Wikipedija:Kafić/Arhiv 18

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!



Kategorija: Knjige?[uredi]

Oni koji su vidjeli moje tekstove mogli su zamijetiti da uvijek pedantno citiram, ivzore, a prvenstveni ozbiljan izvor su knjige, internet je tek pomoćno sredstvo, mada naravno fantastično. Evo npr. čitao sam knjigu o Španovici, pa sam onda prosurfao po netu i našao, da postoji Zavičajna zajednica Španovčana, i napiso članak i o njima.

E, znam da sam stariji od većine ovdje, pa ne mogu bez knjiga, a internet generacija je i zaboraliva kakvi su to čudni predmeti. :)

Nego, nakon što sam se petljao dugo i pokušavo stvari raščlaniti tako da se mogu lijepo međusobno povezivati i kategorizirati, shvatio sam da je pogrešno kako sam do sada radio, da bilješke o knjizi, osim rečenicu dvije, pišem na wstranici o autoru. Treba za svaku knjigu otvoriti posebna članak, pa napisati tamo o čemu se radi.

Pa tako imamo Hrvoje Matković, koji je kategorija "hrvatski ovjesničari, i Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković), kategorija: NDH.

Pade mi napamet, onda, ne bi li bilo zgodno napraviti kategoriju KNJIGE, pa za svaku knjigu staviti u tu kategoriju? --Fausto 14:08, 7. lipnja 2006. (CEST)

Možda bi, možda ne bi. Kad bi počeo razvrstavati kategoriju "Knjige" na tematske potkategorije, opet bi morao otvarati "NDH". Dakle, stvar se svodi na isto. Eventualno bi se kategorija "Knjige" mogla dijeliti po jezicima i književnim vrstama, ali čini mi se da je sadašnja tematska podjela sasvim dovoljna. Napominjem da moje mišljenje nije previše mjerodavno jer ovdje ima aktivnih kategorizatora kao što su Ante Perković i Duh Svemira, pa bi možda trebalo pitati njih. --Zmaj 14:41, 7. lipnja 2006. (CEST)

Ne, nisam tako zamislio. Ne bi trebale potkategorije, ili bar ne tako detaljne. Ideja je da postoji jedna kategorija, u kojoj su sve knjige, pa onaj kojeg zanima, može vidjeti o kojim sve knjimgama postoji članak. A svaki pojedini članak o knjizi naravno se i posebno kategorizira, prema temi.--Fausto 15:50, 7. lipnja 2006. (CEST)

Da li se samo to meni čini ali mislim da knjige bi trebale biti dio WikIzvora? Damirux 14:44, 7. lipnja 2006. (CEST)
Knjige spadaju u Wikizvor, ali članci o knjigama spadaju u Wikipediju. --Zmaj 14:47, 7. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija: Povijest Jugoslavije[uredi]

Ne bi li trebala posebna takva kategorija? Npr. članak "četnici" kategoriziran je samo pod "povijest Srbije" a četnika je bilo u svih šest današnjih država i o tome se u tekstu govori. --Fausto 14:10, 7. lipnja 2006. (CEST)

Definitivno bi trebala. I meni je nedostajala u par članaka. Sad ću je uvesti. --Zmaj 08:25, 16. lipnja 2006. (CEST)

OKEJ, samo čuj, ona kategorija "Vladari Jugoslavije" je malo neozbiljna. Osim toga Aleksandar I ima dva članka.--Fausto 15:35, 16. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija: Židovi[uredi]

E, evo još jedno, što ne dostaje. Napisao sam automatski aktegoriji Židovi uz članak Stepinac i Židovi, pa primijetio, da ne postoji, bio sam zaboravio taj problem. Svojedobno sam upozorio na kaos koji je nastao jer postoje kategorije "judaizam" i"izrael", OK prvo je religija drugo država (mešuitim, i ime Jakova/Izraela), ali nastao je kaos jer su ljudi proizvoljno stavljali jednu ili drugu oznaku, a kod Židova je često da nešto spada i u jedno i u drugo. Još postoji članak "Židovi" u kategoriji "semitski narodi". koja je recimo kategorizirana pod "Izrael", ali ne i pod "judaizam". A očito članak Stepinac i Židovi ne mogu kategorizirati ni pod jednu od one dvije kategorije.

Dakle, mislim da je potrebna kategorija "Čidovi", kao potkategorija u "semitski narodi", a "judaizam" i "Izrael" se pojavljuju kao i potkategorije "Židova".

No, ne zaboravimo, tu je i Palestina, koja bi trebala biti država, pa se ne može samo tako svrstati pod "Izrael", a i Palestina ima svoju povijest nezavinso od Izraela odnosno Židova. Čini mi se da bi naslov kategorije "Izrael" trebao biti "Izrael i Palestina". Ima nešto o Palestincima u člancima o Izraelu, članak o Jaseru Arafatu itd. Trebalo bi to izdvojiti u posebni članak "Palestinci" u kategoriji "Semitski narodi".--Fausto 16:06, 7. lipnja 2006. (CEST)

Izrael je prilično komplicirano pitanje. U modernom političkom smislu doista treba voditi računa o Izraelu i Palestini. S druge strane Izrael je širi pojam jer se odnosi, ne samo na državu, nego i na narod i na praoca tog naroda. Palestina, pak, osim moderne političke cjeline, označuje i provinciju Rimskog Carstva, kao i uobičajeni naziv za čitavo područje između Sredozemnog mora i doline Jordana sve do 1948. godine.--Donat 22:22, 15. lipnja 2006. (CEST)

Hrvatski jezik[uredi]

Svi suradnici hrvatske wikipedije znaju (ili bi bar trebali znati) da je službeni jezik hrvatske wikipedije hrvatski jezik.

