Wikipedija:Kafić/Arhiv 3

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!

Prijedlog za razmišljanje[uredi]

Želio bih predložiti nekoliko stvari (tj., realno, jednu) osobama koje pišu na hrvatskoj wikipediji. Naime, poznato je da se često prenose članci s jedne (najčešće izvorne, na engleskom) wikipedije na drugu, pa je to i kod nas. No, budući da je dobar dio članaka veoma slabe kakvoće, mislim da bi bilo bolje preuzeti, poglavito iz neutralnih područja kakve su kemija, astronomija, biologija, medicina i sl.- tekstove s hrvatskih web stranica, zajedno sa slikama. Nije teško pitati te institucije (ako se tko boji oko copyrighta), a dobili bi se bolji članci i bez prevođenja s engleskog. Također, ako tko želi, može i mijenjati po volji (stilski i sl., te dodavati podatke), a ne samo copy-paste-translate, što je slučaj s wikipedijom. Ne vidim zašto, osim straha od copyrighta, ostati u granicama wikipedije-poglavito kod slabih tekstova. Evo, imate veoma dobre članke o sljedećim granama:

Mir Harven 16:23, 30 Jul 2004 (CEST)


Naravno, u potpunosti se slažem. Imam u vidu nekoliko stranica domaćih astronomskih društava (imaju sjajnih tekstova) i namjeravam ih kontaktirati ovih dana. Već bih to ranije sredio, ali nije me bilo neko vrijeme.
Osim toga, vjerujem da i na hr.fido.astronomija news grupi ima zainteresiranih za rad na Wikipediji.
Pozdrav! Krešimir Ižaković 13:48, 20 Aug 2004 (CEST)


Kako napraviti tabelu[uredi]

Kako da napravim tabelu kao sto su na vec nekim stranicama podatci drzave upisani?

Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena[uredi]

Stavio sam novi dio pod «Hrvatske teme»-«Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena». Može i drugi naslov, npr. «Hrvati u susjednim zemljama»,dakle o Hrvatima izvan granica Republike Hrvatske- no mislim da je to ne samo prozaično nego i netočno, jer se radi o širem pojmu- Hrvati su u sada susjednim zemljama bili dijelom jedne institucije, kao npr. provincije Bosna Srebrena (poveznica na članak), koja je obuhvaćala osim BH i Dalmaciju i Slavoniju. Tu bi se dodavalo sve, i u prošlosti i sada, što se tiče Hrvata u BH, Srbiji, Madžarskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji, Austriji,...Mir Harven 15:46, 4 Aug 2004 (CEST)

O članku Kuran[uredi]

Neki Darko, prije će biti da se zove Mehmed ili Hasan, u članku o Kuranu, piše o novinaru Tomislavu Dretaru (za kojeg ja doduše nisam čuo) kao o Bošnjaku katoličke vjeroispovjesti!!! Zar je nekome tako bolno izgovoriti riječ Hrvat. Dokle ćete nas provocirati? Ja sam isto iz Bosne, katoličke sam vjeroispovjesti, ali ni u ludilu nisam ništa drugo nego najobičniji HRVAT. Molim Vas Jusufe, ne vrijeđajte i ne provocirajte!

Pogledat ćemo to i ispraviti. Mir Harven 12:05, 13 Aug 2004 (CEST)

O jeziku na hrvatskoj wikipediji[uredi]

