ↑ Detalj karte Zagrebačke biskupije iz 1822. (Arhiv HAZU) ( iz knjige Vojna Hrvatska La Croatie Militaire Drago Roksandić, Biblioteka Povijesna istraživanjaŠkolska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1988. 2 svez. ISBN 86-03-99036-0)
  10. ↑ cro-eu Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988, Vojnićka kumpanija br. 4
  11. ↑ Zemljovid Hrvatske i Slavonije s krajinom vojničkom (M. Katzenschläger, Karta Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1857. ) Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kataloški br. 208
  12. ↑ Zemljovid Županije Zagrebačke (priredio Ivan Steklasa) iz 1888. Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kat.br 213 geografijski zavod Dragutina Ljudevita Posnera i sina
  13. ↑ karta Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete
  14. ↑ S N V Dragan Grozdanić: Gvozdeni govor mržnje
  15. ↑ Radio Slobodna Evropa Ankica Barbir-Mladinović: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost
  16. ↑ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991. (Narodne novine, br. 4/91. od 2. veljače 1991.)
    Wikicitati „Poništava se Odluka o raspisivanju referenduma o pristupanju općine Vrgimnost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine od 15. siječnja 1991. godine, br. 2194-01-91-1.”
    (29. siječnja 1991.)
  17. ↑ 17,0 17,1 Katica Miholović, Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195., ISBN 953-96199-8-X
  18. ↑ klasa: 021-05/91-01-24
  19. ↑ klasa: 021-05/91-01-01
  20. ↑ Braniteljski portal/Novi list: Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana, Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  21. ↑ Robert Frank: Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana, Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  22. ↑ Andreja Thomas: Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao, 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  23. ↑ Denis Romac: Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu, Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  24. ↑ (srp.) Časnik KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću, B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  25. ↑ 25,0 25,1 25,2 (srp.) Čitali smo za Vas iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
    RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
  26. ↑ HIC Kronologija Domovinskog rata u Banovini
    RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
  27. ↑ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991., Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.
  28. ↑ 28,0 28,1 Andreja Thomas: Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim, 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  29. ↑ Zdravko Bičak: Mile Dakić oslobođen optužbe za smrt hrvatskih policajaca, 16. siječnja 2014., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  30. ↑ Andreja Thomas: Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao, 24sata, 12. lipnja 2012., 1. prosinca 2015.
  31. ↑ Kronologija 1991. godine UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.
  32. ↑ 32,0 32,1 (srp.) Čitali smo za Vas iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
    RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
  33. ↑ (srp.) Čitali smo za Vas iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
    RomanH-01.pngI, heavily serifed.pngRomanC-01.png Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
  34. ↑ Novi list Damir Kundić: Prokletstvo prošlosti sustiže kordunski gradić
  35. ↑ Hrvatska riječ Promjene naziva mjesta: Od podilaženja vlasti do legalizacije etničkog čišćenja
  36. ↑ 36,0 36,1 36,2 Slobodna Dalmacija M. Piškor: I Torcida izrazila potporu Hrvatima Gvozda, najavljujući svoj dolazak na prosvjed , 6. studenoga 2012.
  37. ↑ DZS: Rezultati popisa stanovništva 2011. po naseljima po narodnosti,
  38. ↑ Slobodna Dalmacija M. Piškor: Biskup Košić u Gvozdu: Republika Hrvatska zaslužuje ime Republika protu-Hrvatska, 29. listopada 2012.
    "Na početku svoje homilije biskup (Vlado Košić) je istaknuo kako je u Gvozdu da pruži znak potpore i ohrabri župljane koji su uznemireni nedavnom promjenom imena mjesta Gvozd u Vrginmost."
  39. ↑ Hrvatska riječ (Sarajevo) (Arhivirano 1. studenoga 2012.) Biskup Košić protiv promjene imena mjesta Gvozd u Vrginmost, 29. lipnja 2012.
  40. ↑ [- Večernji list Vladimir Jurišić: "Karamarko u Gvozdu: "Gvozd ne treba mijenjati naziv, ovo je ishitrena odluka", 13. lipnja 2012.
  41. ↑ Politika.hr HČSP Sisak: Protivimo se postupcima čelnika Gvozda, 28. listopada 2012.
  42. ↑ Dnevnik.hr Dalibor Špadina: Promijenili ime Gvozda u - Vrginmost, 27. listopada 2012.
    "Općinsko vijeće Gvozda u kojem većinu čine vijećnici srpske nacionalnosti promjenom imena mjesta izazvalo je pobunu građana hrvatske nacionalnosti koji su većinsko stanovništvo u mjestu."
  43. ↑ Facebook Heroj Blago Zadro: Nastavak četničke ideologije, 24. listopada 2012.
  44. ↑ Hrvatski fokus Pavao Blažević: Hrvatskoj policiji smetaju Thompsonove domoljubne pjesme, 11. svibnja 2012.
    "Po povratku Srba koji su ispred „Oluje“ izbjegli, u općini Gvozd ponovno je većina stanovnika srpske narodnosti, a pored domicilnih Hrvata u općinu su se naselili prognani Hrvati iz Bosne i iz Janjeva...u obranu prognanih Hrvata naseljenih u Gvozdu... nije se digao nitko.
  45. ↑ T.Š.: Prosvjedni skup protiv promjene imena Gvozd u Vrginmost, dnevnik.hr, 3. studenoga 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
  46. ↑ https://www.youtube.com/watch?v=B6hFifWVteo&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk&index=1
  47. ↑ https://www.youtube.com/watch?v=q0wcWAknl3c&index=2&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk
  48. ↑ https://www.youtube.com/watch?v=0U2vpq2ZU8c&index=13&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk
  49. ↑ Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije - Gvozd, pristupljeno 7. studenoga 2012.
  50. ↑ Suncokret - Centar za razvoj zajednice

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Gvozd koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • r • u
Gradovi i općine Sisačko-moslavačke županije
Gradovi
Općine
Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
v • r • u
Naselja u sastavu Općine Gvozd
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gvozd&oldid=5464117"