To je problem nedovoljno pismenima, no i pismeni znaju imati problema, jer ne poznaju bogatstvo svoga jezika. Hrvatski jezik često za neke pojmove ima nekoliko riječi, koje nam dolaze iz nekoliko izvora, i ponekad se teško snaći. Lako je naći hrvatsku riječ u primjeru ručnik/peškir/šugaman no parovi zemljopis/geografija, pravopis/ortografija i životopis/biografija muče mnoge.

Stari (danas izumrli) jezici latinski i grčki čuju se u mnogim živućim jezicima kroz mnoge riječi, biografija je porijeklom grčka riječ (bios - život; graphein - pisati) koja se udomaćila u mnogim jezicima i time postala internacionalizam. Na takav način je riječ biografija također dio korpusa hrvatskog jezika, no hrvatski jezik također ima odličan prijevod - životopis, koji je također dio korpusa hrvatskog jezika.

Sad dolazimo do srži problema: koja riječ treba ima prednost, ili ih se može rabiti obje ravnopravno?

Navest ću tri primjera:

  • kromosom - ličenik
  • redundancija - zalihost
  • tastatura - tipkovnica

Prvi par (kromosom-ličenik) predstavlja internacionalizam i hrvatski prijevod koji još nije zaživio, moguće je da bude s vremenom, no kako se još ne rabi dovoljno u praksi, internacionalizam ima prednost.

Drugi par (redundancija-zalihost) predstavlja internacionalizam i hrvatski prijevod koji oba postoje u praksi, no kako mnogi ne poznaju svoj jezik dovoljno nešto se češće upotrebljava internacionalizam, no zapravo hrvatski oblik ima prednost, dok su oba dozvoljena.

Treći par predstavlja iskrivljenu tuđicu (posrbljeni germanizam) i dobar hrvatski prijevod, tu je hrvatska riječ jedina valjana opcija.

Parovi u kojima se rabi grčka riječ graphein spadaju u drugu grupu, hrvatski prijevod UVIJEK ima prednost, no dozvoljena je uporaba i internacionalizama. Kako suradnici pišu na stranicama za razgovor je njihov izbor, no ukoliko u člancima wikipedije netko internacionalizme zamjenjuje hrvatskim prijevodima, to nije nužno, ali je dobrodošlo. Promjene u suprotnom smjeru valja izbjegavati. SpeedyGonsales 13:04, 9. lipnja 2006. (CEST)

Koliko mi poznato riječ tastatura (od riječi taster) se uvijek upotrebljavala u srpskim informatičkim časopisima, dok u hrvatskim tipka. Stoga, treba upotrebljavati riječ tipka, odnosno tipkovnica. Damirux 13:20, 9. lipnja 2006. (CEST)

Hvala na doprinosu, Speedy. Moj stav je identičan. Osobno nastojim na ljepoti jezika, i prednostujem (hm, pokšao sam prevesti "preferiram" :) hrvatske riječi, ali radikalni purizam vodi u apsurde.

Znam da se ta diskusija i prije vodila, ali ja ju izbjegavam. Jedna polemika se razvila uz članak Historija. Također oko članka Josip Broz Tito. On je bio "generalni sekretar centalnog komitata komunističke partije", nema smisla sada sve to prevoditi u "glavni tajnik središnjeg odbora stranke" (btw. ja sam par puta preveo "komunist" sa "zajedničar" ;->), sve to jesu hrvatske riječi (internacionalizmi, a ne srbizmi), iako ću i jd danas prednost dati drugom obliku.

Kao što nema smisla "prevoditi" ono što su ljudi nekad govorili, pa onda dolaziš do toga da korigiraš ne samo Tita, nego i službeno glasilo Hrvatske stranke prava iz 1924.

Evo npr. čitam o NDH i vidim da se uvijek koristio termin "uhapsiti", a ne "uhititi". I Jasenovac se u ondašnjim tiskovinama spominje kao "koncentracioni" logor, a ne "koncentracijski", a to ne germanizam (Konzentrationlager), a ne rusizam. --Fausto 15:21, 9. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija:Međunarodno pravo[uredi]

Vidi da kategorija Pravo ima samo dvije podkategorije. Pišući članke o genocidu i etničkom čišćenju, shvatio sam da bi trebali biti kategorizirani pod međunarodno pravo. Ima li ovdje neki pravnik da malo pregleda postojeće članke, pa da se ta kategorija uvede?--Fausto 14:23, 9. lipnja 2006. (CEST)

Poveznica na stranicu za razgovor[uredi]

Razmišljajući o nekim svojim i tuđim iskazima i razmišljanjima koji ne spadaju po stilu u članke, ali je vrijedno da ih oni koji članak pročitaju i to vide, sjetih se da na engleksoj wiki ponekad u članku stave link na stranicu za razgovor, i to na podnaslov sa određenom temom, tako da se ne izgubi u eventualnoj gomili diskusija.

Pa sam to napravio na nekim stranicama. Na kraju članka Genocid spominjem diskusije o tome da li su Jasenovac, Bleiburg i dr. bili genocid, pa stavljam link na stranicu s razgovorom za eventualnu diskuiju.

Napisao sam pak članak Stepinac i Židovi i izdvojio ga iz članka Holokaust u NDH. Neka pak svoja razmišljanja, jedan esej koji želim podijeliti s wiki zajednicom (koja je btw bliska definiciji "komunističke" ;->), stavio sam na stranicu razgovora i poveznicu na njega u članku.

Mislim da je to dobro rješenje za nedoumice o raznim Čudnim pasusima, "esejitis" isl. Odvojeno je, a ipak istaknuto. --Fausto 15:50, 9. lipnja 2006. (CEST)

DFB vs. Njem. nogometni savez[uredi]

tu treba napravit preusmjeravanje, je li tako? kako se napravi predložak poput onog na en wiki na stranici German Football Association u kojima je popis svih ostalih saveza u europi? West Brom 4ever

Isprika[uredi]

Citat suradnika Ante Perkovica na stranici za razgovor suradnika Fantaza.