Mislio sam da se radi o nepotrebnoj temi, no, izgleda da sam se prevario. Dakle-isključivi jezik na ovoj wiki je hrvatski standardni jezik. Ovo nije wiki prezentacija Republike Hrvatske, nego samo wiki na hrvatskom jeziku. Ne postoje "državne" wikipedije, kao što bi bila švicarska (valjda na njemačkom, talijanskom, francuskom i retroromanskom) ili austrijska (na njemačkom, pa i slovenskom i gradišćanskohrvatskom). Na hrvatskoj wiki se piše o bilo kakvim temama, a najpače i o onima koje nemaju zemljopisne ni povijesne veze s Hrvatskom ili Hrvatima (npr. o Američkom građanskom ratu ili Džingis kanu). Pisat će se sigurno i o povijesti Kine, gospodarstvu Indije ili politici Rimskoga carstva. Što se tiče susjednih država, pisat će se vjerojatno i o njima, u mjeri u kojoj postoji interes tekstopisaca. I, još jedna opaska: hrvatski jezik još nije zadovoljavajuće kodificiran, no može se reći da je u pravopisnom pogledu uglavnom važeće 5. izdanje Babić-Finka-Moguša (u školama je 4., koje dopušta i dublete), a u rječničkom Rječnik LZ (urednik Šonje). Mogući su i arhaizmi koji nisu dio standardnoga jezičnoga fonda (npr. Miro Kačić je rabio riječi kao razvrstba, unaprjedba, svijesno, riječotvorni pravopis, suvrst,...a i manja odstupanja od fonološkoga pravopisa kakve nalazimo i u recentnoj literaturi (predpostavka, podhodnik,..). No- nisu poželjni "novosadizmi" vida potcijeniti, tačka,...U svezi s nekim navednim riječima kao "penzioner"-one pripadaju fondu hrvatskoga jezika, no nisu preskribirane u javnoj porabi (znamo da nema nikakvih "penzijskih fondova" i slično. Tu je i "hiljada", koja je kolokvijalizam.) Ili, da ne bude zabune- bilo "srbizmi" (dijelom rusizmi i/ili međunarodnice) koji su dio hrv. jezika, ali samo na specifičnoj stilskoj razini (hiljada, portparol, armija,..), bilo kolokvijalizmi ili šatra (makar i profesionalna) (kul, Pula film festival (sintaksa koja nema veze s hrvatskim), daunlodirati,..)- ne mogu činiti rječnički fond u tekstovima hrvatske wikipedije. Mir Harven 00:10, 19 Aug 2004 (CEST)

Novi članci[uredi]

Samo bih želio podsjetiti na Wikipedija:Što je najpotrebnije... recimo na njemačkoj Wikipediji postoji de:Portal Südosteuropa na kojem se može svašta pronaći o hrvatskim temama. Posebno mi je upalo u oko da tamo postoje članci o Dori Pejačević(1) i Luki Sorkočeviću(2) koje drugdje nemamo... --Joy 17:51, 26 Aug 2004 (CEST)

Kategorije[uredi]

Trebalo bi to malo bolje urediti. Ovako pišem Ujević, Tin (npr.), pa ispada nekako kilavo. Napraviti da se upisuje kategorija, a ne na engleskom, te da se bolje ustroji, tj. da se ne otvaraju nekakvi prozori i pitajboga što. Mir Harven 23:25, 5 Sep 2004 (CEST)

  • Daj pojasni malo što je pisac htio reći!?

Potrebna korektura[uredi]

  • Po dogovoru (vidi gore naslov "Odrednica srpski jezik" i sa zakašnjenjem postavio sam tekst Srpski jezik. Trudio sam se da tekst prilagodim hrvatskoj jezičkoj normi, ali ja ne poznajem baš najbolje svu vašu leksiku, a i moguće su omaške u prevođenju sa ekavice na ijekavicu. Zato bih vas zamolio da učinite korekturu teksta. (Potom radite šta hoćete sa njim ;) ) Ako dodajete neke podatke (verujem da će to učiniti Mir Harven), molio bih vas da me obavestite preko moje stranice za razgovor na Meti. --Millosh 13:25, 9 Sep 2004 (CEST)

Nešto napomena glede NPOV[uredi]

