Hrvatska pošta

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hrvatska pošta d.d.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg »Hrvatska pošta« preusmjerava ovamo. Za ostala značenja, pogledajte Hrvatska pošta (razdvojba).
HP-Hrvatska pošta d.d.
Logotip
Vrsta dioničko društvo
Osnovana 1848. (kao Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta)[1]
1. siječnja 1999. (kao Hrvatska pošta)
Sjedište Ulica Nikole Jurišića 13,
Flag of Croatia.svg 10000 Zagreb, Hrvatska
Pokriveno područje Hrvatska
Usluge poštanske i logističke usluge, financijske i maloprodajne usluge
Broj zaposlenih 9.700 (2021.)
Vlasnik Vlada RH
Web stranica www.posta.hr

HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet. Nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga u zemlji,[2] a za svoje poslovanje osvojila je i niz nagrada.[3]

Poštanski uredi Hrvatske pošte, njih 1016, predstavljaju jednu od najvećih uslužno-maloprodajnih mreža u zemlji. Uz poštanske i logističke usluge, nudi i financijske usluge te usluge maloprodaje, na cijelom teritoriju Hrvatske. Jedna je od suosnivača i punopravna članica Udruge javnih europskih poštanskih operatora (PostEurop), a Republika Hrvatska članica je Svjetske poštanske unije (UPU).

Hrvatska pošta također izdaje poštanske marke Republike Hrvatske.

Vozilo Hrvatske pošte
Novouređeni poštanski ured

Imena kroz povijest[uredi | uredi kôd]

  • Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta (1848. − 1919.)[1]
  • Hrvatska direkcija Pošte, telegrafa i telefona (1919. − 1945.)[1]
  • PTT-promet SRH (1945. − 1990.)[1]
  • Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) (1990. − 1999.)[1]
  • Hrvatska pošta (HP) (1999. − danas)[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnivanje[uredi | uredi kôd]

Odlukom bana Josipa Jelačića i Banskoga vijeća 1848. osnovana je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu, pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta, s ciljem da u poštanskome prometu ujedini cjelokupno područje Trojedne kraljevine. Smjestila se u nekadašnjem samostanu klarisa u Opatičkoj ulici (danas Muzej grada Zagreba), gdje se od 1831. nalazio prvi državni poštanski ured. Ubrzo nakon osnutka upraviteljstva, u Banske dvore dovedena je telegrafska žica, te je Zagreb spojen na brzojavnu mrežu s Bečom. Odande je banski namjesnik Mirko Lentunaj 28. rujna 1850. poslao prvi brzojav (»telegraf je u redu«) banu Josipu Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču. Stalno povećanje poštanskoga prometa nametnulo je potrebu izgradnje nove poštanske zgrade. Prva državna zgrada podignuta je 1901. uz Glavni kolodvor, a prva poštanska zgrada u Hrvatskoj izgrađena je 1904. u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Građevinske radove izveli su zagrebački obrtnici (Greiner i Warroing) te neka ugarska poduzeća. Tijekom prve polovice 20 st. obavljeno je nekoliko adaptacija i rekonstrukcija, a 1958. zgrada je dobila današnji izgled.

U daljnjem razvoju pošte nije bilo većih promjena sve do osnutka Kraljevine SHS 1918. Ministarstvo pošta i telegrafa Kraljevine SHS započelo je 1919. s radom u Beogradu, a državni teritorij bio je podijeljen na devet poštansko-telegrafskih direkcija. Sjedište hrvatske direkcije bilo je u Zagrebu. Do početka Drugog svjetskog rata provedeno je nekoliko reorganizacija u prometu Pošte, telegrafa i telefona (PTT). Godine 1929. ukinuto je Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona Kraljevine SHS, a PTT-promet došao je pod upravu Ministarstva građevina; od 1930. bio je pod upravom Ministarstva prometa, a 1935. ponovno je uspostavljeno Ministarstvo pošta, telegrafa i telefona. Tada je donesena i nova Uredba o organizaciji Ministarstva pošta, telegrafa i telefona, koja je osim nove organizacijske sheme donijela i propisani ograničen broj osoba za prijam u službu (numerus clausus). Prema toj uredbi, u PTT-struci nisu mogle raditi fakultetski obrazovane žene, s nižom stručnom spremom moglo je biti 30% ukupnog broja zaposlenih radnika, a sa srednjom stručnom spremom do 25%.

Razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do osamostaljenja Hrvatske[uredi | uredi kôd]

Odlukom Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije u sastavu Povjereništva za saobraćaj 1944. utemeljena je Glavna uprava PTT-a u Beogradu, a 1945. privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije osnovala je Savezno ministarstvo PTT-a s područnim direkcijama. Ministarstvo je 1947. osnovalo Glavnu direkciju pošta i Glavnu direkciju telegrafa i telefona. Godine 1949. uspostavljena je Glavna direkcija PTT-a s direkcijama u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Novome Sadu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju i Cetinju. Direkcija PTT-a Zagreb obuhvaćala je područje cijele kontinentalne Hrvatske, a Direkcija PTT-a Split područje Dalmacije. Tijekom 1950-ih započeo je ubrzani razvoj PTT-sustava, koji je prije svega uključivao izgradnju novih poštanskih objekata te modernizaciju prijevoznih sredstava.

Godine 1971. u SFRJ je uvedeno korištenje poštanskoga broja na svim pošiljkama i žigovima, što je imalo višestruke prednosti, primjerice brže i jednostavnije dijeljenje i usmjeravanje pošiljaka. Nagli razvoj telefonije u prvoj polovici 1980-ih doveo je do stagnacije obujma poštanskih usluga, koji je od tada u stalnom padu.

Razdoblje od osamostaljenja Hrvatske[uredi | uredi kôd]

Sabor RH utemeljio je 1990. javno poduzeće Hrvatsku poštu i telekomunikacije (HPT), s osnovnom djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga. Poduzeće je bilo pravni sljednik bivših 13 poduzeća PTT-prometa u Hrvatskoj te je preuzelo njihova prava i obveze. Sastojalo se od Zajedničkih službi (Ured direktora, Sektor gospodarskih poslova, Sektor pravnih, kadrovskih i općih poslova, Služba unutarnje kontrole i revizije) te Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, koje su bile posebno organizirane zbog organizacijskog i tehnološkog odvajanja poslova poštanskoga i telekomunikacijskoga sustava. HPT je 1990. imao 1094 pošte, s 2153 šaltera, 5730 poštanskih kovčežića i 3744 dostavna područja.[4]

S obzirom na različitost djelatnosti i tada već tehnološki odvojenoga funkcioniranja Direkcije pošta i Direkcije telekomunikacija, a u skladu sa svjetskim trendovima, 1999. HPT se razdvojio na HP – Hrvatsku poštu i HT – Hrvatske telekomunikacije (od 2010. Hrvatski Telekom) te od tada Hrvatska pošta posluje kao samostalno dioničko društvo, nastavljajući tradiciju i razvojni kontinuitet poštanske djelatnosti na području RH.[4]

Hrvatska pošta je 1. srpnja 2019. postala članica International Post Corporationa (IPC), međunarodne organizacije koja okuplja vodeće poštanske operatore Europe, Sjeverne Amerike i Australije. Da bi se postalo članom IPC-a, treba ispuniti stroge kriterije - od zadanog visokog postotka uručenja pošiljaka i kvalitete do dobrih financijskih rezultata.

U listopadu 2019. Hrvatska pošta preuzela je tvrtku Locodels koja je specijalizirana za gradsku dostavu istog dana.

Početkom 2020. godine Hrvatska pošta je uspješno testirala mogućnosti dostave dronom od zadarske luke Gaženica do Preka na otoku Ugljanu. Dio je to pilot-projekta s hrvatskom tvrtkom AIR-RMLD koja se bavi razvojem komercijalnih i industrijskih usluga korištenjem bespilotnih letjelica. Nova će testiranja pokazati mogućnosti korištenja drona u dostavi pisama i paketa između poštanskih ureda te ukazati na potrebe Hrvatske pošte za ovakvom vrstom tehnologije.

Novi sortirni centar[uredi | uredi kôd]

U svibnju 2017., polaganjem kamena temeljca, počela je gradnja 350 milijuna kuna vrijednog Novog sortirnog centra u Velikoj Gorici. Novi sortirni centar svečano je otvoren u rujnu 2019. i najveća je investicija u povijesti Hrvatske pošte. Ukupna površina objekta iznosi 32 000 četvornih metara, dok se hortikulturno uređene površine prostiru na 16 000 četvornih metara.