Pa fali ti kraj od "div"-a, šta ne kužiš. Uf, ma nema veze, ako oćeš bit autističan, budi, ko te šljivi.

Kraj citata.

Ovo neću smatrati osobnim napadom, ali ipak neka se vidi.

Hvala administratore.

Sav žut, sav žut Majstor Fantaz 23:05, 12. lipnja 2006. (CEST)

Filter Spama[uredi]

Pokušao sam doraditi stranicu Mojblog i smanjiti broj linkova, no filter sustava javlja "spam". Što učiniti da bi se stranica mogla uređivati i broj linkova dalje smanjivati, ali uz ipak minimalni broj linkova koji su nužni da bi se pojam opisao? --Davor Moravek 11:06, 15. lipnja 2006. (CEST)

Nije dozvoljeno pisanje golih URL-ova u člancima na wikipediji, mogu se navoditi samo kao vanjske poveznice. U suprotnom se aktiviraju spam filtri. SpeedyGonsales 00:27, 25. lipnja 2006. (CEST)
Problem je u tome, što se aktivira spam filter i kad su URL u rubrici "vanjske poveznice" ukoliko se pokušava editirati kompletni članak. I ne aktivira se na sve, već samo na neke linkove. Hint? --83.131.57.130 09:11, 30. lipnja 2006. (CEST)

Objedinjavanje stranica "Povijest Izraela" i "Palestina"?[uredi]

Stranice Povijest Izraela i Palestina bave se poviješću istoga teritorija, pa bi ih možda trebalo objedini pod jedan naslov "Povijest Izraela i Palestine".

Stranica Povijest Izraela je u izradi i zasad sadrži podatke o pretpovijesti toga područja, kao i prvi dio biblijskog prikaza te povijesti.

Stranica Palestina donosi samo povijest, a ne i ostale podatke koje Wikipedija obično sadrži u opisu nekog područja ili neke zemlje. Ova povijest Palestine kreće od dolaska Izraelaca u to područje i uspostave kraljevstva, a završava s najnovijim događajima.

Objedinivši ove dvije stranice, trebalo bi još dopuniti podatke članka "Palestina" iz arheoloških i povijesnih (izvanbiblijskih) izvora, te sve obogatiti fotografijama.--Donat 07:40, 16. lipnja 2006. (CEST)

Spojio sam ih: Povijest Izraela i Palestine. Članak je sada prilično velik, pa ćemo ga možda podijeliti na manje članke za pojedina veća razdoblja. --Zmaj 08:16, 16. lipnja 2006. (CEST)
Možda bi se već sada moglo izdvojiti povijest od uspostave Države Izrael, 1947. godine. Taj je dio prilično opširan i može stajati kao zaseban članak. Ipak, ostaje problem članka Izrael koji također prilično detaljno obrađuje to razdoblje. Još je detaljniji (zapravo predugačak) članak Bliskoistočni_sukob. U tom je razdoblju uvijek prisutan problem neutralnosti.--Donat 10:21, 16. lipnja 2006. (CEST)

Dijel povijesti im je zajednički, dosta događaja i zbivanja se tiče oboje, ali nije u redu stavljati ih skupa. Izraelska povijest je jedna stvar, a palestinska povijest je druga stvar. Neglede toga koliko se one međusobno preklapale. Kubura 15:58, 16. lipnja 2006. (CEST)

Zato sam i predložio da se vrijeme od uspostave Države Izrael (1947.), a možda već i od Prvog svjetskog rata izdvoji. Na taj bismo način u članku Povijest Izraela i Palestine imali povijest toga prostora od pretpovijesti do kraja turske vlasti, a događaji nakon toga mogli bi se obraditi pod drugim naslovima. Već postoji članak Bliskoistočni sukob, kao i članak Izrael s poviješću modernog Izraela. Osim toga postoji i članak Palestina kojega bi trebalo dopuniti. Postoje još i članci Židovi, Judaizam i Arapi (a mogao bi se dodati i članak "Palestinci") u kojima se obrađuje ili bi se mogla obrađivati posebna povijest židovskoga i palestinskoga naroda.
Ostanemo li u članku Povijest Izraela i Palestine pri sadašnjem teritorijalnom, a ne nacionalnom principu, možemo napraviti objektivan tekst. Zato mislim da je ovo bolje ostaviti skupa.--Donat 22:03, 16. lipnja 2006. (CEST)

Novosti (opet)[uredi]

Prvo da rasčistimo jednu stvar. Na Wikipediji nikome ne možemo narediti što će raditi i koliko će svog vremena potrošiti za neki rad hoće li biti ažuran ili ne.

ALI Glavna stranica naše Wikipedije je prvi članak koji netko vidi kad dođe (izuzmimo pogotke Googlea).

Danas je 17. u mjesecu a zadnja Novost nam je od datuma 13. O ovome se pričalo nadugo i naširoko mi smo mala zemlje nema dovoljno novosti koje bi zadovoljile Glavnu stranicu pa ima pa nema pa ima ih previše pa ovo pa ono.

Pričali smo i opet se dogodilo isto 4 dana stare novosti. Pa nije moguće da se u 4 dana u Hrvatskoj nije ništa dogodilo.

Da se razumijemo ne kudim Damiruxa čovjek radi koliko može ali očigledno je da ne može sam raditi na novostima i događaju se ovakve stvari.

I onda se pitamo zašto nas ljudi neozbiljno shvaćaju eto zašto. Shvaćaju nas preko glavne stranice - što oni tamo rade - spavaju novosti su im stare 4 dana kako onda izgledaju ostali članci.