  • Prvo sam mislio da ovo Miru Harvenu kažem na njegovoj stranici za razgovor, ali smatram da se tiče ukupno hrvatske (ali i srpske) Vikipedije, pa da ispišem ovde. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • Main stream mišljenje u Srbiji se deli na dva dela: prvi se može videti na prepisci na strani razgovora o srpskom jeziku na srpskoj Vikipediji. Drugi je ekstrem u drugom smeru, a običaj je da pobija ili ne govori čak ni o slovenskim vezama Srba. Na ovakvom mestu (hrvatskoj Vikipediji) nećete razgovarati ni sa prvima ni sa drugima: sa prvima zato što ne možete razgovarati (I molio bih vas da ne razgovarate, zato što je izuzetno kontraproduktivno. Svaki takav razgovor za korak dalje zatvara vrata saradnji. Pre svega u tome što u globalu moram slušati i eksplicitne i implicitne odluke zajednice. A svaka svađa donosi sve tvrđi stav koji se sve teže može pomerati.), sa drugima zato što ih se nikakva Vikipedija ne tiče. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • E, sad. Da krenem malo ka onom što želim reći. Kako sam anarhista, podjednako su mi odvratne sve vrste nacionalnih (državnih) politika i ideologija, ali su mi drage sve pozitivne tekovine svih etničkih skupina. U tom smislu, nemam nameru da branim nikakvu srpsku nacionalnu politiku: od romantizma do one povelje SANU. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • Ali, jebiga. Svaka Vikipedija je određena vrsta političkog odraza govornika određenog jezika, a govornici su mahom pripadnici odgovarajuće etničke skupine, a u najvećem broju slučaja određuju se i kao pripadnici date nacije. Razumljivo je što će, ako govorimo o novijoj istoriji, događaji na području Kninske Krajine sa srpske strane biti tumačeni kao "borba za slobodu koja je u krvi ugušena", a sa hrvatske kao "oslobađanje hrvatske zemlje". Razumljiv je i Mirov gard u priči o srpskom jeziku, iako ja ne nastupam sa stanovišta srpske nacionalne politike. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • Ali, jebiga još jednom. Ako nisu već, a ono će vrlo skoro i naše Vikipedije biti široko citirane (linkane) i predstavljaće relevantan izvor informacija. Kad su političke analize i polemike u pitanju (kakva je Srpska nacionalna ideologija), to odražava kako Hrvati/Srbi (ili već ko) gledaju na određena zbivanja. Ja susrećem sa znatno primitivnijim tekstovima, a uz to imam podršku jednog politikologa koji neke članke rado ispravlja (uporedite trenutni članak o Kosovu i Metohiji sa njegovom prethodnom izmenom) u korektan govor (Mirov članak je znatno kvalitetniji i informativniji, verovatno ću ga jednom prebaciti u ćirilicu i na srpsku Vikipediju u određenom obliku). E, ali ono što tako nekoj istorijskoj analizi globalno oduzima određenu vrstu legitimiteta jeste, uzmimo, nepostojanje članka o Jasenovcu na hrvatskoj Vikipediji. I to u NPOV obliku: taj i taj je na osnovu (pouzdanijeg metoda) analiza grobnica ustanovio da se tu nalazi između 70.000 i 100.000 žrtava, a taj i taj je na osnovu (nepouzdanijeg metoda) analize živih i mrtvih na prostoru NDH ustanovio da je cifra između 800.000 i 1.000.000 žrtava, pošto su ustaše uništile arhivu. Takva razlika između nepostojanja kritike zločina (ili zločinačke ideologije) koji su učinili pripadnici svog etniciteta i kritikovanja zločina (ili zločinačke ideologije) koji su počinili pripadnici tuđeg etniciteta implicitno stvara vrlo pristrasan pogled na stvari. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
Slažem se sa ovom zadnjom ocjenom, ali kao što je MH dolje napisao, to ti tako biva, ljudi pišu samo ono što njih zanima, ne razmišljaju o velikoj shemi stvari. Dapače, neki bi rekli da je to tako nužno da jedni pišu o lošim stranama drugih i obrnuto, da se tako napravi ravnoteža... možda. U svakom slučaju, mislim da bi kod ovoga bila korisna srpska/hrvatska/bošnjačka(/crnogorska?) stranica na Meta Wikipediji, mogli bi imati popis stvari koje postoje na nekoj a ne postoje na nekoj drugoj, kao to-do lista za normalizaciju stanja i potencijalno prijenos+prijevod tekstova. --Joy 14:53, 16 Sep 2004 (CEST)
  • A, nadam se da svi pokušavamo stvoriti koliko-toliko objektivnu enciklopediju a ne politički pamflet. --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • I, naravno, u nekom narednom vremenu ću uzeti podatke o srpskom jeziku kojih nema u mom članku na srpskoj Vikipediji. (Hvala Miru.) --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • Još nešto, čim budem obavio još neke stvari, napraviću vam formulare za godišnje, desetletne, vekovne (stoljetne) i milenijske (tisućljetne) kalendare, pa ću vam dati link sa kog ih možete stavljati. (Gotovo je sigurno da će mi trebati vaša pomoć oko onoga čega nema u već postojećim vašim kalendarima.) --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)
  • I još nešto: Ako kome od vas treba nalog na Gmailu (daje 1 GB prostora i izuzetno je dobar), neka mi se javi na millosh@users.sourceforge.net (treba mi ime, prezime ili ono što hoćete staviti pod ime i prezime). --Millosh 00:59, 13 Sep 2004 (CEST)