U kompleksu radi više od 1500 radnika (sortirnica, poštanska i paketna logistika, prijevoz i vozni park, IT i podatkovni centar, podrška poslovanju). Visoko regalno skladište ima kapacitet 8000 paletnih mjesta te je ukupne nosivosti 6400 tona. Kapacitet stroja za automatsku razradu paketa je 15 000 pošiljaka po satu, mase paketa od 100 grama do 30 kilograma. Šest strojeva za automatsko sortiranje pošiljaka pomaže u sortiranju pismovnih pošiljaka regularnih veličina. Brzinom od 230 000 pošiljaka na sat i s iznimnom točnošću strojevi za automatsko sortiranje pošiljaka osiguravaju pravovremenu dostavu na adrese korisnika. Pet strojeva nalazi se u Novom sortirnom centru, dok je jedan stroj za sortiranje pošiljaka instaliran u Splitu. Stroj za pismovne pošiljke razvrstava po područjima za dostavu brzinom od 45 000 omotnica na sat.

U srpnju 2021. počela je gradnja poslovne zgrade uredske namjene čime je započela 2. faza gradnje Novog sortirnog centra kojom će se taj kompleks u cijelosti završiti. Ukupna brutopovršina nove poslovne zgrade je 6223 četvorna metra, a netopovršina 5600 četvornih metara. Objekt će imati prizemlje i četiri kata u kojima će biti uredski prostori, dvorane za sastanke te pomoćne i tehničke prostorije.

Paketomati[uredi | uredi kôd]

U travnju 2021. Hrvatska pošta počela je postavljati paketomate i tako otvorila novi dostavni kanal. Paketomati su automatizirani uređaji s pretincima različitih dimenzija u kojima korisnici mogu beskontaktno preuzeti i poslati pošiljku te vratiti robu kupljenu u e-trgovinama.

Paketomati su postavljeni na frekventnim i lako pristupačnim lokacijama, a dostupni su svaki dan u tjednu, od 0 do 24 sata. Za dostavu i otpremu pošiljaka s paketomata brine se Paket24, usluga brze paketne dostave Hrvatske pošte.

Do kraja 2021. bit će postavljeno 150 od ukupno 300 paketomata koliko će ih biti do kraja 2022. godine.

Kriptomarke[uredi | uredi kôd]

U rujnu 2020. Hrvatska pošta izdala je prvu hrvatsku kriptomarku. Kriptomarka se sastoji od fizičkog i digitalnog dijela. Fizički dio kriptomarke može se odlijepiti i koristiti za plaćanje poštarine, dok digitalni dio u obliku NFT-a (kriptografski zaštićena digitalna imovina) ostaje za korištenje na blockchainu.

Prva hrvatska kriptomarka izdana je u pet kategorija s pet različitih motiva koji prikazuju prijevozna sredstva: kombi (60 000 primjeraka), vlak (25 000 primjeraka), brod (10 000 primjeraka), zrakoplov (4000 primjeraka) i dron (1000 primjeraka). Kriptomarka je osmišljena u suradnji s hrvatskom blockchain-zajednicom, a digitalni token Postereum izradila je hrvatska tvrtka Bitx. U paketu s fizičkom kriptomarkom su i svi podatci potrebni za aktivaciju ili prijenos digitalne kriptomarke. Za 16 sati prodano je svih 500 kriptomaraka koje su se mogle kupiti kriptovalutama.

Drugo izdanje kriptomarke, Kriptomarka 2, pušteno je u optjecaj u prosincu 2020. te je izdano u bloku s jednom samoljepljivom markom i otisnuto u nakladi od 30 000 primjeraka. Na marki se nalazi pet digitalnih motiva na temu prijenosa poštanskih pošiljaka kroz povijest: austrougarski listonoša, postiljon na konju, poštanska kočija, dostavljač brzojava na biciklu te poštar na mopedu.

Treća kriptomarka predstavljena je 9. rujna 2021. s motivom potpuno električnog hiperautomobila Rimac Nevera. Motiv Rimac Nevere pojavljuje se u pet različitih kategorija: zlatna Rimac Nevera u 2000 primjeraka, srebrna u 4000, brončana u 6000, siva u 8000 te plavozelena u 10 000 primjeraka, što čini ukupnu nakladu od 30 000 primjeraka. Prvih 1500 izdanih kriptomaraka koje su se mogle kupiti samo kriptovalutama rasprodano je za malo više od tri dana.