Jednom zauvijek treba riješiti hoće li Novosti biti i ostati na Glavnoj stranici ali uvjet je AŽURIRANOST vijesti i nekoliko suradnika koji će ih uređivati. Ne jedan nego više.

Jučerašnja vijest kao i proliveno mlijeko ništa ne znače, bilo pa prošlo.

Zato ili će novosti biti ažurirane svaki dan ili će se maknuti sa Glavne stranice da ne sramote ostale članke.

Ja nemogu uređivati Novosti zbog specifičnosti svog posla

--Andrej Šalov 09:49, 17. lipnja 2006. (CEST)


je li sad bolje? West Brom 4ever

Stranica Računalo[uredi]

Stranica Računalo doista neozbiljno preusmjeruje na stranicu Dijelovi računala. Prema uzoru na en odnosno bs wikipediu, ne bi li trebalo napraviti stranicu o računalima tamo? E da, da li je dopušteno kopirati s recimo bs wikipedije i onda "prevesti" (prilagoditi?) na hrvatski? Možda bi to bilo rješenje? (Računar se čini dobrim člankom) Ivucica 12:03, 18. lipnja 2006. (CEST)

Odgovoreno na suradničkoj stranici za razgovor. --Andrej Šalov 12:16, 18. lipnja 2006. (CEST)
Članak prenesen s bs wiki. --Zmaj 10:54, 20. lipnja 2006. (CEST)

AJMO HRVATI[uredi]

  • Prekinimo s wikijem na 2 ure. Navijajmo za šampione.
  • Srce moooje, kucaaa za nju, jakooo voooli... --West Brom 4ever

Ahm[uredi]

Zar nije zabranjeno stavljati copyrighted i fair use slike na naslovnu stranicu? Ona slika LIFE magazina i logotipa HNS-a nisu javno vlasnistvo i trebalo bi ih ukloniti i zameniti sa odgovarajucim slobodnim slikama. --Bormalagurski 09:15, 20. lipnja 2006. (CEST)

Ne znam sve pojedinosti o fair use, ali to ionako nije prioritet. Ima vremena za sređivanje slika. Naravno, ako se vlasnici prava budu bunili, skinut ćemo ih. --Zmaj 10:03, 20. lipnja 2006. (CEST)
Stavio sam Hitchcocka s Commonsa. Što se tiče HNS-a, mislim da se smije koristiti za ilustraciju teme. --Zmaj 10:49, 20. lipnja 2006. (CEST)
Evo mog prijateljskog saveta. Prvo da objasnim šta se desilo na sr wiki. U početku smo i mi tako razmišljali, nisu važne slike... Pa smo slali slike sa pogrešnim ili bez licence. I sada imamo mnogo problema oko toga, jer se nagomilao ogroman broj slika sa pogrešnim ili bez licence (samo za slike koje počinju na slovo B ima oko 500 komada). Sada pravimo odbore i pravila za hitno rešavanje problema koji kao da se povećava svakog trenutka. Predlažem da se postarate oko toga, jer sam video mnogo slika sa pogrešnim ili bez licence.
Što se tiče HNS, to je logo, a kao logo sportskog tima, zaštićen je autorskim pravima kao robna marka. Slika je sa http://www.hqfl.dk/ i evo izjave sa sajta: We offer you everything we have free of charge! We have only one demand: give credits to us! We have spent literally thousands of hours creating these logos, but as long as you give credits to us, you can use our logos as much as you want and how you want. Dakle, može se koristiti na prvoj strani, ali nikako ne sme biti pod markom javnog vlasništva. Hvala. --Bormalagurski 20:42, 20. lipnja 2006. (CEST)
Vidim, niko ne preduzima ništa... --Bormalagurski 23:46, 22. lipnja 2006. (CEST)
Boris, kao da si od jučer na wikipediji. Ako si siguran da je logo s gornjih web-stranica, napiši to na njegovoj stranici, u suprotnom ne gnjavi, jer većina admina na hr wiki je na wikibreaku. SpeedyGonsales 00:16, 23. lipnja 2006. (CEST)
Aha, znači gnjavim. Dobro, ja se trudim da lepo doprinosim, a ti to tumačiš kao gnjavažu. OK, poruka jasna. --Bormalagurski 02:46, 23. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija: Ideologije?[uredi]

Napisao sam kratki članak "boljševizam" i kategorizirao ga pod "političke stranke", no to zapravo ne odgovara posve. Riječ je o IDEOLOGIJI, netko može biti boljševik po uvjerenju da da nije član neke strnake (ili liberal, kršćanski demokrat itd). Mislim da bi trebala postojati kategorija "političke ideologije" (opet, posebo političke, jer u širem smislu i religije su ideologije).--Fausto 14:26, 20. lipnja 2006. (CEST)

Imaš pravo. Postojeći članci koji spadaju u tu kategoriju jesu boljševizam, marksizam, liberalizam, fašizam i nacizam. Sad ću im je dodati. Ako ima još koji, ti mu dodaj kategoriju. --Zmaj 14:31, 20. lipnja 2006. (CEST)
Dodao sam ih još, pa provjeri je li OK. Ne znam treba li ubaciti i globalizaciju, antiglobalizaciju i imperijalizam. --Zmaj 14:38, 20. lipnja 2006. (CEST)
Ja sam dodao i Cionizam.--Donat 14:49, 20. lipnja 2006. (CEST)

Globalizacija je proces i antiglobalizacija je proces, odnosno i pokret. Imperijalizam bi se dalo ugurati u ideologije, vid je ekspanzionizma, na koncu konca, zajednički je nazivnik određenih ideologija i procesâ. Kubura 16:21, 20. lipnja 2006. (CEST)