Nevjerodostojnost statistike[uredi]

Moram priznati-ne vjerujem statistikama koje se pojavljuju na wiki (pogledao sam tablicu) o broju članaka na hrwikipediji. Ne da bih tomu pridavao veći značaj- moj bi motto oko toga mogao biti «pauca, sed matura»- rijetko, ali zrelo. Ili- bolje 1 kvalitetan tekst nego 3 kilava. No, budući da sam bio u prilikama da na brzaka stavim u 2 ili 3 dana oko 10 tekstova- i to po opsegu pravih članaka (imao sam ih na računalu prije, ili na mreži na Web situsima kod prijatelja), a ništa se u dogledno vrijeme nije pojavljivalo na brojaču, rekao bih da su te službene statistike obična boza (o kakvoći tekstova da se i ne govori). Još je bizarnija kategorija «stub», koja bi imala kakav-takav smisao kao granica za neki broj riječi ispod kojega je članak samo nacrt. No, tu oznaku imaju i članci koji su po svim racionalnim kriterijima završeni i dovoljno tekstualno bogati. Npr.- http://en.wikipedia.org/wiki/Process_Physics Zaključak ? Vjerujem da hr wikipedija ima osjetno više od 4.000 članaka, te da su statistike na brojačima, iz ovih ili onih razloga (najvjerojatnije kilavost u definiciji)- nepouzdane i nevjerodostojne. Mir Harven 10:53, 14 Sep 2004 (CEST)

Kako se može vidjeti na Wikipedija:Statistics, postoje dva načina brojanja, jedan je >7K, a drugi je <4K. Također, statistika na en:Wikipedia:Multilingual statistics mi se čini prilično točnom. Svaki mjesec smo imali dobrano više od 50 novih članaka... --Joy 16:05, 18 Sep 2004 (CEST)

NPOV kao nebuloza[uredi]

Budući da sam, eto, apostrofiran u ovom gorenavedenom tekstu, dat ću kratak odgovor zato što mislim da polemike ovoga tipa realno ne vode nikamo.

1. u velikom je broju pitanja koje se tiču nacionalnih interesa, kurentne politike, a poglavito vrijednosne ocjene- nemoguće postići i minimalni konsenzus među stranama koje sudjeluju u sporu. Trivijalni su primjeri ideologije komunizma i fašizma/nacizma. Prva je ideologija pobila oko 4-7 puta više ljudi od druge (na planetarnoj razini), no lijevo-liberalno orijentirani intelektualci i dalje inzistiraju na neusporedivom demonizmu nacifašističke ideologije- i to nakon otkrića komunističkih perverzija, danih u djelima Solženjicina, Courtoisa et al., Conquesta i ostalih. O zlodjelima liberalnoga imperijalizma (Britanija, Francuska, SAD, Belgija u doba Leopolda) da se i ne priča. Ukratko- o nekim stvarima, koje uključuju, na određen način, svjetonazor, ili «filozofiju života» ili povijesti, tj. iracionalnu i maglovitu srž motivacije strana u disputu- nije moguće postići konsenzus.

2. drugo se odnosi na relativno dobro dokumentirane tvrdnje koje se mogu izobličiti u laži ili prešutjeti inzistiranjem na nijansama. Iako i taj dio ovisi o iracionalnim motivima, ipak je dokumentirana dovoljna količina stvari, tako da je problematična uglavnom INTERPRETACIJA, a ne FAKTOGRAFIJA. U tu kategoriju spadaju, npr., sljedeći primjeri:

  • japansko odbijanje da se priznaju zločini u okupaciji Koreje. Japanci ne mogu poreći broj žrtava, ali se prave da se radilo o kolateralnim žrtvama ratne situacije. Slično je i pokoljima u Nanking u Kini
  • američke nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki nitko ne poriče, a postoji i suglasnost o broju žrtava. No, američka strana to drži uglavnom opravdanim vojnim potezom, japanska ratnim zločinom, a ostali kako koji.