Zeleno poslovanje i električna vozila[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pošta u voznom parku trenutačno ima više od 200 električnih vozila koja uključuju bicikle, četverocikle i mopede. U drugoj polovini 2020. u Velikoj Gorici, Osijeku i Zadru postavljene su punionice za električna vozila koje su temeljni preduvjet za uvođenje brojnijega voznog parka s pogonom na struju.

Električna vozila Hrvatske pošte

Hrvatska pošta je u travnju otvorila novi dostavni kanal paketomata koji se smatra zelenim dostavnim kanalom. Paketomati povećavaju postotak uručenja u prvom pokušaju, a dostavna vozila moraju obilaziti manje lokacija te smanjuju opterećenje prometnica i emisije štetnih plinova. Paketomati su na lokacijama do kojih se u većini slučajeva može doći pješice ili javnim prijevozom, a na jednom se paketomatu mogu isporučiti ili poslati desetci pošiljaka.

Ustroj[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pošta jedina je državna tvrtka koja svojim organizacijskim ustrojstvom ne prati županijski administrativni ustroj. Hrvatska pošta svoju je unutrašnju organizaciju segmentirala tako da se usredotoči na pojedinačne proizvode i usluge te da istodobno integrira poslovne segmente tvrtke u cjelovitu korporaciju. Kako bi se to postiglo, uveden je vrlo efikasan divizijski ustroj u skladu s najsuvremenijim svjetskim standardima kakav imaju i neke druge pošte u svijetu. Divizijski ustroj Hrvatske pošte bio jedan od najvećih preustroja trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj.

Tvrtka je podijeljena u četiri divizije: Divizija pošta, Divizija mreža, Divizija ekspres i Divizija podrška.

Divizija pošta zadužena je za prijevoz, razvrstavanje i dostavu pismovnih pošiljaka. Divizija mreža upravlja mrežom poštanskih ureda. Divizija ekspres zadužena je za uslugu ekspresne dostave – Paket24. Divizija podrška zadužena je, među ostalim, za financije i nekretnine. Osim divizija, Hrvatska pošta ima i devet ureda Uprave. Ovim ustrojem poboljšana je poslovna komunikacija te se organizacijska struktura danas temelji na usmjerenosti prema korisniku, kao i jasnim ovlastima i odgovornostima.

Usluge[uredi | uredi kôd]

Poštanske usluge[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pošta je nacionalni poštanski operator, a poštanske usluge koje nudi obuhvaćaju prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu. Univerzalne poštanske usluge pružaju se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i svim korisnicima pod istim uvjetima. Uz univerzalne usluge Hrvatska pošta pruža i brojne druge poštanske usluge: prijam, usmjeravanje, zadržavanja, prijenos i uručenje izravne pošte, tiskanica (knjige i tisak), paketa, pošiljaka s plaćenim odgovorom (IBRS/CCRI pošiljaka), pošiljaka ubrzane pošte (EMS) te pošiljaka s dodanom vrijednosti: Paket24, poslovni paket i e-paket.

ePošta[uredi | uredi kôd]

ePošta je usluga kojom Hrvatska pošta svojim korisnicima omogućuje obavljanje niza usluga elektroničkim putem. Servis ePošta omogućuje primanje i slanje pisama, poruka i dokumenata (uključujući i račune) u elektroničkom obliku, plaćanje računa kreditnim i debitnim karticama, bez obzira jesu li stigli putem servisa ili na kućnu adresu i spremanje dokumenata u sigurnu arhivu dostupnu od svuda i uvijek. Nakon prijave u servis ePošta, koji koristi aktualne sigurnosne standarde temeljene na certifikatima, korisnicima je omogućeno sigurno i jednostavno upravljanje svojim dokumentima.

Pravnim osobama servis ePošta nudi jednostavniju i povoljniju komunikaciju s njihovim korisnicima. Servis ePošta usluga je Hrvatske pošte koja korisnicima omogućuje ugodnije i jednostavnije kreiranje, primanje te pregled i čuvanje pošte. Svi su dokumenti (računi, izvodi, obavijesti i dr.) na jednom mjestu te im korisnik može pristupiti s bilo kojeg računala.

ePoštu možete koristiti za: slanje poslovnog eRačuna, slanje eRačuna prema građanima primanje računa, primanje dokumenata, pisama i poruka te slanje pisama i poruka.