Postoji tzv. alterglobalizacija što je društveni pokret (za "drugačiju globalizaciju", za globalnu pravdu i solidarnost), pa se može nazvati i ideologijom; o tome možda jednom nešto napišem. Inače "Globalizacija" nije naravno neka ideologija. Postoji međutim neoliberalizam, ideologija otvorenog tržišta koja danas dominira u međunarodnim odnosima (također reaganizam ili thacherizam).
Što se imperijalizma tiče, generalno to je riječ koja označava pojavu, ne ideologiju; teškoća je u tome što nitko SEBE ne zove imperijalistom. :) E vidim članak imperijalizam, čisti Lenjin, bravo za Duh_Svemira! :) Inače, dolazi od rimske riječi "imperij", teorije da Rim ima "imperijalnu" moć koja je iznad moći krajeva pokorenih naroda. No, govori se ipak i o imperijalnim ideologijama. Eventualno bi to mogao biti poseban članak, u kategoriji ideologije.
Dodao sam anarhizam. Vidim da nema članka "rasizam", trebalo bi ga napisati. E, vidm da ima "rasist", sasvim kratko. Dobro, evo napisao sam nešto i o rasizmu, nek se nađe…
--Fausto 15:01, 21. lipnja 2006. (CEST)
Sjetih se pogledati pod "ksenofobija", vidim da je SpeedyGonsales koji je pisao članak psiholog (Speedy: daj bar napiši što je to DSM-IV, da bijelo ne gledamo! :) Neki psihijatrijski priručnik?), pa postoji i kategorija "ksenofobija", malo nategnuto, zašto ovdje Auschwitz i Etničko čišćenje? Dobro, to su posljedice ksenofobije, ipak je nategnuto. Nego, ta kategorija koliko vidim nema rodnu kategoriju, trebal bi valjda biti pod "psihologija", tu se radi o osjećajima, ne o idejama, OK, ali mislim da se ipak članak ksenofobija može staviti i u kategoriju "političke ideologije", jer je smisleno povezano.--Fausto 15:18, 21. lipnja 2006. (CEST)

Wikimanija 2006.[uredi]

Sljedeća je obavijest na engleskoj Wikipediji istaknuta na svakoj stranici, ali kako za nas nije tako važna, stavit ću je samo ovdje, u Kafiću. --Zmaj 10:28, 21. lipnja 2006. (CEST)

Rane prijave za Wikimaniju 2006. (Massachusetts, SAD, 4-6. kolovoza) primaju se do 9. srpnja, tj. do tog datuma je ulaznica jeftinija. Postoji mogućnost da dobijete novac za putovanje u Ameriku, za koji se trebate prijaviti do 28. lipnja.
Ipak je prema uputi Wikimedije poželjno postaviti obavijest na vrhu stranice nacionalnih Wikipedija, pa sam prije nekoliko trenutaka tako i učinio. :-) E.coli 12:41, 21. lipnja 2006. (CEST)

To zvuči zanimljivo, pogotovo ako ( i veliko AKO ) možes dobiti stipendiju na putovanje, no koliko sam ja shvatio ( ispravite me ako je krivo ) tamo treba putovati sam, a ja nikad nisam bio u Bostonu. Čak i kada bih tamo stigao avionom, ne bi imao pojma kamo od tamo i gdje ću odsjesti u kojem hotelu na 3 dana. I zar bismo zbilja tek tako dobili vizu za SAD?--Seiya 09:51, 22. lipnja 2006. (CEST)

Muslimani i Bošnjaci?[uredi]

u članku Genocid je Suradnik:Bosniaque promijenio riječ "muslimani" (u rečenici o četničkom pokolju Hrvata i muslimana) u "Bošnjaci". Pretpostavljam da je već bilo riječi o tome - kako koristiti te termine? Ima li neka utvrđena "politika" o tome?

Ja naravno nemam ništa protvi da se bosanski muslimani danas nazivaju Bošnjaci, poštujem to, ali projecirati taj termin u prošlost može stvarati probleme. (Početkom 1990-ih samo je mali broj muslimana, ili kako se tada pisalo Muslimana, prihvaćalo to ime.) Bilo je u ono doba i pripadnika islamske vjeroispovijesti iz Bosne koji su se smatrali Hrvatima ili Srbima. Večina je na izborima glasovala za JMO, ali neki i za SDS (Samostalnu demokrastsku stranku, srpsku - bila je međutim u koaliciji sa HSS).

Onda, što sa muslimananima u Crnoj Gori i Srbiji (Sandžak idr.) onda i danas, da li su i oni svi "Bošnjaci"?

Četnici su ih ubijali upravo zbog njihove VJERE, ne zbog nacionalnosti. Kada govorimo o vjeri, često se zaboravlja da se nacionalnost nikada nije strogo poklapala sa vjerom: među katolicima u Hrvatskoj, BiH itd. bilo je je i Talijana, Čeha, Nijemaca, Poljaka itd, među pravoslavcima Rusa, Ukrajinaca, Rumunja, a među muslimanima, rekoh, raznih. --Fausto 14:59, 23. lipnja 2006. (CEST)

Ni slučajno ostaviti promjenu. Netko u susjedstvu svakog muslimana pretvara u "Bošnjaka". To je samovoljno pretvaranje brojnih ljudi, koji su se izjašnjavali kao Hrvati, Srbi, Crnogorci, Turci, Albanci, Romi i t.d. (i svih inih naroda koji su imali vjernike te vjere na navedenom području) u "Bošnjake". Oni tu propagandu neka drže na svojim stranačkim skupovima, a neka se ne diraju u vanjski svijet. Pustimo li ih, uskoro će sva područja gdje je bila osmanska vlast i gdje se stanovništvo pomuslimanilo (i kasnije vratilo na kršćanstvo) proglašavati "bošnjačkim".Kubura 15:57, 23. lipnja 2006. (CEST)