3. treće se odnosi na situaciju kada i FAKTOGRAFIJA i INTERPRETACIJA nisu usuglašeni. Dobar je primjer srpska ideologija koja je dominantna u njihovim intelektualnim krugovima. Navest ću nekoliko primjera, razbacano, u kojima se vidi raskorak između hrvatske, srpske i svjetske interpretacije i faktografije.

  • na kulturnopovijesnom polju, srpska ideologija svojata štokavski pisanu književnost na vernakularu, od cca. 1500 do cca. 1800/1850, atribuirajući ju nekakvim amorfnim «katolicima srpskohrvatskog jezika», ili, «katoličkim Srbima». Hrvatska i svjetska filologija i ostale discipline koje se bave tom, realno ne tako važnom, pojavom nemaju dileme o tom da se radi o isključivo hrvatskoj pismenosti i književnosti.
  • u ocjeni kraljevine Jugoslavije, srpska strana uglavnom naglašava da se radilo o kakvoj-takvoj uređenoj državi (ili čak superdemokraciji), dok je za hrvatske povjesničare to bila daleko gora tamnica od Austro-Ugarske u najgorem izdanju, a dijelom trajanja i monarhofašistička diktatura. Strani povjesničari se uglavnom priklanjaju jednom ili drugom stavu, ovisno o motivima
  • za većinu hrvatskih povjesničara NDH je bila marioneta sila osovine, no time se ta država (maloga stupnja samostalnosti- iako većeg od Čehoslovačke u doba Brežnjeva) ne drži za nešto demonsko per se. I sam ustaški pokret je slojevita stvar, pa iako je došao kao povijesno marginalna ideologija, u njemu su sudjelovali mnogi zaslužni Hrvati: Vinko Nikolić, Ante Bonifačić,..koje nitko ne može optužiti za bilo što zločinačko. Ukratko: pripadnost ustaškom pokretu nije zločin po automatizmu (uostalo, kao ni pripadnost četničkom ili partizanskom). Glede ustaške politike i stradanja Srba, vladajuće je mišljenje među povjesničarima da je srpska pobuna u NDH počela i prije proglašenja NDH, da je ustaška vlast reagirala krajnje radikalno (tj. išla je na obračun i s civilima koji nisu imali veze s ustankom), te da se uplela u nacifašističku politiku rasnih zakona i progona. Postoji suglasnost da nije bilo plana o istrjebljenju Srba kao takvih (na području NDH), ali da se željelo kombinacijom pojedinačnih zločina i nasilja nagnati Srbe na iseljavanje (što je i provođeno transportima). Ili- politička praksa NDH 1941 je prema Srbima bila identična praksi Kardžića i Mladića, tj. sadašnje Republike Srpske prema Hrvatima i Bošnjacima muslimanima 1992 u BH. U vizuri srpskih povjesničara radilo se o provedbi demonskoga plana o istrjebljenju Srba u Hrvatskoj i BH-plana koji je bio zacrtan i gotov i prije. Strani povjesničari su uglavnom bliži vizuri srpske strane, no tu dolazi do kolebanja zbog novonastalih odnosa snaga uslijed propasti komunizma i Jugoslavije.
  • zadnja je stvar broj žrtava u bivšoj SFRJ od 1941 do 1945. Radi se o nacionalnoj pripadnosti žrtava, o konclogoru Jasenovac, te o zločincima (ustaše, partizani, četnici, njemački, talijanski, albanski, madžarski vojnici...). U svjetskoj historiografiji uglavnom postoji konsenzus koji se temelji na radovima hrvatskog eksperta Žerjavića, te srpskoga Kočovića. Iako je moguće da su njihovi izračuni pogrješni, činjenica je da popisane žrtve koje je popisala SFRJ su manje od navedenih brojki. Konkretno: za Jasenovac se smatra da je u njemu stradalo od 45.000 do 85.000 ljudi (u doba ustaške vlasti u logoru-ne govorim okomunističkim zločinima), dok jugoslavenski popis daje manju brojku- ne znam točno, ali citirana je kao cjeloviti dokument u Tuđmanovim «Usudbenim povijesticama». Mislim da je brojka oko 49.000 ljudi ukupno. Hrvatska strana kada piše od žrtvama u 2. svj. ratu, uglavnom se slaže sa svjetskim procjenama, ili drži da su manje za oko, recimo, 20%. Srpska strana se zalaže za radikalno drugačije procjene, i citira uglavnom sada diskreditirane izvore o brojkama koje su možda 200% ili 1.200% veće od u svijetu općeprihvaćenih.