Banka u pošti[uredi | uredi kôd]

Banka u Pošti zajednički je projekt Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte. U sklopu projekta privatnim i poslovnim korisnicima u poštanskim uredima diljem Hrvatske pružaju se bankarske usluge Hrvatske poštanske banke. Od prosinca 2020. poslovni korisnici (privatne tvrtke, mali i srednji poduzetnici, lokalna uprava i samouprava) u gotovo 1000 poštanskih ureda mogu otvoriti poslovni račun HPB-a, obaviti nacionalni platni promet u kunama, ugovoriti internetsko i mobilno bankarstvo, depozit, kartice i ostale bankarske usluge.

Žuti klik[uredi | uredi kôd]

Žuti klik je internetska trgovina Hrvatske pošte s bogatim asortimanom kvalitetnih proizvoda koji su podijeljeni u 14 kategorija. Žuti klik ima jednu od najraznovrsnijih ponuda domaćih prehrambenih proizvoda lokalnih OPG-ova iz cijele Hrvatske koje nudi u kategoriji “Klikni na domaće – proizvodi hrvatskog sela.”

Paket24[uredi | uredi kôd]

Usluga Paket24 je usluga brze dostave Hrvatske pošte koja ravnomjerno pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske i jamči uručenje pošiljaka idući dan u više od 200 mjesta.

Locodels[uredi | uredi kôd]

Locodels je tvrtka u vlasništvu Hrvatske pošte koja pruža uslugu gradske dostave istog dana. Locodels uslugu istodnevne dostave pruža u suradnji s internetskim trgovinama u svim većim hrvatskim gradovima.

Financijske usluge[uredi | uredi kôd]

U poštanskim uredima Hrvatska pošta nudi različite financijske usluge poput prijenosa gotovog novca, plaćanja računa, podizanja gotovine, mjenjačnice. Može se ugovoriti i štednja te police osiguranja.

Mjenjačnica za kriptovalute[uredi | uredi kôd]

U prosincu 2019. usluga otkupa kriptovaluta uvedena je u 55 poštanskih ureda u svim županijama u kojima strani i domaći korisnici mogu kriptovalute promijeniti u kune. U listopadu 2021. usluga je proširena i na prodaju kriptovaluta.

U poštanskim uredima može se poslovati s najčešće korištenim kriptovalutama, a popis trenutačno dostupnih, tečajnu listu i popis poštanskih ureda u kojima je usluga dostupna mogu se provjeriti na internetskoj stranici https://kripto.posta.hr/.

Maloprodaja[uredi | uredi kôd]

U poštanskim uredima dostupan je različit maloprodajni asortiman poput čestitaka i razglednica, knjiga, tehničke robe, igračaka, a postoji i mogućnost kataloškog naručivanja robe.

Filatelija[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pošta od 1991. godine izdaje poštanske marke Republike Hrvatske. Prva redovita poštanska marka, Zračna pošta Zagreb-Dubrovnik, izdana je 9. rujna 1991. godine, a prva prigodna poštanska marka izdana je 10. prosinca 1991. godine u povodu proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Od tada je Hrvatska pošta u 30 godina izdala 1360 poštanskih maraka (rujan 2021.) širokog raspona tema i motiva. Poštanske marke koje je izdala Hrvatska pošta osvojile su i brojne međunarodne nagrade.[5]

Zaklada Vaša pošta[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pošta osnovala je Zakladu „Vaša pošta“ kako bi djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi osigurala financijsku pomoć za lakši početak samostalnog života. Sponzori koje Hrvatska pošta nalazi za djecu, odričući se svoje provizije, na ime djece uplaćuju police životnog osiguranja. Taj se iznos štićenicima domova isplaćuje kao svojevrsna renta u trenutku napuštanja doma, kako bi mogli podmiriti osnove životne troškove do nalaska zaposlenja. Osnivanje Zaklade nastavak je humanitarnog projekta „Dobri ljudi djeci Hrvatske“, koji Hrvatska pošta provodi od 2009. godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f Povijest. www.posta.hr. Hrvatska pošta,. Pristupljeno 23. studenoga 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  2. [1]
  3. [2]
  4. a b Rajič G., Rakić E. 9. lipnja 2017. Poštanski promet. tehnika.lzmk.hr. Hrvatska tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,. Pristupljeno 24. studenoga 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  5. [3]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Napomena: Ovaj tekst (ili jedan njegov dio) ili slika preuzet je sa službenih mrežnih stranica Hrvatske pošte. Vidi dopusnicu.