Bosnjak je bio termin u upotrebi do 1910. godine. Tako su se nazivali stanovnici Bosne, vecinom muslimani, ali je bilo i katolika i pravoslavaca. Hamdija Pozderac je pokusao 70-tih godina u vrijeme Ustavnih promjena u SFRJ da izlobira kod Tita, da se taj termin vrati (u nesto modernijoj varijanti Bosanac, ali sa istim znacenjem nacije koja se identificira samo i samo s Bosnom), ali je naisao na otpor srpskih komunista. Tako je doslo do kompromisnog termina Musliman sa velikim M. Pozderac je tada rekao (u razgovoru s Titom), "ne daju bosanstvo/bosnjastvo nude muslimanstvo, ali i to je pocetak procesa". Ipak termin Bosnjak, kao i bosanski jezik su ostali u tradiciji kod bosanskih muslimana, iako ustavno nisu dobili priznanje, da bi se taj termin 90-tih godina ponovo vratio u upotrebu. Sto se tice ovog klerofasiste Kubure, koji uvijek skace ko bijesno stene, na pomen rijeci Bosnjak, bosanski jezik ili bilo sta sto ima veze s Bosnom, i koji se ovdje predstavlja autoritetom koji ce da odredjuje ili ogranicava nekom pravo na identitet, mogu samo da mu kazem, da ovakav odnos prema Bosnjacima od strane agresora na BiH, samo pojacava animozitet i tjera Bosnjake, da nakon tuzbe za agresiju protiv Srbije istu pokrenu i protiv Hrvatske, pa da se konacno rascisti to nametanje, napadi, agresivnost, oholost i bezobrazluk koji nam dolazi sa vase strane. Srbi su nam pokusali odredjivati zivot, sada to rade Hrvati, a i jedni i drugi samo stvaraju kontraefekat. Mani te se i Bosne i Bosnjaka, toplo preporucujem. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.158.35.90 (razgovordoprinosi)
Napomena: Osobne uvrede ne trpimo. U slučaju vrijeđanja suradnik može biti blokiran. --Zmaj 20:54, 24. lipnja 2006. (CEST)

Klerofašizam? Može mi predbaciti štošta, ali ovakvo kvalificiranje sliči na ono iz doba SFRJ, koje je bilo među najtežim optužbama, pogotova prema Hrvatima. Klero-...? To se odnosi na Crkvu, ima li neznani junak što protiv crkvenih ustanova? Fašizam? Poziva li tko ovdje na ubijanje kojeg naroda?
"...ovakav odnos prema Bošnjacima od strane agresora na BiH?..." - nisam siguran da sam dobro shvatio, može li neznani junak biti određeniji na koga je to mislio?
Možda mu je sunce udrilo u glavu dok je besplatno ljetovao u hotelima u Hrvatskoj (koja nije mogla zarađivati od turista, jer su hoteli i odmarališta bila puna muslimanskih izbjeglica), koja ga je primila kad su ga četnici izgnali/pred čijim je nožem pobjegao), a kojima je jedan predsjednik BiH velikodušno dopustio boravak te ih još propustio prema Hrvatskoj, pod izlikom da je to "rat kršćana, da se to njega ne tiče". Hrvatskoj koja ga je primila, dok se je prebogati Zapad samo izvlačio i izmotavao, kako ne bi primio BiH-izbjeglice, posebice Muslimane? Hrvatskoj, iz koje se branila BiH? Pa od jakog sunca nije dobro vidio/ili mu je zamutilo svijest te ne razlikuje saveznike i prijatelje od neprijatelja?
U BiH, narod Muslimana se može zvati kako želi. Ali ovlasti BiH prestaju na državnim međama, i susjedstvu se ne može zapovijedati i ponašati kako se naučilo doma i kako mu se dopustilo na račun/štetu ostalih ukućana.
Raspravâ o narodu "Muslimana", "Bošnjaka" i sl. ima koliko se hoće na stranicama za razgovor rečenih članaka. Kubura 11:39, 28. lipnja 2006. (CEST)

Moje je mišljenje da bi obojica trebali ohladiti. Ja ću vratiti "Bošnjak" u "musliman" u tom tekstu, jer mislim da je tako adekvatno, kako sam napisao već u prvom dopisu. Valjda se neće javiti neki pravi "klerofašt" pa se zapjeniti da treba pisati "Hrvati islamske vjere". :) --Fausto 13:12, 28. lipnja 2006. (CEST)

To ga ne bi činilo klerofašistom, u najgorem slučaju bi ga činilo ekspanzionistom. A postoje i Srbi i Crnogorci islamske vjere. Ne preskačem ni stanovnike koji su se od 1993. službeno nazvali Bošnjacima. Kubura 13:31, 28. lipnja 2006. (CEST)

Ma naravno. Stavio sam smajlić, :) kod spominjanja "klerofašizma". Ide mi na živce recimo Kazimir Katalinić, koji u svojoj knjizi "Argumenti" tiskanoj 1993. uporno naziva sve bosanske muslimane Hrvatima, iako je bjelodano da se većina njih nije smatrala Hrvatima ni u doba NDH, ni kasnije; ali ne mislim da je on fašist ili klerikalac.--Fausto 14:25, 28. lipnja 2006. (CEST)

Ima pripadnika muslimanske vjere koji se izjašnjavaju Hrvatima iz pradjedovskih dana, pa do danas, bilo ih je i u HOS-u, ne mogu se trpati u nešto što ne žele biti. A ne mogu se ni Bošnjaci trpati isto tako u naciju u kojoj oni smatraju da ne pripadaju, pa imaju pravo da budu Bošnjaci. Ako bi Bošnjak Hrvata-muslimana smatrao Bošnjakom i tretirao ga takvim onda je on to kako ih ti nazivaš. -Da li ima još Muslimana kao pripadnika etničke zajednice to je bitno, znači treba vidjeti popis stanovništva, pa ih navesti. Znači nemožeš odlučivati tko je Bošnjak, a tko Musliman i tako dalje. Treba ih navesti sve koji su se izjasnili pod određenim etničkim imenima. --Zeljko 13:45, 28. lipnja 2006. (CEST)

Da se i ja ubacim malo u diskusiju.