I sad- gdje je tu moguć konsenzus ? Realno, čini se da će hrvatska strana daljnjom analizom doći do konsenzusa koji će se, više-manje, poklopiti sa svjetskim. Iako to ne mora biti- ni danas ne postoji konsenzus o broju ubijenih ljudi tijekom Francovog terora od 1939 do 1950., koji se kreće od 100.000 do 300.000. Za konac bih naveo još nekoliko stvari koje su trademark srpske ideologije, a koji su manje poznati hrvatskoj javnosti. Mislim da će biti dosta jasno o čem se radi, a teze nisu ograničene na krug nekakvih lunatika, nego cirkuliraju srpskom elitom (SANU itd.). Naravno-tu slaganja nema i ne može biti.

1. hrvatski kralj Tomislav nije postojao. To je izmišljotina kasnijih hrvatskih ideologa (Klaić, Pilar, Šišić)

2. Srbi su naseljavali od, recimo, 600/700 do 1500 krajeve kao što su Slavonija, cijela BH, Dalmacija. Srbi su, često pokatoličeni, zapravo stanovnici starih gradova i mjesta Đakova, Šibenika, Zadra, Jajca, Bišća, Vrhbosne, Dubrovnika, Požege, Knina, Skradina, Trogira, Fojnice, Našica,...

3. Držić, Gundulić, Matija Divković, ...braća Mažuranići (i Ivana Brlić) su bili Srbi i pisali na srpskom. Srbi su, zapravo, i Ivan Aralica i Slaven Letica, kao i hrpa zabavljača (Severina, pa razni sportaši i sl.).

4. sadašnji hrvatski standardni jezik je zapravo srpski. Krleža je napisao na srpskom Filipa Latinovicza, a Tin Ujević pjesme isto na srpskom. I Nazor je pisao na srpskom, kad nije na čakavštini (i Krleža sve osim Balada).

5. hrvatska baština je većim dijelom zapravo srpska. Majstor Radovan je bio Srbin, jer je Radovan srpsko ime. I Radoslav Katičić je Srbin, jer je Radoslav srpsko ime. Građevine u Trogiru, Šibeniku, Dubrovniku,..su zapravo il isrpske ili talijanske jer Hrvata tamo nije bilo

6. Hrvati su zapravo narod avarsko-turskoga porijekla, što se vidi u njihovom krvološtvu i demonizmu. To se i vidi i po reputaciji nasilnika i koljača koja je ulijevala jezu Nijemcima (1618-1648), te u zvjerstvima Trenkovih pandura. Trenkovi panduri su kao neki proto-ustaše iz Jasenovca. To se vidi i iz njihovih fizionomija, od Janice Kostelić do Davora Šukera, koji izgledaju kao Turci i Mongoli.

7. Hrvate je napravio Vatikan, i oni su zapravo nikakav narod, jer su etnogenetski bastard Avara, Turaka, Mongola, Nijemaca, Madžara, Talijana i Srba. No- istodobno su demonski krvoloci kojih se treba plašiti.

8. Hrvati imaju potporu Vatikana koji želi uništiti pravoslavlje (Ruse, Srbe,..). Vatikan surađuje s islamom i židovima, no na koncu misli srediti i njih. Tako i Hrvati.

9.Hrvati su do 1918. bili bijedno roblje, i zapravo jedva postojeći. Kralj Aleksandar ih je oslobodio, a oni su ga, nezahvalnici, ubili. Općenito- Hrvati imaju sluganski mentalitet, nekreativni su i rođeni za poslugu, te su u Austrijskoj carevini bili uglavnom sluge (kontradikcija s pandurima). Razni je klatež, uglavnom njemački i francuski (Ritter Vitezović, Gaj, Strossmayer, Veber, Šenoa, Lisinski,..) ili srpski (Mažuranić, Starčević) «izumio» Hrvate kao narod, i to po vatikanskim naputcima.