1. Hrvatska jeste agresor na BiH, dokazano u predmetu Kordic, Blaskic, Cerkez. 2. Kubura jeste nacionalista A kategorije na ovoj Wikipediji, sad ne znam je li to klerofasizam, ili obicni nacionalizam, to neka svako prosudi za sebe, ali znam da se ja nisam suncao na hrvatskom moru, nego sam bjezao od hrvatskog snajpera. 3. Meni je sve jedno sta takvi likovi misle o mojoj zemlji, vjeri, jeziku i narodu (Bosna, islam, bosanski jezik, Bosnjak respektivno). 4. Fasizam nije samo "ubijanje" Kubura iako tvoj nadimak navodi na takve asocijacije. 5. Ugrozenost u SFRJ je prozvakana prica i niko se vise ne pali na takve floskule. 6. Stanovnici BiH se nisu od 1993. nazvali Bosnjacima negu su te godine vratili svoje historijsko ime. Vremena negiranja su takodjer prosla, a vi mozete ovdje da se ozivljavate to bola, koga to briga, medjutim steti samo vama samim, pa se onda ne iznenadjujte kada vas zovu fasistima, to je fakat dobronajmjeran savjet.--Husein Bošnjaković 14:10, 28. lipnja 2006. (CEST)

Komentra na Huseinovu tocku 5, u vezi "vracanja" imena:
Ovo mi se cini jako hegemonisticki. Naime, prijasnji naziv "Bosnjaci" se odnosi sve stanovnike Bosne, bez obzira na nacionalnost i vjeru. Spominjanje "vracanja" imena implicira da su i Hrvati i Srbi u BiH zapravo odnarodjeni Bosnjaci. Dakle, Huseine, radije nemoj inzistirat na ovome, da ne bi ispalo da ti radis ono za sto se obicno optuzuje druga 2 naroda. Ovo je isto bio jedan dobronamjeran savjet. --Tycho Brahe 14:18, 28. lipnja 2006. (CEST)
Razlika izmedju mog i tvog savjeta jeste u tome sto ti nemas pravo da meni pametujes o mom identitetu, jer ne pametujem ni ja tebi o tvom. Mene ne interesuje kako neko tumaci moj identitet, ja znam kako ga je tumacio moj djed u vrijeme kada mu nisu dozvoljavali da ga javno ispoljava. Ja identitet vezem za Bosnu, moju domovinu prije svega, i zbog toga se osjecam Bosnjakom. Bosanski Hrvati i Srbi vezu identitet za nesto drugo i ja im ne branim to. Bosnjak je nacionalno ime moga naroda koje su Bosnjaci tako zdusno vratili sto je dokaz da zabranama niko nikada nista nije postigao, to ime je bilo sve do drugog svjetskog rata u kolokvijalnoj upotrebi, ranije je bilo i u sluzbenoj, a zna se kada je zabranjeno. Kada kazem vraceno, to znaci da moj djed da je sada ziv mogao bi slobodno u sluzbenom dokumentu napisati da je Bosnjak, a da nema posljedica nakon tog cina.--Husein Bošnjaković 14:27, 28. lipnja 2006. (CEST)

Huseine, nije ti netko tko ti se suprotstavi nuždno neprijatelj (govorim o Wikipediji).
Nisu starijem naraštaju problem postojanje naroda Muslimana ("Bošnjaka") kao takvog, nas su učili u školi tako od početka, od početka nam je tako usađeno da taj narod postoji. Ti ljudi se smatraju pos. narodom, i to poštivamo. To ti nitko ovdje ne poriče.
Nas fašistima nazivaju oni koji gledaju skrenuti pozornost sa sebe, jer dotični imaju toliko materijala kroz noviju povijest za ih optužiti da bi im 30 narednih naraštaja imalo biti rođeno u stečaju. Kubura 15:13, 28. lipnja 2006. (CEST)

kartoni u nogometu[uredi]

Može li tko stavit kartone na nogometu u ravninu kao što je to na eng. verziji nogometa? ja ću stavit tekst. West Brom 4ever 20:11, 23. lipnja 2006. (CEST)

Rješenje stavljeno na suradnikovu stranicu za razgovor. --Zmaj 21:06, 24. lipnja 2006. (CEST)

broj posjeta[uredi]

jel se može gdje vidjeti dali ko i koliko posječuje određenu stranicu? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Shepard (razgovordoprinosi)

Ne može. To se pitanje nalazi na stranici tehničkih pitanja engleske Wikipedije, gdje piše da je stvar programski moguća, ali je isključena jer bi usporavala Wikipediju. --Zmaj 21:11, 24. lipnja 2006. (CEST)

Prijedlog za novog administratora[uredi]

Na stranici Wikipedija:Administratori u tijeku je glasovanje za novog administratora (Suradnik:Roberta F.), zainteresirani se slobodno smiju izjasniti. SpeedyGonsales 21:28, 25. lipnja 2006. (CEST)

Religije[uredi]

Napravio sam kategoriju "Budizam" kao potkategoriju u "Religije", trenutno četiri članka, ali smisleno treba postojati.

Vidim da su neki članci kategorizirani pod "religija" i još posebno pod jednu od potkategorija religije (npr. "Isus", "kršćanstvo", "protestantizam". Čini mi se da je rečeno da to treba izbjegavati jer stvara kaos?