10. Broz Tito je bio zapravo ili madžarski Židov koji je bio skriveni hrvatski nacionalist, ili bilo tko- ali zapravo ultrahrvatski nacionalist. Tito je bio Pavelićev subrat u srbomrzilaštvu, s njim je surađivao, a Jugoslavijom su do 1991 vladali skoro potpuno Hrvati (i nešto Slovenaca i Albanaca). SFRJ je bila ustaško-komunistička tiranija. Eto, toliko.

Moram samo reći da sam umro od smijeha na ovih deset točaka :) --Joy 14:47, 16 Sep 2004 (CEST)


Piscu (SrboHrvatu ili IslamŽidovu), ovih nebuloza čestitke na strpljivosti u "pisanju" o Mi Hrvati ,uz pjesmu "Čiji si nek' ti je". Daj čovječe kog' briga za izmišljene etnogeneze i promašene diskurse!!!

Dalje o NPOV[uredi]

  • I iz prethodnih tvojih komentara vidim da ne samo da raspolažeš velikim brojem informacija (uključujući i srpske), već i da imaš vrlo dobro razumevanje istih. I ne vidim šta te košta da, kao što želiš demitologizovati različite događaje iz hrvatske prošlosti, ostaneš na NPOV stanovištu i faktografski navedeš da, po pitanju problematičnih događaja i ličnosti postoje različita mišljenja. I tu ne govorim o nekakvoj hipotetičkoj problematici iz tvojih gornjih deset tačaka, već, npr., o problematici Stepinca i Jasenovca. (Preko toga, moja najveća zamerka je što na hrvatskoj Vikipediji postoji afirmativni članak o Stepincu, ti se razmišljaš o nekakvoj rehabilitaciji ustaškog pokreta, a nemate članak o Jasenovcu.) Ja se, svakako, ne razmišljam da pišem afirmativne članke o Nikoli Koljeviću (članu Predsedništva Republike Srpske koji je izvršio samoubistvo). Na srpskoj Vikipediji će pre takvog (afirmativnog ili ne) članka doći priča o Srebrenici. (A ako neko počne sa afirmativnim člancima o Karadžiću, tu ću već morati da unesem izmene koje se tiču nacisoidnosti Republike Srpske.) --Millosh 06:11, 15 Sep 2004 (CEST)
  • Što se mene tiče, zločini su: i japanski u Kini i bacanje atomske bombe i šaroliki zločini Britanske Imperije i Jasenovac i Srebrenica. Ne vidim šta je tu sporno i zašto se ne može postići koliko-toliko NPOV? --Millosh 06:11, 15 Sep 2004 (CEST)
  • Usput, pogledaj članke slovenski jezici i etnogeneza Slovena na srpskoj Vikipediji. Ima potrebe za ispravkama u korektnosti, ali to je, svakako, deo vrlo dobre knjige Uvod u slavistiku I prof. Predraga Pipera. (Knjiga nema zabranu umnožavanja.) Pa mi reci šta misliš. S tim što bih je prebacio samo u latinicu, pošto je, ispostavilo se, besmisleno da je ja pokušavam prevoditi na hrvatsku normu. --Millosh 06:11, 15 Sep 2004 (CEST)
Ponavljam-ne vidim razlog za polemiku. Što se tiče Stepinca, stvar je jasna- njegova beatifikacija ne bi bila moguća da je i 0,1% od onoga što je nadrobio agitprop tipa pavelicpapers istina. Stavljanje opaski tipa "on je možda bio pristaša ratnih zločinaca" je besmisleno- ako to treba dokazivati, radi se očito o različitim valnim duljinama. Glede Jasenovca ili NDH, za hr wiki to su članci koji će se sigurno pojaviti, ali nisu nikakva opsesivna žurna nužnost. Za Srbe vjerojatno jesu, no za nas-nisu. Nisam ni primijetio da na srp. wiki postoji članak o logoru Banjica, u kojem je pobijeno oko 50.000 ljudi-dakle, otprilike kao u Jasenovcu. Mi nemamo ni za nas daleko "važnije" članke-npr. o četnicima, Bleiburgu i Hrvatskom proljeću, jednostavno zato što nema razloga za žurbu. Glede apostrofiranoga članka o srpskoj ideologiji, on je samo jedan od 3 prikaza svih ideologija o BH, koji se mogu naći na http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalne_ideologije_u_Bosni_i_Hercegovini . A što se tiče Piperova članka- poznat mi je (pročitao sam ga9, i mogu reći da on odražava srpsko mišljenje o nastanku jezika (srpskog i hrvatskoga). To mišljenje nije prihvaćeno u hrvatskoj javnosti (dapače-rekao bih da većina Hrvata ni ne zna da postoje takvi stavovi.) Kao što sam rekao, više-manje ujednačeni prikaz hrvatskoh stavova o hrvatskoj jezičnoj povijesti se može naći na poveznicama kao što su http://www.croatianacademy.org/croatian-language-vol25-26.htm , http://www.cam.ac.uk/societies/cro/crolang.htm ili http://www.ihjj.hr/o-hr-jeziku.htm Mir Harven 17:20, 15 Sep 2004 (CEST)

Trivije oko pisanja[uredi]

Vidio sam da se još uvijek upotrebljava onaj loš stari način pisanja dekliniranih imena koja se nalaze u wiki. Npr., umjesto "živio je u Zagrebu", često se i dalje piše "živio je u Zagrebu". Ako tko ne vidi razliku, neka klikne na "uredi", pa će vidjeti kako je upisano. Naravno- nemoguće je sve staro pogrješno napisano sad pretersati-no, ubuduće pišite po pravilima wiki.

Mislim da tu postoji jedan drugi problem, izgleda da na hrvatskoj Wikipediji Mediawiki softver ne radi automatsko proširivanje polovičnih linkova (ovo [[Zagreb]]u), što bi riješilo ovaj problem. Pitat ću nekog od developera da provjere. --Joy 16:35, 18 Sep 2004 (CEST)
Upravo su mi rekli da je to postavka u MediaWiki:Linktrail. Ispravili smo jednu malu sintaktičku grešku i sad radi. Sve nove stranice će biti formatirane ispravno, tj. [[bla]]h će postati [[blah]] automatski. Hvala na upozorenju! --Joy 16:43, 18 Sep 2004 (CEST)

I- nema potrebe za suvišnim poveznicama kojima obiluju neke stranice, a po kojim ispada da treba pisati članke o hrpi bizarnih tema. Na primjer, u tekstu http://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Srbija nema nikakvog rezona da se kao link postavi "svetosavsko-ćirilićarska promičba", jer takvoga teksta ne će biti. Mir Harven 23:18, 16 Sep 2004 (CEST)

Slažem se. Treba težiti povezivanju što osnovnijih pojmova, ali opet ne treba pretjerati pa linkati riječi iz rječnika koje nisu direktno relevantne za temu članka. Treba imati osjećaj za sklad... --Joy 16:35, 18 Sep 2004 (CEST)

Kako se dobije tablica ?[uredi]

Objašnjenje nije nikakvo. Ne zanimaju me ćelije ni pitajboga što, nego kako da dobijem uokvireni izdvojeni pravokutnik (može malo drugačije, sivkaste boje), te da tekst stavim u nj ? Probao sam sa svim (i ostalo)- ali ne ide. Mislim na oblik kao na http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Kako_ure%C4%91ivati_stranicu#Naslovi.2C_proredi.2C_popisi_i_crte , samo da unutra bude tekst koji hoću (a ne Novi naslov itd.). Mir Harven 16:16, 19 Sep 2004 (CEST)
Vako?
Ili kako
misliš?
Da, ali ovo je prekomplicirano. No, probat ćemo. Mir Harven 21:25, 19 Sep 2004 (CEST)

--denny vrandečić | razgovor 21:01, 19 Sep 2004 (CEST)

Možeš npr. na ove načine:

sadržaj okvira

elementi tablice
još elemenata
već oblikovan
 tekst (uvučen jedan stupac)
  ali u monospace fontu

--Joy 22:34, 19 Sep 2004 (CEST)

Aha, OK. Hvala, to ću kasnije-ovo sivilo. Mir Harven 01:24, 20 Sep 2004 (CEST)

Glavni grad Belgije[uredi]

  • Neka mi netko točno odgovori: kako se ispravno piše glavni grad Belgije? U engl. Wiki i drugim engl. enciklopedijama piše Brussels, a mi pišemo Bruxelles. Ako ne želimo pisati po Vuku (a ne želimo), što je ispravno?

Hvala!

Bruxelles. Mir Harven 01:24, 20 Sep 2004 (CEST)
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!