Članci smiju biti u više kategorija (u onima gdje je to smisleno), ono što treba izbjegavati je uporaba kružne kategorizacije. SpeedyGonsales 07:38, 29. lipnja 2006. (CEST)

Trebala bi kategorija "Religije primitivnih naroda" ili slično, nisam siguran kako da se točno zove. Stavio sam tekst Šajenski mit o stvaranju. Javio se Zeljko, kaže da ima sličan takav tekst mita u članku o Modocima. Mislim da dijelove tekstova koji smisleno pripadaju u jednu cjelinu treba izdvojiti, tako da se može precizno kategorizirati, jer mene crecimo religije primitivnih naroda zanimaju na ne bi mi palo na pamet da tragam okolo po člancima o narodima da vidim što ima. Stavio sam taj mit zato jer je kao takav zanimljiv za nekoga koga inače Šajeni kao narod uopće ne zanimaju. --Fausto 11:58, 27. lipnja 2006. (CEST)

Postoji kategorija Mitologija kamo se takvi članci privremeno mogu smjestiti, kad ih bude dovoljno, otvorit će se kategorija Kategorija:Religije primitivnih naroda. SpeedyGonsales 07:38, 29. lipnja 2006. (CEST)
OK, mitovi idu pod mitologiju, međutim, "mitologija" je UŽI pojam od religije (ona obuhvaća mitove, obrede, teologiju, svećenstvo idr). Dobro, neka je za sada tako.--Fausto 14:16, 29. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija "Katolička crkva u Hrvatskoj"[uredi]

Napisao sam članak Katolička crkva u NDH, slično ranije Stepinac i Židovi. Vidim da u kategoriji "katoličanstvo" postoje tri potkategorije koje se odnose na Hrvatsku, ali ne i obuhvatna kategorija "katolička crkva u Hrvatskoj", za koju mi se čini da bi morala postojati.--Fausto 12:37, 27. lipnja 2006. (CEST)

Evo: kategorija Katoličanstvo u Hrvatskoj. Sad to treba popunit iz nadkategorija. --Tycho Brahe 12:58, 27. lipnja 2006. (CEST)

Novosti (opet iznova) :-))[uredi]

Evo da konačno imamo sve vijesti iz dana koji je u tijeku (27. lipnja) :-)) West Brom 4ever.

Tehničko pitanje[uredi]

Zašto u gornjem desnom kutu nema zvjezdice ili medaljice koja označava izabrani članak? West Brom 4ever

Vidi ovdje Razgovor o predlošku:Izabrani članak/Prijedlozi vezano uz temu. :-)) --Roberta F. 05:59, 28. lipnja 2006. (CEST)
Odgovor je neprecizan ;-) Zvjezdice nema jer nismo označavali takve članke, samo smo ih stavljali na Glavnu stranicu (zvjezdicu nisu imali ni na drugim wikipedijama, uveli su je relativno nedavno). Ako se dogovorimo da je to zgodno (a jest), onda bi trebalo proći kroz prijašnje izabrane članke i dati im zvjezdicu, i navesti u proceduri biranja izabranog članaka da dotični dobiva u gornjem desnom kutu zvjezdicu. SpeedyGonsales 09:05, 28. lipnja 2006. (CEST)

meni nije problem staviti zvjezdicu ili bilokakvu oznaku na prijašnje članke, samo nek mi netko kaže kako :-)) West Brom 4ever 14:19, 28. lipnja 2006. (CEST)

Možda je odgovor bio presažet, a ja sam predložila da suradnik West Brom 4ever pogleda kako sam ja već predložila da se primijeni postupak kao na enleskoj wiki, ili na njemačkoj. A s obzirom da dragi suradnik izvrsno poznaje engleski jezik, ukoliko ima volje, slobodno može prevesti i taj članak, kako je predložio Zmaj. :-)) --Roberta F. 14:55, 28. lipnja 2006. (CEST)
Nova administratorica će ti objasniti kako ;-) SpeedyGonsales 07:41, 29. lipnja 2006. (CEST)

Kako kategorizirati "Leksikografski zavod MK"?[uredi]

Napisao sam tekst Leksikografski zavod Miroslav Krleža ali ne znam kako ga kategorizirati. Postoji recimo kategorija "Hrvatska kulturna bašitna", ali ne i "Hrvatska kultura", ili recimo "Hrvatska znanost". A mogla bi postojati i kategorija "Hrvatska enciklopedistika", jer postoje članci Hrvatska enciklopedija (dvije), i Opća enciklopedija JLZ, pa Opća i nacionalna enciklopedija, Hrvatski enciklopedijski rječnik (sada kategorizirani kao "Hrvatska književnost" što nije baš sretno) te možda i članci o Mati Ujeviću, Tomislavu Ladanu, Miroslavu Krleži. Samo mi se čini da bi trebala postojati šira kategorija "Hrvatska znanost", pa da ovo bude potkategorija. --Fausto 14:00, 28. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija kreirana i napunjena odgovarajućim člancima. SpeedyGonsales 07:47, 29. lipnja 2006. (CEST)

Prepisivačka djelatnost[uredi]

Ljudi, ja sam nova na Wikipediji (hrvatskoj, naravno -- na engl. sam pasivna veteranka... ne radim bože tebe a koristim SVE) i zanima me je li pretipkavanje pjesama hrv. autora od kakve koristi? Ako ništa, studenti/ce književnosti će vas sve blagoslivljat ;) Uhvatila bih se toga ovo lito, kontam da je 20-ak pjesama za stranicu u razvoju (larva, rekla bih) sasvim OK doprinos. Plemenita sam, jelda :]) Može li mi itko reć koje su i čije pjesme najpotrebnije, počela bih krajem sedmog miseca, iza ispitnih rokova? Marija iz Splita — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.150.221 (razgovordoprinosi)

Tekstovima pjesama mjesto je na Wikizvoru. Ako ti treba dodatna pomoć, slobodno možeš pitati i ovdje. SpeedyGonsales 07:50, 29. lipnja 2006. (CEST)


Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!